REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Stalna služba u Pakracu

Pakrac, Trg Pape Ivana Pavla II br. 1

Posl. br. Pn-48/2023-45.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, po sucu Matiji Stokiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristine Burcar iz Garešnice, protiv 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, OIB: 16457179668, i 2. tuženika Hrvatskih cesta d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, zastupanog po punomoćniku LJ, radniku 2. tuženika, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene 11. prosinca 2024. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Perice Medakovića i punomoćnika 2. tuženika, na ročištu 23. siječnja 2025. godine uz javno objavljivanje

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se 1. tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, i da tužitelju ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade štete iznos od 640,15 EUR (šest- četrdeset eura i petnaest centi), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, počam od 23. siječnja 2025. do isplate, u roku od 15 dana.

II. Djelomično se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev za naknadu štete, i to u dijelu:

- sporednog zahtjeva tužbe za plaćanje zakonskih zateznih kamata na iznos dosuđen pod točkom I. za razdoblje tijeka kamata od 14. veljače 2022. do 22. siječnja 2025. godine,

- kojim je zatraženo da iznos dosuđen pod točkom I., pored 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, tužitelju isplati i 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina ulica 3, OIB: 55545787885, solidarno s 1. tuženikom.

III. Nalaže se 1. tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnične troškove u iznosu od 1.203,02 EUR (tisuću- dvjesto-tri eura i dva-centa), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, počam od 23. siječnja 2025. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj ZJ iz [adresa] podnio je 13. travnja 2023. tužbu protiv 1. tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, i 2. tuženika Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb radi naknade štete. U tužbi u bitnome navodi da je 13. veljače 2022. u 1,00 sati, u mjestu Končanica bb, došlo do prometne nesreće tako što je tužitelj upravljao osobnim automobilom marke ŠKODA SUPERB, reg. oznake [registarska oznaka], nenaseljenim dijelom državne ceste D5 iz smjera Velikih Zdenaca u smjeru Končanice, te je dolaskom do oznake stacionaže državne ceste "D5-stacionaža 3- 3kilometar" iz desnog putnog jarka na cestu istrčala divlja svinja, kojom prilikom je došlo do udara prednje desne strane osobnog automobila tužitelja u divljač koja je od siline udarca odbačena u lijevi putni jarak gdje je uginula, te je na osobnom automobilu tužitelja nastala znatna materijalna šteta, da se tužitelj radi utvrđivanja visine štete obratio stalnom sudskom vještaku Mariu Pažinu koji ju je procijenio u visini od 578,80 EUR, da se obratio 1. tuženiku radi mirnog rješenja spora, no do toga nije došlo, pa budući da tuženici odbijaju tužitelju nadoknaditi štetu, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će sud naložiti tuženicima da mu solidarno isplate na ime naknade štete iznos od 578,80 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 14. veljače 2022. do isplate, te da mu solidarno nadoknade troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Napominje se da je tužbom bio obuhvaćen i drugi štetni događaj - nalet automobilom na divljač 20. travnja 2022., po kojoj osnovi je tužitelj zahtijevao da mu tuženici solidarno isplate na ime naknade štete iznos od 1.128,54 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21. travnja 2022. do isplate. U odnosu na taj tužbeni zahtjev rješenjem posl. br. Pn-48/2023-8 od 14. lipnja 2023. određeno je odvojeno raspravljanje i donošenje odluke, nakon čega je formiran zaseban parnični predmet posl. br. Pn-79/2023.

3. U odgovoru na tužbu danom u podnesku od 10. svibnja 2024. 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. Zagreb naveo je u bitnome da ne osporava da se dana 13. veljače 2022. dogodio nalet na divljač koja je uginula na licu mjesta, a u cijelosti se osporava obaveza 1. tuženika jer šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenje lova (čl.80. st.6. t. 2. Zakona o lovstvu), da se nesporno j u vrijeme nezgode nije provodio lov, pa nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika kao osiguratelja lovoovlaštenika, da ceste nisu dijelovi lovišta i osiguranik tuženik njima ne gospodari, pa nema odgovornosti lovačkog društva za štetu nastalu na javnoj cesti, s tim da prije mjesta događaja nije postavljena signalizacija koja bi sudionike u prometu upozoravala na pojavu divljači na cesti, iako je lovoovlaštenik „Ribnjačarstvo Končanica“ 17. travnja 2012. podnio zahtjev Hrvatskim cestama d.d., Ispostava Bjelovar, za postavljanjem prometnog znaka „Divljač na cesti“ s dopunskom pločom, kojem zahtjevu nije udovoljeno do danas, pa sukladno čl.50. Zakona o cestama, (prema kojemu se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje, a pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovara za štetu ukoliko javna cesta na zahtjev osobe koja gospodari lovištem nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima) 1. tuženik nije odgovoran za štetu jer je za istu odgovorna pravna osobe koja upravlja cestom. Opreza radi 1. tuženik ističe da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača. U cijelosti osporava visinu tužbenog zahjteva jer nije u skladu s oštećenjima nastalima u štetnom događaju te se protivi prijedlogu tužitelja da se u ovoj pravnoj stvari koristi nalaz i mišljenje prometnog vještaka Maria Pažin koje je napravljeno po nalogu tužitelja. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti.

