REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1187/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupan po punomoćniku Tihomiru Rubeši, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 64a, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. prosinca 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika te zamjenice punomoćnika tuženika Zorane Rubeša, odvjetnice, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 23. siječnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Odbija se zahtjev tužitelja RT koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovar 41, OIB: 85584865987, da tužitelju RT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati solidarnu potporu u visini od 1.025,33 eura/7.725,32 kn, u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog u iznosu od 937,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 23. siječnja 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj RT (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 25. kolovoza 2023. navodi da je zaposlen kod tuženika Zagrebački holding d.o.o. (dalje u tekstu: tuženik) te da je prema čl. 86 Kolektivnog ugovora za radnike tuženika propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće pod kojom se podrazumijeva prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik obiteljske kuće u [adresa] na adresi [adresa], ističe da su na građevini nastala oštećenja uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020., a potom i potresa koji su se dogodili 28. prosinca 2020. i 29. prosinca 2020. u blizini Petrinje. Svi ovi potresi pojedinačno i svaki zasebno imali su štetan utjecaj na objekte koji su pretrpjeli dodatna oštećenja te je došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz čl. 86 Kolektivnog ugovora za ostvarenje prava na solidarnu potporu te stoga predlaže prihvatiti tužbu i tužbeni zahtjev kako je isti naveden u izrijeci, a sukladno podnesku tužitelja od 16. listopada 2023.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporava navode tužitelja da bi isti bio vlasnik obiteljske kuće u [adresa], budući da iz ZK izvatka koji je dostavljen uz tužbu proizlazi drugačije. Osporava navode tužitelja da bi imao pravo na isplatu solidarne potpore jer iz očitovanja stalnog sudskog vještaka od 3. lipnja 2022. nije vidljivo kad je i u koliko navrata vještak izvršio pregled obiteljske kuće, a s obzirom da je pregled izvršen protekom dvije godine od prvog potresa. Tuženik stoga osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete. Predlaže da tužitelj dostavi u spis dokaz da je zatražio brzi pregled i utvrđivanje stupnja oštećenja kuće sukladno pozivu stožera za otklanjanje posljedica potresa. U daljnjem tijeku postupka tuženik navodi da tužitelj nije imao prijavljeno prebivalište na adresi na kojoj je nastala šteta te da stoga nema pravo na isplatu solidarne potpore. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka izvedeni su sljedeći dokazi: izvršen je uvid u elaborat stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina PT (str. 5-11 spisa), u ugovore o radu na neodređeno vrijeme (str. 18-23 spisa), u priopćenje Grada Zagreba o prosječnoj neto i bruto plaći u 2019. i 2020. (str. 24-33 spisa), u elektronički zapis o prebivalištu (str. 44 spisa), u izvadak iz Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz prosinca 2019. i mišljenje Zajedničke komisije (str. 62-70 spisa), saslušan je svjedok PT (str. 72-73 spisa) te tužitelj RT kao parnična stranka (str. 47 spisa).

4. Sud je na temelju izvedenih dokaza i na temelju rezultata cijelog postupka utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan iz sljedećih razloga.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj djelatnik tuženika, a što ujedno proizlazi iz ugovora o radu koji prileže spisu.

6. Uvidom u elaborat stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu PT je vidljivo da je isti dana 3. lipnja 2022. dao mišljenje da su uslijed potresa na obiteljskoj kući na adresi [adresa] u [adresa] nastala oštećenja u vidu zidnih i stropnih pukotina s djelomičnim otpadanjem žbuke i oštećenjem zidne keramike dok je vanjski dio građevine s pukotinskim oštećenjem fasade i djelomičnim oštećenjem pokrova od crijepa. Navedena oštećenja ne predstavljaju opasnost za stabilnost građevine, a potrebno je provesti sanaciju kako ne bi došlo do širenja pukotina. Elaboratu je priložen zemljišno knjižni izvadak za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana u zkul. [broj ZK uloška], a iz kojeg ZK izvatka proizlazi da čestica predstavlja oranicu doma te da su suvlasnici iste ST, AT i IT. Iz elaborata vještaka PT proizlazi da je građevina na adresi [adresa] locirana upravo na kčbr. [katastarska čestica]. Elaboratu također prileže fotografije oštećenja na objektu.

7. Tužitelj je u spis dostavio podatke o visini prosječne neto i bruto plaće koji su objavljeni u priopćenju Grada Zagreba, koji međutim nisu relevantni, s obzirom da matematička ispravnost visine tužbenog zahtjeva među strankama nije sporna.

8. Tužitelj je u spis dostavio elektronički zapis o prebivalištu iz kojeg proizlazi da je tužitelj imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] u periodu od 24. studenoga 1983. pa do 9. listopada 2020. od kada ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

9. Tužitelj je u spis dostavio izvadak iz Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz prosinca 2019. gdje je u čl. 86 propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Prema odredbi čl. 86 st. 3 Kolektivnog ugovora je propisano da se izdatci iz stavka 1 priznaju na temelju pravovaljane dokumentacije.

10. Spisu također prileži tumačenje Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora od 19. svibnja 2020. iz kojeg u odnosu na čl. 86 Kolektivnog ugovora proizlazi da vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja odluka o proglašenju elementarne nepogode koju donosi župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba te procjena štete ovlaštenog procjenitelja s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave ili drugi vjerodostojni dokument, primjerice potvrda sudskih vještaka ili hrvatskih strukovnih udruga potpisana od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu. U tumačenju se dalje navodi da za slučaj potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode jer je to opće poznata činjenica. Za isplatu solidarne potpore potrebno je ispunjenje slijedećih uvjeta:

- prijavljeno prebivalište na adresi nastanka štete;

- pravo na potporu može se ostvariti isključivo na objektu za stanovanje;

- u slučaju da je isplatu štete zatražilo više radnika – članova obitelji prijavljenih na istoj adresi, pravo na potporu može ostvariti radnik koji je vlasnik objekta/stana;

- iznimno, isključivo u slučaju proglašene prirodne nepogode zbog potresa od 22. ožujka 2020., pravo na solidarnu potporu može ostvariti svaki radnik koji na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište.

11. Tužitelj RT u svom iskazu navodi da je pretrpio štetu na kući u kojoj je živio u [adresa] za vrijeme zagrebačkog potresa u ožujku 2020. Živio je na adresi [adresa]. Upravo to je bio razlog da je te godine u listopadu 2020. preselio u kuću suprugine obitelji u Mariju Bistricu na adresi iz tužbe. U toj kući zatekao ih je petrinjski potres koji je izazvao oštećenja. Navodi da njima u firmi nitko nije rekao da imaju pravo na solidarnu potporu, to uopće nisu znali niti im je dostavljen KU iz kojeg bi to bilo vidljivo, a tužitelj je u stvari mogao dobiti dvije solidarne potpore za dva objekta, jedan koji je oštećen u Zagrebu, a drugi u Mariji Bistrici. Sindikalni povjerenik izvijestio ih je o tome da imaju pravo na solidarnu potporu te su stoga počeli prikupljati dokumentaciju i tužitelj je 6. lipnja 2022. podnio zahtjev za isplatu. Osobno zna ljude iz firme koji su u istovrsnoj situaciji dobili čak dvije potpore jer su kao bračni drugovi radili kod tuženika, solidarne potpore su se isplaćivale, međutim sve je stalo u lipnju 2022. i tužitelju nije obrazloženo iz kojeg razloga on nije dobio solidarnu potporu. Prikupili su podatke o oštećenju, sudski vještak PT bio je na licu mjesta i snimio objekt te je utvrdio oštećenja koja su navedena u spisu. Stoga smatra da mu treba biti isplaćena solidarna potpora. Nekretnina u Mariji Bistrici oštećena je i prvim potresom u Zagrebu, međutim još veća značajnija oštećenja izazvali su potresi u Petrinji, što je sve navedeno u elaboratu. Sudski vještak bio je kod tužitelja krajem svibnja i početkom lipnja 2022., prije podnošenja zahtjeva. Vještak je angažiran preko sindikata. Tužitelj potvrđuje da se u spisu nalaze fotografije kuće u kojoj stanuje na str. 10 spisa, koje je slikao vještak PT.

12. Svjedok PT u svom iskazu navodi da se sjeća da je bio na terenu i obišao je obiteljsku kuću na adresi [adresa] u [adresa]. Tada je obilazio jako puno objekata i ne može se svih detalja sjetiti, ali koliko se sjeća radilo se obiteljskoj kući, misli da je bilo u pitanju prizemlje, kat i potkrovlje. Koliko se sjeća nisu bila velika oštećenja, ali ih je bilo potrebno sanirati. Kuća se mogla u smislu statike koristiti, ali je oštećenja bilo potrebno sanirati. Teško je reći da li su ta sva oštećenja nastala u potresu jer bi za to bilo potrebno još provesti neka istraživanja u suradnji sa institutom IGH, ali to bi bilo preskupo. Moguće je da takva oštećenja nastanu kao posljedica potresa. Potvrđuje da je sačinio očitovanje koje prileži spisu. Navodi da objekt nije pregledao prije potresa i ne zna kakvo je njegovo stanje bilo prije potresa. Na oštećenja ukazao je tužitelj i on je naveo da su nastala nakon petrinjskog potresa. Pregled objekta je izvršio u lipnju 2022. Moguće je da su oštećenja uzrokovana i nečim drugim osim potresa, a to bi trebalo utvrditi. Postoji mogućnost da neka linija potresa izazove oštećenja i na udaljenijim područjima, primjerice Petrinjski potres je izazvao oštećenja i u Zaprešiću. Pretpostavka svjedoka je da su u ovom slučaju oštećenja više nastala od Zagrebačkog potresa, s obzirom na lokaciju, ako bi nastala.