4. U odgovoru na tužbu danom u podnesku od 10. svibnja 2024. godine 2. tuženik je naveo u bitnome da je odredbom čl.50. Zakona o cestama propisana odgovornost 2. tuženika za štetu nastalu od divljači na osnovi krivnje te je povezana s nepostupanjem 2. tuženika po zahtjevu pravne osobe koja gospodari lovištem za postavljanjem pripadajuće prometne signalizacije, kojom se upozorava na mogućnost izlaska divljači na prometnicu, međutim, 2. tuženik nije zaprimio takav zahtjev, a II- nije ovlašten niti ima mogućnosti utvrđivati povećanu opasnost za sigurnost prometa od strane divljači, te je zakonski obvezan oslanjati se na pravnu osobu koja upravlja lovištem uz javnu cestu u smislu određivanja mjesta uz javnu cestu gdje postoji povećana opasnost od nastanka štete od divljači. Ne može preuzeti odgovornost za štetni događaj budući da prometnica kojom on upravlja sama po sebi nije opasna stvar, a divlja životinja koja bi istu prelazila nije ni pod kakvom upravom 2. tuženika. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev prema 2. tuženiku u cijelosti.

5.1. Nakon provedbe prometno-tehničkog vještačenja tužitelj je u podnesku od 12. srpnja 2024. uredio tužbeni zahtjev tako da glasi:

"Nalaže se tuženicima I EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 i II HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb, Vončinina ulica 3, OIB: 55545787885 da tužitelju ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplate na ime naknade štete iznos od 640,15 EUR s zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od 1. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, a od 1. siječnja 2024. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počam od 14. veljače 2022. godine do isplate, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno nadoknade troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana."

5.2. Ovako uređeni tužbeni zahtjev predstavlja preinaku tužbe jer je zatražena isplata u većem iznosu (640,15 EUR) od tužbom početno zatraženog (578,80 EUR). Tuženici se nisu izričito usprotivili preinaci i upustili su se u raspravljanje, pa se temeljem odredbe čl.190. st.4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) smatra da su pristali na preinaku.

6.1. Izvedeni dokazi:

- isprave: potvrda Policijske postaje Daruvar od 6. rujna 2022. (str. 5), fotografije oštećenja na automobilu (str. 11-20), preslika prometne dozvole (str. 21), odgovor 1. tuženika od 14. svibnja 2022. na tužiteljev odštetni zahtjev (str. 29), dopis Ribnjačarstva Končanica d.d. upućen Hrvatskim cestama, Ispostava Bjelovar, od 17. travnja 2012. (str. 31, 96), izvješće Policijske postaje Daruvar od 10. lipnja 2013. o naletima vozila na divljač (str. 32, 93), odgovor Hrvatskih cesta d.o.o. Ribnjačarstvu Končanica od 26. listopada 2012. (str. 33-34, 94-95), izvid štete broj 220513420664/1 od 16. veljače 2022. s fotografijama (str. 47-57), dopis Policijske postaje Daruvar od 2. listopada 2023. i spis Klasa: 211-08/22-3/791, Urbroj: 511-02-07/22-1 (u omotnici - str. 91) i dopis Ribnjačarstva Končanica d.d. od 3. listopada 2023. (str. 92),

- prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Periću (pisani nalaz i mišljenje - str. 130-140),

- svjedoci: GJ (str. 113-114) i UJ (str. 114-115),

- saslušan je tužitelj (str. 122-123).

6.2. Procjena visine štete izrađena od strane stalnog sudskog vještaka Maria Pažina 23. lipnja 2022. po privatnoj narudžbi tužitelja nije korištena kao dokaz u postupku te je tijekom ovog postupka provedeno vještačenje po prometno-tehničkom vještaku određenom od strane suda. Napominje se da se, osim isprava pobrojanih pod 6.1., u spisu nalaze i određene isprave (izvid štete, fotografije itd.) koje se odnose na štetni događaj od 20. travnja 2022. vezano za koji je rješenjem posl. br. Pn-48/2023-8 od 14. lipnja 2023. određeno odvojeno raspravljanje i donošenje odluke (zasebni parnični predmet posl. br. Pn-79/2023). Te se isprave posebno ne nabrajaju niti se izlaže njihov sadržaj jer nisu od značaja za odluku o tužbenom zahtjevu za naknadu štete nastale naletom na divljač dana 13. veljače 2022.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan u odnosu na 1. tuženika u cijelosti u pogledu glavnog traženja, a djelomično osnovan u pogledu sporednog traženja - zahtjeva za plaćanje zakonskih zateznih kamata. Tužbeni zahtjev je neosnovan prema 2. tuženiku.

8. Nesporne činjenice:

- 13. veljače 2022. u mjestu Končanica došlo je do prometne nezgode na način da je tužiteljev osobni automobil marke Škoda Superb, reg. oznake [registarska oznaka], naletio na divlju svinju koja je istrčala na kolnik, pri čemu su na automobilu tužitelja nastala oštećenja,

- mjesto prometne nezgode nalazi se na području lovišta kojim kao lovoovlaštenik gospodari (i u vrijeme nezgode je također gospodarilo) trgovačko društvo Ribnjačarstvo Končanica d.d.,

- u vrijeme štetnog događaja nije se na tom području provodio lov,

- za razdoblje u kojemu je došlo do predmetnog naleta tužiteljevog automobila na divljač 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. Zagreb imao je s Hrvatskim lovačkim savezom sklopljenu opću policu osiguranja od odgovornosti za štete zbog naleta na divljač br. 804271894,

9. Sporne činjenice:

- dinamika prometne nezgode i je li tužitelj kao vozač pridonio nastanku i visini štete,

- visina štete na tužiteljevom automobilu,

- je li lovoovlaštenik Ribnjačarstvo Končanica d.d. podnio zahtjev 2. tuženiku Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb za postavljanje prometnog znaka upozorenja na mogućnost izlaska divljači na prometnicu te je li 2. tuženik postupio po tom zahtjevu.

10. Sadržaj izvedenih dokaza:

10.1. Isprave:

10.1.1. Sadržaj isprava koje se odnose na predmetnu prometnu nezgodu i nastala oštećenja na automobilu bio je predmet stručne analize od strane prometno- tehničkog vještaka, pa se posebno ne izlaže.

10.1.2. Iz dopisa Ribnjačarstva Končanica d.d. upućenog Hrvatskim cestama, Ispostava Bjelovar, od 17. travnja 2012. proizlazi da je njime zatraženo postavljanje prometnog znaka opasnosti "divljač na cesti" na cesti D-5 (Končanica kbr. 488 - rijeka Ilova - dio oko 3 km),

gdje se dogodilo više prometnih nezgoda naletom na divljač. Iz dopisa Hrvatskih cesta d.o.o., Ispostava Bjelovar, Ribnjačarstvu Končanica od 26. listopada 2012. proizlazi da je, odgovarajući na dopis od 17. travnja 2012, ukazano da sukladno posebnim propisima znak "divljač na cesti" može biti postavljen radi označavanja posebno opasnog mjesta na kojemu divljač prelazi preko ceste, te je neutemeljen zahtjev za postavljanjem takvog znaka na relaciji ceste od 3 km bez precizno definirane lokacije gdje divljač učestalo prelazi cestu, te se poziva podnositelj zahtjeva u suradnji s Hrvatskim cestama provesti očevid mjesta gdje divljač prezali cestu i o tome sastaviti zapisnik kako bi se u konačnici na sva ta mjesta mogao postaviti traženi prometni znak. Iz izvješća Policijske postaje Daruvar od 10. lipnja 2013. o naletima vozila na divljač proizlazi da je od 2010. do 20212. na području Končanice bilo 8 takvih događaja (1 nalet na divlju svinju i ostali na srne) svi na različitim lokacijama, osim 2 naleta na srne u Končanici kod kbr. 478 (2. svibnja 2010. i 25. travnja 2012.).

10.2. Svjedoci:

10.2.1. Svjedok GJ iskazao je:

"Ja sam direktor u TD Ribnjačarstvo Končanica, a to Trgovačko društvo je ujedno i ovlaštenik prava lova u zajedničkom lovištu koje obuhvaća Končanicu-Đurđička, te obuhvaća naselja Končanica, Brestovac, Dioš i Stražanac. Dakle, ne postoji lovačko društvo Ribnjačarstvo Končanica već je riječ o istoimenom trgovačkom društvu koje je ovlaštenik prava lova. Nemam konkretnih saznanja o naletu na divljač dana 13. veljače 2022. na dijelu ceste između Velikih Zdenaca i Končanice ali nešto sam informacija o tome čuo iz druge ruke. O tome će više saznanja imati UJ koji je referent za lovstvo u trgovačkom društvu Ribnjačarstvo Končanica. Na tom dijelu ceste znaju se događati naleti vozila na divljač jer se radi o području gdje obitava i migrira dosta divljači i tijekom dana a posebno noću. Ja sam zaposlen u Ribnjačarstvu Končanica od 2010. a od 1. lipnja 2021. obnašam funkciju direktora društva. Mislim da je znak Opasnosti od divljači postavljen na dijelu ceste iz smjera Končanice i to prije nizbrdice i prije ribnjaka. S druge strane odnosno iz smjera Velikih Zdenaca nisam siguran postoji li takav znak. Mislim da je Ribnjačarstvo Končanica zatražilo od Hrvatskih cesta postavljanje takvog znaka, ali ne znam točno kada. To bi se moglo provjeriti u arhivi. U vremenu od kad sam ja direktor društva ne sjećam se da bi vezano za postavljanje prometnog znaka bilo nekakve komunikacije s Hrvatskim cestama, a i o tome bi više saznanja mogao imati UJ. Konkretnih informacija o naletu tužiteljevog vozila na divljač u veljači 2022. mogao bi imati tadašnji lovnik HJ iz [adresa]."

10.2.2. Svjedok UJ iskazao je:

"Ja sam zaposlen u TD Ribnjačarstvo Končanica od lipnja 2011. kao referent i cijelo vrijeme obavljam poslove i vezano za lovstvo budući da je Ribnjačarstvo i ovlaštenik prava lova na tom području. Vezano za problematiku lovstva ja službeno komuniciram sa Hrvatskim lovačkim savezom i nadređenim službama. Što se tiče ceste u dijelu između naselja Veliki Zdenci i Končanica mislim da je na jednom dijelu iz smjera Velikih Zdenaca postavljen znak opasnosti od divljači a nisam siguran je li takav znak postavljen i iz smjera Končanice. Poznato mi je da je Ribnjačarstvo 2012. ili 2013. od Hrvatskih cesta zatražilo postavljanje takvog znaka

koji bi praktički važio na cesti cijelom dužinom tog lovišta, ali od Hrvatskih cesta dobili smo odgovor da se znak ne može postaviti na takav način, već je potrebno utvrditi gdje se nalaze područja učestalih prelazaka divljači preko ceste, te na tim mjestima postaviti znakove. Nakon toga je Ribnjačarstvo zatražilo od policije podatke o naletima vozila na divljač na toj dionici, te smo primljene podatke proslijedili Hrvatskim cestama. Radilo se o podacima o naletima u razdoblju od zadnje dvije godine prije našeg upita. Prema tim podacima bilo je do nekih 10 naleta na divljač, međutim, oni nisu bili grupirani na jednom ili na manjem broju mjesta nego na 8 ili 9 različitih mjesta. Nakon što smo te podatke proslijedili Hrvatskim cestama dobili smo odgovor da se znak opasnosti od divljači ne može postaviti na zatraženi način, baš zato što se naleti nisu događali na manjem broju mjesta već na širem području. U razdoblju nakon toga mi nismo ponovno tražili postavljanje tog prometnog znaka budući da se smanjio broj naleta vozila na divljač. Naime, u vrijeme 2010. i u godinama nakon toga događalo se 5-6 naleta vozila na divljač godišnje. Otprilike 2015. 2016. i 2017. došlo je do određenog poboljšanja jer je odobren pojačan odstrel tako da je smanjen i broj naleta vozila na divljač, a smanjene su i štete na usjevima što je za nas bilo posebno značajno zbog odšteta u određenim slučajevima. Nakon toga naleti na divljač događaju se u prosjeku 1-2 puta godišnje. Imam određena saznanja o naletu tužiteljevog automobila na divljač 13. veljače 2022. budući da sam vezano za taj događaj dostavljao određenu dokumentaciju osiguranju. Povodom tog događaja na teren je izašao naš radnik, mislim da je to bio lovnik ili čuvar te je preuzeo divljač. Također sam bio upitan o tome je li u vrijeme naleta bio organiziran skupni lov, te sam odgovorio da nije. Inače radi se o prostoru uzgajališta gdje se ne može provoditi lov, ali i neovisno o tome u to vrijeme nije bilo uopće lova. S obzirom na ovaj događaj Ribnjačarstvo Končanica će možda ponovno inicirati postavljanje prometnog znaka "Divljač na cesti", a najsretniji bi bili da ovakvih problema sa divljači nema, jer i samo Ribnjačarstvo Končanica trpi štete od divljači. Nakon smanjenja broja naleta na divljač u razdoblju otprilike 2016.-2017. godina nije bilo ponovnog povećanja broja naleta i koliko je meni poznato 2022. su bila dva naleta i to se upravo radi o naletu vozila tužitelja u ovom predmetu, u 2023. godini bio je jedan nalet, a u ovoj godini još nije bio niti jedan nalet, s tim da bi se eventualno moglo provjeriti da li je mimo mojih saznanja bilo još naleta na divljač."

10.3. Iskaz tužitelja:

"Sjećam se da sam dana 13. veljače 2021. godine oko 1. sat u noći kretao se automobilom cestom iz smjera Velikih Zdenaca prema Končanici. Koliko se sjećam nije bilo padalina i kolnik je bio suh. Na tom dijelu ceste brzina je ograničena prometnim znakom na 80 km/h. Koliko se sjećam u tom trenutku na tom dijelu ceste nije postojao znak "Opasnost od divljači". Nisam siguran ni da li sada tamo postoji takav znak. U trenutku kada sam se nalazio otprilike 500 metara od restorana Ribarska koliba ili možda nešto malo manje, sa desne strane gledano iz mog smjera kretanja odnosno iz desnog putnog jarka na cestu su istrčale dvije divlje svinje. U trenutku kad sam ih ugledao one su bile već neposredno pred mojim automobilom. Vozio sam otprilike brzinom nešto manjom od 80 km/h. Nakon što sam ugledao divljač pokušao sam izbjeći nalet manevrom skretanja lijevo. Na taj način izbjegao sam izravan nalet prednjim dijelom vozila na divljač, tako da je došlo do kontakta desnom stranom haube i na dalje desnom stranom vozila. Udar je bio u jednu od dvije divlje svinje koje su istrčale.

Smatram da bih u slučaju da sam umjesto izbjegavanja skretanjem pokušao kočiti naletio na divljač prednjim dijelom automobila i da bi time nastala i veća šteta. Uslijed skretanja u lijevo radi izbjegavanja naleta automobilom sam dijelom prešao na lijevi prometni trak. Nakon toga sam se zaustavio i vidio da je na samom rubu ceste uz travnati pojas do ceste ostala ležati jedna divlja svinja. Drugu divlju svinju više nisam vidio jer je pobjegla. Divlja svinja koja je ostala ležati na rubu ceste nije pokazivala znakove života niti neposredno nakon naleta, niti naknadno kada su je došli pogledati policijski službenici. Policijskim službenicima dao sam izjavu i oni su proveli uviđaj, a sve je to trajalo otprilike jedan sat vremena. Nisam siguran je li na teren izašao i lovnik radi preuzimanja divljači, ali primijetio sam da su se još nekakvi ljudi zaustavili na tom mjestu. Radilo se o kamionu koji je možda pripadao županijskim cestama. Na automobilu su nastala oštećenja na haubi, desna prednja guma mi je bila potpuno probijena kljovom divlje svinje, zatim puknuo je branik, a također je došlo i do određenih oštećenja na mehanici što se moglo osjetiti i čuti po lupanju i trešnji prilikom daljnje vožnje, ali nisam stručnjak i ne znam točno o kakvom kvaru se radilo. Mislim da su također bila probijena i nekakva crijeva od kompresora klime. Nakon toga djelomično je izvršen popravak oštećenja na automobilu. Popravak je radio jedan mehaničar kojemu se ne sjećam imena, a mislim da je iz Dežanovca. Ne znam pojedinosti jer je auto odvezao na popravak moj očuh ČJ. Taj mehaničar je riješio problem sa mehanikom a također je zamijenio branik i blatobran. Ne sjećam se točno koliko je koštao popravak automobila. Taj popravak platio je moj očuh jer ja tada nisam bio u mogućnosti platiti. Nakon drugog naleta na divljač u travnju 2022. na automobilu su nastala dodatna velika oštećenja i popravak uopće nije bio isplativ. Tako da sam auto prodao jednom čovjeku iz Pitomače za dijelove. Ne sjećam se kupoprodajne cijene, budući da ju je primio moj očuh. Neposredno prije naleta na divljač vozio sam s upaljenim dugim svjetlima. Vrijeme je bilo vedro i bez oborina. Svinje su prije izlijetanja bile u putnom kanalu, a budući da su na desnoj strani automobila ostali tragovi blata, to znači da je i svinja bila sva blatna i da je prije toga bila u ribnjaku. po mojoj procjeni kanal iz kojeg je divljač istrčala otprilike metar ili još niže u odnosu na kolnik. Smatram kako divljač u samom kanalu nije uopće moguće vidjeti iz automobila u vožnji, osim ako divljač izađe iz kanala prema cesti. Ne sjećam se koliko je koštao popravak automobila."

10.4. Vještačenje:

U svom pisanom nalazu i mišljenju od 14. lipnja 2024. stalni sudski vještak prometno- tehničke struke Tomislav Perić, dipl.i ng. stroj., naveo je u bitnome:

- osobni automobil marke i tipa Škoda Superb 1.9 TDI , reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ZJ, kretao se je južnom (desnom) prometnom trakom državne ceste D5, iz smjera zapada u pravcu istoka (Veliki Zdenci-Končanica), pri čemu je dolaskom do oznake „državna cesta D5-stacionaža 3-3 kilometar“, na nenaseljenom dijelu državne ceste D5, koji se pruža u pravcu i koji nije bio označen znakom opasnosti „Divljač na cesti“, prednjim krajnje desnim dijelom automobila udario u divljač (divlju svinju) koja je istrčala na kolnik a terena koji se nalazi s južne (desne) strane i ispod razine kolnika, dolazeći predmetnom osobnom automobilu s njegove desne prema lijevoj strani,

- u trenutku naleta na divlju svinju predmetni osobni automobil kretao se brzinom od oko 77 [km/h] ± 2,7 [km/h], a istom se brzinom kretao i u periodu neposredno prije,

- u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće i pri upaljenim kratkim svjetlima na vozilu, tehnički adekvatna brzina kretanja iznosila je 56 [km/h], dok je za upaljena duga svjetla iznosila 97 [km/h], dakle bila je veća od propisane (90 km/h na tom dijelu ceste) i one kojom se je kretao osobni automobil, te je za zaključiti da se kretao brzinom primjernom uvjetima i stanju kolnika,

- u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće obzirom na rasap svjetlosti dugih svjetala na vozilu, vozač je pri upaljenim dugim svjetlima na vozilu imao realne tehničke mogućnosti uočavanja svjetlosno neoznačene prepreke u zoni njegovog kretanja na maksimalno 5,3 [m] bočno udesno od simetrale desnog putnog svjetla,

- konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće put od mjesta na kojemu je mogla ući u vidno polje vozača, do mjesta naleta, divljač je mogla prevaliti u vremenu od oko 0,53 sekunde, iz čega slijedi da se je u trenutku kada je ista ušla u vidno polje vozača osobni automobil nalazio na udaljenosti ne većoj od oko 11,30 [m] ispred ili zapadno od mjesta naleta,

- da bi vozač poduzetom radnjom intenzivnog kočenja zaustavio automobil ispred mjesta naleta na divljač i tako izbjegao nalet, radnju kočenja morao bi poduzeti 3,7 [s] prije naleta i na mjestu udaljenom oko 48 [m] ispred mjesta naleta, a u kojem se je trenutku uz pretpostavljenu brzinu njenog kretanja od 10 [m/s] divlja svinja mogla nalaziti na oko 37 [m] udaljena od mjesta naleta, na terenu ispod razine kolnika i u potpunosti van vidnog polja vozača,

- u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće do izbjegavanja naleta moglo je doći da je vozač poduzeo radnju intenzivnog kočenja u trenutku kad su se ostvarile tehničke mogućnosti uočavanja divljači, dakle u trenutku kada se je nalazio na oko 11,30 [m] udaljen od mjesta naleta, a pri svim brzinama njegovog kretanja ne većim od oko 29 [km/h], ili realno do izbjegavanja sudara - udara u divljač, nije moglo doći niti pri kojoj, za taj dio državne ceste D5 očekivanoj brzini kretanja osobnog automobila, obzirom da je vrijeme u kojemu je divlja svinja od ulaska u vidno polje vozača mogla stići do ravnine naleta kraće i od osnovnog gubitka vremena pri poduzimanju radnje kočenja u nuždi,

- troškovi popravka oštećenja na automobilu nastalih u konkretnoj prometnoj nesreći bez uključenog PDV 25% iznose 512,12 €, a s uključenim PDV 25% 640,15 €, što predstavlja visinu štete.

11. Ocjena dokaza:

11.1. Autentičnost isprava u spisu i njihov sadržaj nisu bili sporni.

11.2. Iskaze saslušanih osoba sud prihvaća jer su bili sigurni, uvjerljivi i u bitnim dijelovima neproturječni ostalim izvedenim dokazima.

11.3. Sud prihvaća nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka jer je vještačenje provedeno stručno i objektivno. Stranke nisu imale primjedbi i nisu predlagale usmeno saslušanje vještaka na glavnoj raspravi.

12. Utvrđene činjenice:

12.1. Nakon analize izvedenih dokaza sukladno odredbi čl.8. ZPP, a prije svega imajući u vidu rezultate provedenog prometno-tehničkog vještačenja, utvrđeno je da:

- je uzrok štetnog događaja istrčavanje divlje ceste na kolnik, pri čemu ne postoji doprinos tužitelja kao vozača nastanku i visini štete jer se neposredno prije naleta na divljač svojim vozilom kretao dopuštenom brzinom (77 km/h s tim da je na tom dijelu ceste brzina ograničena na 90 km/h) i prilagođenom brzinom uvjetima na cesti te nije bio u mogućnosti (s obzirom na udaljenost od divlje svinje u trenutku kad ju je mogao uočiti i s obzirom na način i brzinu njezinog kretanja te brzinu kretanja automobila) izbjeći nalet,

- visina štete na automobilu iznosi 640,15 € (što se odnosi na troškove popravka od 512,12 € uvećano za PDV 25%).

12.2. Kao što je već navedeno, nije bilo sporno da se mjesto štetnog događaja nalazi na području lovišta kojim kao lovoovlaštenik gospodari trgovačko društvo Ribnjačarstvo Končanica d.d., koje u to vrijeme nije provodilo lov. Također nije bilo sporno da je u to vrijeme 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. Zagreb imao s Hrvatskim lovačkim savezom sklopljenu opću policu osiguranja od odgovornosti za štete zbog naleta na divljač br. 804271894.

12.3. Vezano za spornu činjenicu - je li lovoovlaštenik Ribnjačarstvo Končanica d.d. podnio zahtjev 2. tuženiku Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb za postavljanje prometnog znaka upozorenja na mogućnost izlaska divljači na prometnicu te je li 2. tuženik postupio po tom zahtjevu, iz isprava (dopisa Ribnjačarstva Končanica d.d. upućenog Hrvatskim cestama, Ispostava Bjelovar, od 17. travnja 2012., izvješća Policijske postaje Daruvar od 10. lipnja 2013. o naletima vozila na divljač i odgovora Hrvatskih cesta d.o.o. Ribnjačarstvu Končanica od 26. listopada 2012.) i iz iskaza svjedoka utvrđeno je da:

- se Ribnjačarstvo Končanica d.d. u travnju 2012. pisanim putem obratilo Hrvatskim cestama, Ispostava Bjelovar, i zatražilo postavljanje prometnog znaka "divljač na cesti" na cesti D-5 (Končanica kbr. 488 - rijeka Ilova - dio oko 3 km) zbog više prometnih nezgoda naleta na divljač,

- su Hrvatske ceste d.o.o., Ispostava Bjelovar, u listopadu 2012. odgovorile da sukladno posebnim propisima znak "divljač na cesti" može biti postavljen radi označavanja posebno opasnog mjesta na kojemu divljač prelazi preko ceste, te je neutemeljen zahtjev za postavljanjem takvog znaka na relaciji ceste od 3 km bez precizno definirane lokacije gdje divljač učestalo prelazi cestu, te je pozvan podnositelj zahtjeva u suradnji s Hrvatskim cestama provesti očevid mjesta gdje divljač prelazi cestu i o tome sastaviti zapisnik kako bi se u konačnici na sva ta mjesta mogao postaviti traženi prometni znak,

- je Ribnjačarstvo Končanica d.d. nakon toga (u lipnju 2013.) pribavilo izvješće od Policijske postaje Daruvar o naletima vozila na divljač, iz kojeg proizlazi da je od 2010. do 20212. na području Končanice bilo 8 takvih događaja (1 nalet na divlju svinju i ostali na srne) svi na različitim lokacijama, osim 2 naleta na srne u Končanici kod kbr. 478 (2. svibnja 2010. i 25. travnja 2012.),

- je Ribnjačarstvo Končanica d.d. primljeno izvješće Policijske postaje Daruvar proslijedilo Hrvatskim cestama d.o.o., od kojih je odgovoreno da se znak opasnosti od divljači ne može postaviti na zatraženi način jer se naleti nisu događali na manjem broju mjesta već na širem području,

- u razdoblju nakon toga Ribnjačarstvo Končanica d.d. nije ponovno tražilo postavljanje tog prometnog znaka budući da se smanjio broj naleta vozila na divljač. 13. Primjena materijalnog prava:

13.1. Prema odredbama čl.80. st.6. Zakona o lovstvu (Narodne novine, br. 99/2018, 32/2019, 32/2020 - dalje: ZOL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

13.2. U konkretnom slučaju nema osnove za primjenu citirane zakonske odredbe jer tužitelj kao vozač nije upravljao svojim automobilom protivno pravnim pravilima o sigurnosti prometa na cestama i nije ni djelomično pridonio nastanku i visini štete, a nalet na divljač nije se dogodio ni zbog provođenja lova, jer u to vrijeme lova nije bilo. 13.3. Prema odredbi čl.50. Zakon o cestama (Narodne novine, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21 - dalje: ZOC) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje (st.1.), a pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za takvu štetu nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (st.2.). Nadalje, prema čl.80. st.7. ZOL lovoovlaštenik je dužan radi smanjenja i otklanjanja mogućnosti nastanka štete nastale naletom vozila na divljač pratiti migraciju divljači te o tome jednom godišnje dostaviti izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta.

13.4. Po ocjeni suda, 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o., kao pravna osoba koja upravlja javnom cestom (D-5), nije sukladno odredbi čl.50. st.2. ZOC odgovoran za štetu nastalu na tužiteljevom vozilu. Iako je lovoovlaštenik Ribnjačarstvo Končanica d.d. u travnju 2012. (gotovo 10 godina prije štetnog događaja) zatražio postavljanje prometnog znaka "divljač na cesti" na cesti D-5 zbog više prometnih nezgoda naleta na divljač, 2. tuženik Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb nije postupio protivno toj zakonskoj odredbi kada nije odmah i nekritički prihvatio takav zahtjev, te je inzistirao da se prije postavljanja prometnog znaka "divljač na cesti" u međusobnoj suradnji lovoovlaštenika i Hrvatskih cesta d.o.o. precizno definiraju lokacije gdje divljač učestalo prelazi cestu i o tome sastaviti zapisnik kako bi se u konačnici na ta mjesta mogao postaviti traženi prometni znak. Dakle, inicijalno odbijanje postavljanja tog prometnog znaka (na cijeloj dionici ceste od 3 km, kako je bio predloženo) nije bilo definitivno, već prvi korak u postupku koji je trebalo rezultirati preciznim definiranjem lokacija gdje divljač učestalo prelazi cestu i postavljanjem prometnog znaka na tim lokacijama. Ni podaci policije koje je 2013. godine lovoovlaštenik proslijedio 2. tuženiku nisu opravdavali postavljanje prometnog znaka na zatraženi način jer naleti na divljač nisu bili koncentrirani već su se događali na većem broju mjesta odnosno na širem području. Nakon toga ni sam lovoovlaštenik nije ponovno tražio postavljanje tog prometnog znaka budući da se smanjio broj naleta vozila na divljač, a u razdoblju koje je prethodilo štetnom događaju naleti na tom širem području postali su iznimno rijetki (1-2 godišnje). Zbog toga nije nađeno da bi u postupanju 2. tuženika bilo propusta, a time ni osnove za primjenu odredbe čl.50. st.2. ZOC.

13.5. Budući da u konkretnom slučaju ne postoji odgovornost za štetu temeljem čl.80. st.6. ZOL ni na strani tužitelja kao vozača, niti lovoovlaštenika temeljem činjenice provođenja lova, a također ni pravne osobe koja upravlja javnom cestom temeljem čl.50. st.2. ZOC, do primjene dolazi odredba čl.76. st.2. ZOL ("U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije"), odnosno opća pravila obveznog prava o izvanugovornoj odgovornosti za štetu iz čl.1045. do 1110.Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO).

13.6. Po ocjeni ovog suda (koja je u skladu s ustaljenom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske) divljač koja se slobodno kreće u prirodi predstavlja stvar od koje potječe povećana opasnost za okolinu, dakle, opasnu stvar u smislu odredaba čl.1063. i 1064. ZOO, a za štetu koju ona uzrokuje odgovara njezin vlasnik.

13.7. Budući da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i takva vrsta stvari koja nije u privatnom vlasništvu već se njome neposredno gospodari od strane lovoovlaštenika sukladno odredbama ZOL, odgovornost za štetu koju uzrokuje divljač tereti lovoovlaštenika - u konkretnom slučaju trgovačko društvo Ribnjačarstvo Končanica d.d. Pritom nije odlučno je li i u kojoj mjeri lovoovlaštetnik poduzimao mjere sprječavanja šteta od divljači iz čl.77. ZOL jer je njegova odgovornost objektivna i ne zasniva se na krivnji (opaska: nije odlučno ni to što u vrijeme štetnog događaja nije provođen lov jer je to posebna osnova odgovornosti lovoovlaštenika prema čl.80. st.6. ZOL).

13.8. Slijedom iznesenih razloga stječe se zaključak da je upravo 1. tuženik Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, koji je za razdoblje unutar kojeg je nastala šteta, imao s Hrvatskim lovačkim savezom sklopljenu opću policu osiguranja od odgovornosti za štete zbog naleta na divljač br. 804271894, pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari i dužan naknaditi štetu koju je tužitelj pretrpio.

13.9. Tužitelj je pretrpio običnu imovinsku štetu (čl.1046. ZOO), a 1. tuženik mu je dužan sukladno odredbi čl.1085. st.4. ZOO isplatiti novčani iznos od 640,15 € koji odgovara cijeni popravka nastalih oštećenja na automobilu. Budući da tužitelj nije pridonio nastanku i visini štete, obveza 1. tuženika ne može biti umanjena primjenom odredbe čl.1092. st.1. ZOO.

13.10. Tužitelju pripadaju i zatezne kamate tekuće na dosuđeni iznos naknade štete, i to od dana donošenja presude do isplate (čl.29. st.1. i 2. ZOO), a ne od štetnog događaja do isplate (kao što je zatraženo tužbom). To stoga što je tek ovom presudom utvrđena visina 1. tuženikove novčane obveze i prije toga 1. tuženik nije mogao upasti u zakašnjenje s njezinim ispunjenjem.

13.11. Zbog toga je presuđeno kao u točki I. i II. izreke.

14. Parnični troškovi:

14.1. Budući da 2. tuženik unatoč uspjehu u parnici nije od tužitelja zahtijevao naknadu parničnih troškova, te budući da je tužiteljev neuspjeh u parnici u odnosu na 1. tuženika tek neznatan (tiče se samo dijela sporednog zahtjeva tužbe za plaćanje zakonskih zateznih kamata), odluka o naknadi parničnih troškova iz točke III. izreke donesena je temeljem odredbe čl.154. st.5. ZPP.

14.2. Potrebnima u smislu odredaba čl.155. ZPP ocijenjeni su od strane tužitelja zatraženi troškovi u okvirima propisanima u Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Odvjetnička tarifa) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, br. 37/23 - dalje: Tarifa sudskih pristojbi), i to:

- odvjetničke nagrade: za sastav tužbe i obrazloženog podneska od 12. srpnja 2024. i za zastupanje na ukupno 4 ročišta (6×100,00 EUR), te PDV 25% (150,00 EUR),

- troškovi vještačenja: 399,94 EUR,

- sudske pristojbe na tužbu i presudu: 53,08 EUR,

odnosno ukupno 1.203,02 EUR.

14.3. Temeljem odredbe čl.151. st.3. ZPP na navedeni iznos dosuđene su i zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude.

14.4. Napominje se da, s obzirom na vrijednost predmeta ovog spora i na odredbe Odvjetničke tarife i Tarife sudskih pristojbi, tužitelju pripadaju i viši iznosi s naslova odvjetničkih nagrada i sudskih pristojbi, međutim, sud je odlučujući u granicama postavljenog zahtjeva morao dosuditi naknadu troškova u zatraženim iznosima (čl.2. st.1. ZPP).

14.5. Nije u cijelosti priznat zatraženi trošak vještačenja od 400,00 EUR, već iznos od 399,94 EUR koji je stvarno utrošen, dok neutrošeni dio predujma (0,06 EUR) ima biti vraćen tužitelju.

U Pakracu, 23. siječnja 2025.

Sudac:

Matija Stokić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.