13. Tužitelj u ovom sporu traži isplatu solidarne potpore na ime oštećenja koja su nastala na adresi [adresa] u [adresa]. Navedena lokacija nalazi se na području grada [adresa] koji pripada Krapinsko-zagorskoj županiji. Spisu ne prileži odluka župana Krapinsko-zagorske županije o proglašenju elementarne nepogode, a u odnosu na potres koji je pogodio Grad Zagreb 22. ožujka 2020. gradonačelnik Grada Zagreba donio je Zaključak od 23. ožujka 2020. kojim je proglasio prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom na području Grada Zagreba. S obzirom da se Zaključak gradonačelnika Grada Zagreba odnosi na područje Grada Zagreba, u koje ne spada [adresa], za proglašenje elementarne nepogode na području [adresa] bila je potrebna odluka župana Krapinsko-zagorske županije. U spis tava odluka nije dostavljena, niti je na internetskim stranicama Krapinsko-zagorske županije vidljivo da bi ista odluka bila donesena. Nadalje, uvidom u odluku Vlade Republike Hrvatske od 4. siječnja 2021. koja je objavljena u Narodnim novinama broj 1/2021 je vidljivo da je istom odlukom proglašena katastrofa na području pogođenom potresom i to za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Iz navedenog proizlazi da se ta odluka ne odnosi za područje Krapinsko-zagorske županije u kojoj tužitelj ima prebivalište. Iz povijesnog pregleda tužiteljevog prebivališta proizlazi da je isti imao prebivalište na području [adresa] u vrijeme zagrebačkog potresa, međutim tužitelj ne potražuje isplatu solidarne potpore za objekt koji se nalazi u Zagrebu, niti je isti pregledan, odnosno u odnosu na taj objekt nije sačinjen elaborat sudskog vještaka. Tužitelj potražuje isplatu solidarne potpore za objekt koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa], u odnosu na koju lokaciju ne postoji odluka župana o proglašenju elementarne nepogode.

14. S obzirom da je prema tumačenju Zajedničke komisije za isplatu solidarne potpore potrebna odluka župana o proglašenju elementarne nepogode, koja ovdje nedostaje, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i donijeti presudu kao u izrijeci. Naime, prema tumačenju Zajedničke komisije za potres koji se dogodio 22. ožujka 2020. nije potrebna odluka o proglašenju elementarne nepogode i potporu može ostvariti radnik koji na navedenoj adresi ima prebivalište, međutim prema mišljenju ovog suda navedeno se odnosi na adrese s područja Grada Zagreba, u odnosu na koji grad je gradonačelnik donio odluku o proglašenju elementarne nepogode, a koja odluka vrijedi za područje Grada Zagreba.

15. Iz iskaza svjedoka PT proizlazi da nije moguće utvrditi niti jasno razlučiti jesu li oštećenja na objektu u [adresa] nastala od potresa koji se dogodio u Gradu Zagrebu ili nakon petrinjskog potresa, dok je tužitelj svjedoku naveo da su značajnija oštećenja na objektu nastala uslijed petrinjskog potresa, što ujedno proizlazi iz iskaza tužitelja. S obzirom da je za posljedice koje su nastale nakon petrinjskog potresa potrebna odluka o proglašenju elementarne nepogode, koju je donijela Vlada RH, međutim ista se ne odnosi na Krapinsko-zagorsku županiju, tužitelj nema pravo na isplatu solidarne potpore za oštećenja koja su nastala na tom objektu.

16. Slijedom navedenog valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti te donijeti presudu kao pod točkom I/ izrijeke.

17. Odluka suda o parničnim troškovima donesena je na temelju čl. 154 st. 1 ZPP-a koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci i njenom umješaču naknaditi troškove postupka. Visina parničnih troškova određena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tuženik zastupan po odvjetniku.

18. Trošak tuženika odnosi se na odgovora na tužbu u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 8/1), za sastav jednog obrazloženog podneska od 8. svibnja 2024. u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 8/1), za zastupanje na tri ročišta iznos od 150,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1) što ukupno iznosi 750,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 187,50 eura na ime 25% PDV (Tbr. 46), što sveukupno iznosi 937,50 eura koji trošak je tužitelj dužan naknaditi tuženiku.

19. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151 st. 3 ZPP- a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 23. siječnja 2025.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Presuda u sporovima male vrijednosti se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ovoga zakona, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ovoga zakona i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st.

1. Zakona o parničnom postupku).

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a Zakona o parničnom postupku).

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku