Poslovni broj: K-1736/2020-

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tiboru Kovačiću, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje zapisničara Mile Lukić, u kaznenom predmetu protiv optužene TP zbog kaznenih djela klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., u tekstu: KZ/11), povodom privatne tužbe privatnog tužitelja CP od 22. rujna 2020. s izmjenom od 22. siječnja 2025., nakon održane javne rasprave održane 23. siječnja 2025. u nazočnosti privatnog tužitelja CP, opunomoćenicu privatnog tužitelja PP, odvjetnice iz [adresa], optuženika osobno uz branitelja Krešimira Vilajtovića, odvjetnika iz Zagreba, dana 27. siječnja 2025. objavio je, a dana 23. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda i 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130.20., 80/22. i 36/24., u tekstu: ZKP/08)

Optuženi TP, sin T i Mile rođene TP, rođen **.**.1965. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, zaposlen, vlasnik grupacije "Lager d.o.o.", s mjesečnim primanjima u iznosu od 1500,00 eura, vlasnik kuće u [adresa] od 200 metara kvadratnih, suvlasnik firme "Lager d.o.o.", vlasnik više zemljišta u Bosni i Hercegovini, OIB: [osobni identifikacijski broj], oženjen, otac troje djece, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak, na slobodi

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi

u namjeri da za drugog iznese nešto neistinito što može škoditi njegovom časti i ugledu, putem tiska i internetskog portala, zbog čega je kleveta postala pristupačna većem broju ljudi, objavljenom tiskanom izdanju tjednog lista „Nacional“ od 23. lipnja 2020., broj 1157, na naslovnici predmetnog izdanja kao i na stranicama 22-26, u okviru članka naslova EKSKLUZIVNO: „Da sam platio milijun i pol kuna reketa CP i ekipi iz Hrvatskih šuma, USKOK nas sad ne bi proganjao“, kao i na internetskom portalu Nacional.hr na kojem je 23. lipnja 2020. objavljen isti članak, izrekao da je privatni tužitelj tražio milijun i pol kuna „reketa“; zatim riječi: „Ne da nam (CP, op. a.) nije pogodovao nego nas je cijelo vrijeme opstruirao upravo zato što nismo platili reket“; „On (neimenovani službeni procjenitelj iz Hrvatskih šuma, op.a.) je sam rekao. „To je za nas“, a slušaju kolege oko njega. To je po svemu sudeći bilo i za njegove šefove iz Splita i ove iz Zagreba.“; „I pred šefom splitske podružnice ĐP rekao sam mu: „ CP, nemojte nas ucjenjivati, odnijet će vrag šalu““; „I to sam na sastanku stavio do znanja i CP. Naime, najprije sam ga, misleći da on ništa o tome ne zna, molio da urazumi svoje ljude. A umjesto da reagira, rekao mi je: „Trebao si to s njima riješiti“. Znači, taj novac oni su međusobno trebali podijeliti.“; zatim da je okrivljenik, zajedno sa svojim poslovnim partnerom, UP, žrtva ucjene i reketa umreženih pojedinaca iz Hrvatskih šuma, gdje je na djelu sistemska korupcija koja seže sve do tužitelja kao predsjednika Uprave Hrvatskih šuma te da je njihov 240 milijuna eura težak projekt zamalo propao zato što je g. TP odbio dati reket; da nije pristao dati reket u iznosu od milijun i pol kuna koji su međusobno trebalo podijeliti umreženi pojedinci sve do samog vrha Hrvatskih šuma; da bi bilo bolje da je pojedincima u Hrvatskim šumama platio milijun i pol kuna mita, jer za to vjerojatno nitko ne bi doznao, iako je znao da navedeno nije istina, a na koji način okrivljenik iznosi navode kojima čitatelje upućuje na zaključak da je privatni tužitelj, kao predsjednik uprave društva Hrvatske šume društva s ograničenom odgovornošću sudjeluje u organiziranim kriminalnim radnjama na štetu Hrvatskih šuma te da traži "reket" kao protuuslugu za obavljanje redovnih poslovnih aktivnosti društva čiji je predsjednik uprave, iako je okrivljenik znao, odnosno je trebao znati da navedeno nije istina,

dakle, iznosio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita, putem tiska zbog čega je kleveta postala pristupačnom većem broju osoba,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetu, opisano i kažnjivo na temelju odredbe članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11.

II. Na temelju članka 149. stavak 3. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 privatni tužitelj CP, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 (tristo) eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti ove presude, te nužne izdatke optuženika te nužne izdatke i nagradu njegova branitelja u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom privatnom tužbom izmijenjenog činjeničnog opisa od 22. siječnja 2025. privatni tužitelj CP optužio je optuženog TP za počinjenje kaznena djela protiv časti i ugleda – klevete iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11, na način kako je to opisano u izreci presude.

2. Pozvana da se očituje o osnovanosti privatne tužbe s izmjenama, optuženik je porekao počinjenje kaznenog djela klevete stavljeno mu na teret izmijenjanom privatnom tužbom.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitana je materijalna dokumentacija, i to: izlist novinskog članka Nacional (list 4-22), podnesak Nacionala (list 43), ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste (list 55-56), ponuda Ventum gradnja d.o.o. (list 57-60), ugovor o građenju br. 01-2017 (list 61-64), dopis Ministarstva zaštite okoliša i energetike (list 65), poslovna dokumentacija Ventum gradnja d.o.o. (list 66-68) i elektronička pošta (list 69), ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste (list 162-163), ponuda Ventum gradnje (list 164-167), ugovor o građenju broj 01-2017 (list 168-171), dopis odnosno suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike (list 172), VI. okončana situacija (list 173-175) te elektronička pošta od 27.11.2019. (list 176). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženu (list 82-83) i prekršajne evidencije (list 80-81).

3.1. Uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedokinje TPP sa zapisnika od 7. ožujka 2022. (list 40-42), iskaz svjedoka JP sa zapisnika od 22. rujna 2022. (list 48) i svjedoka AP sa zapisnika od 22. rujna 2022. (list 49), dok su tijekom postupka ispitani: svjedok BP, svjedokinja VP, svjedok CPP, svjedok RP, svjedok OP, svjedok ČP, svjedok MP, svjedok SP, svjedok ĐP, svjedok KP, svjedokinja PPP, vjedok UP, svjedok EP, svjedok (privatni tužitelj) CP.

4. Optužen TP je u svojo obrani iznesenoj na kraju dokaznog postupka je naveo da je vlasnik Lager grupe koja posluje na području cijele jugoistočne Europe, zbog problema oko poslova izgradnje, krenuli su u poslove s energetikom. Te 2012. preuzeli su, odnosno otkupili firmu C.E.M.P. od austrijskih tvrtki. Na mjesto direktora postavljen je EP, koji je založio cjelokupnu svoju privatnu imovinu da će završiti projekt vjetroelektrana, on mu je povjerovao u to i sve platio unaprijed, kako bi izvukao njegovu firmu. Njegova obveza je bila poštivati rokove i pustiti elektranu u rad, međutim tu nastupaju Hrvatske šume koje su 2 ili 3 godine konstantno onemogućavale puštanje u rad elektranu, zato što nisu htjeli platiti taj reket, a oni se nisu htjeli držati ugovora. U jednom trenutku je i sam EP "pukao", poslao mu je mail u kojem je rekao da se povlači iz toga posla, na njegovo mjesto je došao UP, a onda se i on počeo uključivati, sve u cilju da se taj projekt okonča. Naime, oni su sve riješili, osim ovog s Hrvatskim šumama, a upravo one su trebale dati suglasnost da je projekt sačinjen u skladu s traženjem Hrvatskih šuma i da su ispunili ugovor, što oni do danas nisu dali. Naime, došlo je do izmjene projekta, mijenjana je lokacija tih mašina i broj mašina, a kako je mijenjana lokacija, morao je biti i novi obračun prema stvarnom stanju Hrvatskih šuma, što oni njima nisu htjeli dati. Privatni tužitelj je njega tužio za klevetu, on nije novinarima rekao da je on tražio mito, novinari su ih pritiskali, pa čak ta novinarka iz Nacionala je došla do njegova broja i zaprijetila mu da će objaviti tekst koji se njemu neće sviđati, pa je pristao s njom se naći, ona je došla u [adresa] i rekao joj je da može pisati samo istinu, dakle ono što proizlazi iz dokumentacije. Ona je utvrdila da postoje problemi u projektu i uzela u obzir cjelokupnu dokumentaciju. Naime, problematika je bila ta što svaka institucija se oglašavala da nije nadležna za to što su oni tražili, pa su Hrvatske šume navele da je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, zbog čega smo otišli tamo na sastanak, pa je Ministarstvo poljoprivrede prebacilo na Ministarstvo državne imovine, koji su ponovno vratili da je to u nadležnosti Hrvatskih šuma. Čak su angažirali i odvjetnika i obratili smo se Vladi RH da im kažu tko je nadležan u nihovoj problematici, tražili su to i od nadležnih agencija, a nitko se nije očitovao. Cijela ova afera oko vjetroelektrana nastala je upravo zbog Hrvatskih šuma i upravo oni koji su tražili mito kod primopredajnog zapisnika, o čemu ga je EP izvijestio, te su rekli da taj projekt neće zaživjeti, ako se ne da mito. Novinarki je sve pojasnio UP, oko tih 5 % što su tražili od investicije, UP je njoj rekao tko je to tražio i kada je to rečeno, a novinarka je poslije zvala EP, koji je sve to potvrdio. Svi ovi postupci koji se vode, pa i ovaj protiv njega, teško mu padaju, a i njegovoj obitelji.

5. Nije sporno da je optuženik u inkriminirano vrijeme bio vlasnik trgovačkog društva C.E.M.P. d.o.o. te da je navedeno trgovačko društvo surađivalo s Hrvatskim šumama na projektu vjetroelektrane Krš-Pađane. Nije sporno da je optuženik dao intervju za list Nacional te da je isti prenesen u listu Nacional od 23. lipnja 2020., broj 1157 i da je na naslovnici predmetnog izdanja kao i na stranicama 22-26, u okviru članka naslova navedeno EKSKLUZIVNO: „Da sam platio milijun i pol kuna reketa CP i ekipi iz Hrvatskih šuma, USKOK nas sad ne bi proganjao“, kao i na internetskom portalu Nacional.hr na kojem je 23. lipnja 2020. objavljen isti članak, s navodima iz činjeničnog opisa privatne tužbe.

6. Spornim se ukazuje je li optuženik, tijekom davanja intervju, a onda koji sadržaj je objavljen i na internetskom portalu, iznio niz navoda protiv privatnog tužitelja, jesu li njegove izjave istinite, odnosno je li isti imao razloga posumnjati u istinitost navoda te je li na taj način naškodio časti i ugledu privatnog tužitelja.

7. Na temelju analize svih izvedenih dokaza, svakog pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, te povezujući iste s obranom optuženika, ovaj sud smatra da nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11, a niti blaže kazneno djelo uvrede, pa ga je na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08 oslobodio optužbe.

7.1. Iz iskaza privatnog tužitelja CP proizlazi da je obnašao dužnost predsjednika uprave Hrvatskih šuma od 20. veljače 2017. do 20. studenog 2022. Hrvatske šume bave se gospodarenjem državnim šumama na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. U odnosu na investiciju vjetroelektrane Krš Pađen, ta investicija i projekt odvijao se na području organizacijske jedinice Uprava šuma Split, šumarije [adresa]. Zadaća Hrvatskih šuma općenito, ali u ovom projektu, bila je izdavanje posebnih uvjeta gradnje, kontrola provedbe tih uvjeta, kontrola provedbe ugovora, evidentiranje, naplata te utuživanje šumskih šteta te izdavanje i neizdavanje suglasnosti za uporabnu dozvolu. Zadaća stručnih ljudi na operativnoj razini, a vezano uz taj projekt i sve ove nabrojane djelatnosti, bilo je načelno u UŠP Split, šumariji [adresa]. Njegova uloga, kao predsjednika uprave je bila da bude koliko toliko upoznat s materijom, ali ne u detalje, stručne službe su ga izvještavale o projektu i, ako bi ja potpisivao koji dokument, prije njegova potpisa uvijek je bilo minimalno 2 pa čak do 5 potpisa stručnih ljudi. Investitor C.E.M.P.-a se obratio njemu za održavanje sastanaka, nekoliko sastanaka je održano i u njegovoj prisutnosti, a u dva sastanka je bio uključen i DORH. Nije pogodovao tvrtki C.E.M.P., kao što tvrdi USKOK, nije opstruirao taj projekt, odnosno izgradnje vjetroelektrane, niti su to opstruirali zaposlenici Hrvatskih šuma. Nije primio, odnosno tražio mito, a uvjeren je da nisu tražili, odnosno primili, niti ljudi koji su radili na tome projektu, prvenstveno misli na komisiju u toj gostionici, kako su tijekom postupka čuli. Onim člankom se u nekih 15ak mjesta spominje njegovo ime i "njegovi ljudi" da su tražili mito, odnosno primili mito, odnosno optuženik upravo spominje da je dao mito da bi sve išlo glatko, bez problema, i da ga UKSOK ne bi gonio. Taj članak i te izjave optuženika su najveća moguća kleveta i blaćenje njegova imena, to je udarac na njegovu čast i dostojanstvo, a u 40 godina poslovne karijere nikada nije bio spomenut, još manje optužen za primanje ili davanje mita, time se uopće ne bavi. U svom radu je uvažavao i slušao stručne službe, pravnike, geodete, šumare i timski sam igrač. Ovim člankom nanesena u je velika šteta na moju čast i ugled. U Hrvatskim šumama zaposlen je od 1982. Nije mu poznato da bi posredno preko nekih svojih zaposlenika ili poznanika tražio mito, niti da su to činili članovi Uprave, dok je bio predsjednik, siguran je da nisu. Ne može se sjetit detalja sastanaka s optuženikom, a na pitanje je li optuženik rekao njemu "urazumite svoje ljude", a da sam mu je odgovorio "to si s njima trebao riješiti", insinuirajući na davanje mita, navodi da to nije rekao, već da je optuženiku rekao da neka izvoli to prijaviti, ako štogod sumnja. Misli da protiv njega i tih ljudi, koji su bili na spornom sastanku, nije niti podnesena kaznena prijava. Poznato mu je da je između Hrvatskih šuma i C.E.M.P.-a postojao ugovor o šumskim putovima. On je sklopljen 4. travnja 2017. odmah na početku njegova mandata, detalje ugovora ne zna, znam da je dvostrano obvezujući. Prisustvovao je sastanku s ministricom poljoprivrede, na tom sastanku je bio i optuženik, bilo je govora oko zastoja u pregovorima, neplaćanja, ulaska u posjed, ona je pitala gdje je sve to zapelo, je li moguće da je C.E.M.P. dva puta platio, sjeća se da je odgovorio da su oni sami tražili da plate ceste, ali nisu htjeli platiti služnosti, već su to htjeli prebijati, dok je sukladno mišljenju DORH-a, odnosno zamjenika Koketija, to izričito zabranjeno. Tada je već stupio na snagu novi pravilnik pa su predstavnici C.E.M.P. -a mislili platiti služnosti po novom pravilniku na što im je rečeno da se moraju pridržavati starog pravilnika. Ne sjeća se jesu li Hrvatske šume konzumirale ugovor, to spada u operativnu razinu i nije djelokrug njegova rada. Na tom sastanku s ministricom, koliko se sjeća, optuženik je spominjao mito i da ljudi iz Hrvatskih šuma na terenu traže mito, to je sve rečeno u nekakvom žamoru, a on je sigurno optuženiku rekao "prijavi to". Poznato mu je oko smetanja posjeda i pričinjavanja šumskih šteta, ali same detalje ne zna, jer je to na operativi. Ne sjeća se da bi optuženik bio kod njega u uredu i da bi mu govorio da ljudi na terenu traže mito, posebno procjenitelj. Da je do toga došlo, sigurno bi rekao optuženiku da to hitro prijavi. Ne zna koji je motiv optuženika da ga kleveće, prema svim klijentima se normalno ophodio, pa tako i prema C.E.M.P. -u, iako su se oni preko svake mjere njemu obraćali, on ih saslušao i uputio na stručne službe. Njihova obveza je bila platiti služnost, to je obveza prema državi. Prvi puta je čuo za ove klevetničke izjave upravo čitajući članka u Nacionalu, ostali koji se spominju u članku mu nisu ništa oko toga navodili. Ovo povjerenstvo ne imenuje on, već UŠP Split, odnosno voditelj ĐP je njih imenovao, što je bila njegova zadaća. Njega poznaje iz poslovnih krugova, ne druže se na osobnoj razini, uopće nije znao koji će ljudi biti imenovani u povjerenstvu.

7.2. Svjedokinja TPP u svome iskazu je navela da je autorica članka koji je objavljen u Nacionalu 23.6.2020. u vrijeme kada je izbila tzv. afera Vjetroelektrane u kojem je Uskok pokrenuo istragu, te se je tada u medijima tvrdilo da su optuženik i direktor njegove tvrtke UP u bijegu, da se nalaze u BiH i prikazivani su kao negativci. Stupili su u kontakt s optuženikom, kako bi on iznio svoju stranu priče i potvrdio im da nije u bijegu, pa je otputovala u [adresa], gdje je s njim razgovarala i članak koji je objavljen je rezultat tog razgovora s njim. Za intervju, koji je vodila s optuženikom, postoji i tonski zapis, tekst je autoriziran odnosno potvrđena je njegova autentičnost. U članku se nalaze i rečenice pod navodnim znacima, kao i rečenice bez navodnih znakova, u kojima je navedeno da optuženik to nešto tvrdi, to su sve njegove riječi i njegove tvrdnje. Rečenica koja je na naslovnoj stranici Nacionala od 23.6.2020. i koja se nalazi i na 23. stranici tog Nacionala nije točno tako kako je napisana i izgovorena od strane optuženika, ali da iz razgovora s optuženikom u jednoj rečenici toj naslovnoj se dalo sažeti to što je i napisano, a što potvrđuje i rečenica na strani 25. u donjem stupcu, a koja započinje riječima "… tvoj prijatelj C ", a završava riječima "…od Hrvatskih šuma nikako...", a isto tako proizlazi i iz rečenice koja se nalazi na istoj strani u donjem lijevom dijelu teksta gdje se spominje "… CP nemojte nas ucjenjivati…" Dakle, rečenica s naslovne stranice je sublimacija onoga što je njoj TP govorio, a u samom tekstu rečenice pod navodnim znakovima nisu sublimacija, već su rečenice koje je on izgovorio. Prema shvaćanju svjedokinje, kao tražitelj reketa, smatra da stoji procjenitelj, a iza procjenitelja stoji CP te je optuženik najmanje dva puta u intervjuu rekao da ga upravo privatni tužitelj traži reket. Naime, optuženik je smatrao da ga Hrvatske šume ucjenjuju tražeći od njega nešto da plati što nije bilo predviđeno ugovorom, jer se je trebalo kompenzirati, a zapravo je poslije shvatio da ne bi upao u probleme u koje je upao, da je on platio ono što smatra reketom. Svjedokinja je poslala upit o toj temi Hrvatskim šumama, ali i ostalim institucijama, ali je dobila odgovor da su postupci u tijeku pa se ne mogu o tome očitovati, a to je navedeno i u samom članku. Na daljnje pitanje da li je optuženik svjedokinji rekao onako kako je ona napisala, da se plaćena služnost treba podijeliti, a što je navedeno u srednjem odlomku na str. 25, svjedokinja odgovara da je njoj optuženik tako rekao, odnosno da je shvaćao da se to što se trebalo podijeliti nije odnosilo na služnost, već je on to shvatio kao reket i iz razgovora s privatnim tužiteljem, optuženik je shvatio da iza tog reketa stoji privatni tužitelj, a da su neposredni tražitelji zapravo izvršitelji privatnog tužitelja. Svjedokinja nije provjerila da se kod svake javne nabave krade i traži provizija, ali da postoji takvo javno mijenje i ima tvrdnju iz pouzdanog izvora da je tome tako. Njezinom razgovoru s optuženikom je bio prisutan i UP, gotovo pa cijelo vrijeme te je i on aktivno sudjelovao u ovom razgovoru. Izjave TP bile potpuno u skladu da dokumentacijom, tako da je sve bilo vrlo argumentirano i uvjerljivo. Sve što je napisala u članku su stavovi, ne samo optuženika, nego i UP. Optuženik, nakon iskaza svjedokinje je naveo da smisaono potvrđuje tekst. Njoj je u intervjuu optuženik precizirao da reket od firme traži procjenitelj, no on je zaključio i uvjeren je da iza svega stoji privatni tužitelj.

7.3. Svjedok GP u svome iskazu je naveo da je bio član povjerenstva uz još pet članova, a povjerenstvo je imenovao voditelj Uprave šuma Podružnica Split, kako bi se utvrdila vrijednost i primopredaja izvršenih radova na vjetroelektranama Krš- Pađane. Ne zna tko je bio u ime izvođača radova na sastanku, bilo je dosta ljudi, a sastanak je bio 17. kolovoza 2018. te započeo u Šumariji Knin, gdje su pregledali dokumentaciju koju im je prezentirao SP, a potom su otišli na teren na lokaciju izgradnje šumskih prometnica. Navedene zgode je s predstavnicima investitora bio na gablecu tamo u nekoj birtiji, kojoj ne zna ime, a ne zna ni mjesto, a AP je bio predstavnik povjerenstva, a obzirom netko mora voditi povjerenstvo. Ni tom prilikom, a niti ikada nije čuo da bi nekome od članova povjerenstva trebalo dati 5 % "ako hoćeš da ti priznam ove fakture što si platio za pravljenje cesta, trebaš nama dati 5 %", niti je itko rekao "to je za nas", odnosno takvo nešto nikada nije čuo. Njega niti privatni tužitelj nikada nije kontaktirao da bi tražio ikakvo mito. Oni su izvršili procjenu vrijednosti šumskih cesta, te istu procjenu proslijedili Upravi društva u Zagrebu i time su obavili svoj posao. Navedenom gablecu, odnosno ručku, bilo ukupno njih 10 do 20 osoba, te da je taj objed trajao možda i tri sata, ne zna točno. Bili su njih pet članova povjerenstva, pošto se na sastanak nije odazvao predstavnik iz [adresa] HP, ne zna tko su bili ostali koji su bili na tom ručku. SP je upravitelj šumarije [adresa], ne može se sjetiti da li je i on bio na tom ručku, ali pretpostavlja da jest. ĐP nije bio na navedenom ručku, niti u povjerenstvu.

7.4. Svjedok AP u svome iskazu je naveo da je bio član povjerenstva za primopredaju radova na šumskim putevima Krš-Pađeni, bio je predsjednik tog povjerenstva koje je formirao ĐP, a članovi su bili SP za Knin, CPP za Split i VP za Split, zna da HP nije došao, koji je isto trebao biti predstavnik Splita, ali su oni ostali znali da su tamo zategnuti odnosi pa nisu ni inzistirali na njegovom dolasku. Sjeća se da smo najprije otišli u Šumariju Knin, gdje su već bili ovo troje iz Splita i bili su predstavnici izvođača radova (za njih je bio OP), te je bio direktor firme CEM UP. Tada im je prikazana tehnička dokumentacija koju je izradio P iz [adresa]. Sjeća se da je ta dokumentacija bila klasična, ali vrlo obimna, budući da se radilo o čak 36 do 37 kilometara ceste. Projekt je bio zadovoljavajući u potpunosti. Nakon Šumarije Knin otišli su na teren, poslije čega su otišli u jedan objekt, kao restoran, nalazili su se na katu i tražili dokumentaciju od OP, koji im je dao rekapitulaciju troškova za okončanu situaciju u iznosu od 29 i nešto milijuna kuna, na što su oni ostali "paf", jer je po tome ispalo da je cijena jednog km oko 750 tisuća kuna, a cesta nije bila nešto zahtjevna, pa su stoga zaključili da se ne slažu s tom cijenom i da će oni napraviti svoju procjenu. Nakon ručka su se razišli te su GP i on otišli zajedno. On ni u jednom momentu nije rekao "ako hoćeš da ti priznam ove fakture što si platio za pravljenje cesta, trebaš nama dati 5 %", čak štoviše takvo nešto ga vrijeđa da bi uopće se pomislio da bi on to rekao, kao što nije niti rekao da ga boli briga što mu se može dogoditi s tim u vezi, jer i tako za godinu i pol ide u mirovinu. Dakle, ništa od toga nije rekao, niti bi ikada takvo nešto rekao, ali bilo je razgovora s kolegom GP da ide za oko 2 godine u mirovinu. Privatni tužitelj nikada od njega nije tražio da on od izvođača radova traži mito, ušur ili nešto tome slično. Od izvođača radova je bio prisutan OP, na ručku ih je bilo njih pet iz povjerenstva, još dvoje ljudi i to UP i OP te i još jedan čovjek kojem ne zna prezime, a niti funkciju, a isti je posluživao hranu. Taj ručak je mogao trajati sat, sat i pol do dva sata, ne sjeća se točno. Oni iz Hrvatskih šuma napravili su model procjene kroz narednih 10-tak dana i to je ispalo 9 milijuna 800 tisuća kuna, pa su taj model procjene šumskih cesta poslali ostalim članovima povjerenstva na uvid i mišljenje te su im oni to vratili sa svojim prijedlozima i to pisanim putem, radi čega su se sastali u Brinju s njima i tu su bili suglasni da je procjena 8 milijuna 900 tisuća kuna. Taj dokument su bili dužni poslati i poslali su u Podružnicu Split, a to je slao kolega GP. Ne zna je li o tome bio izviješten i investitor CEMP-a. Nisu radili na usuglašavanju sa C.E.M.P-om.

7.5. Svjedok BP u svome iskazu je naveo da je zaposlenik Hrvatskih šuma danas na mjestu upravitelja, 2018. je bio revidnik. Nije bio nikada član nikakvog povjerenstva. Kada je bio revidnik u šumariji 2018. sjeća se da je izašao na teren, područja Vjetroparka, Krš-Pađene, te je utvrđivao koliki zahvat u prostoru je izvršio investitor trgovačko društvo C.E.M.P., odnosno koliko je to trgovačko društvo odstupalo od služnosti, pa u tom dijelu koliko je nastala šteta. Sjeća se da je podnio izvješće i obračun štete, a šteta je bila nešto više od 2 milijuna kuna. Nisu mu poznati nikakvi zahtjevi C.E.M.P.-a. Bio je na zajedničkom ručku 2018. u restoranu "Kod Pere" u [adresa], zna da je tamo bilo više osoba, nije mu poznato je li bio netko od strane investitora C.E.M.P. Tom prilikom nije čuo da bi netko tražio mito, odnosno da bi netko tražio mito, niti ovdje prisutni privatni tužitelj, niti drugi članovi uprave Hrvatskih šuma, odnosno povjerenstva. Optuženika ne poznaje, prvi put ga je danas vidio na sudu, dok privatnog tužitelja CP zna samo iz viđenja. Nije čuo da bi netko iz Hrvatskih šuma, uprave, povjerenstva, odnosno vodstva tražio bilo kakav mito ili nekoga reketario. Ručak je trajao nekih sat vremena. Cijelo vrijeme je bio na tom ručku. Na taj ručak je bio pozvan od strane tadašnjeg upravitelja šumarije, SP.

Optuženik nije bio na ručku.

7.6. Svjedokinja VP, u svome iskazu je navela da je zaposlena u Hrvatskim šumama, Uprava šuma, Podružnica Split, a tada 2018. je bila stručni suradnik za ekologiju na projektu vjetroelektrana Krš-Pađan. Bila je i član Povjerenstva za utvrđivanje iznosa naknade za šumske prometnice, odnosno za utvrđivanje visine ulaganja u šumske prometnice. Negdje u proljeće 2018. je bila na ručku u restoranu "Kod Pere", obzirom smo taj dan prethodno izašli na teren, obišli prometnice te pregledali dokumentaciju investitora C.E.M.P. Tom prilikom s njom u vozilu su bili SP i CPP, u drugom vozilu su bili IP i GP, a u trećem vozilu su bili predstavnici investitora. Nakon održanog sastanka u C.E.M.P. -u, predstavnik investitora EP je predložio ručak. Predsjednik tog Povjerenstva je bio Đ. Na ručku su bili prisutni EP, odmah pored nje, zatim SP, preko puta CPP, BP, IP, GP i još dva tri predstavnika investitora čijih se imena ne može sjetiti. Taj ručak je trajao oko tri sata, znala je otići na wc i javiti se na mobitel, ali nje u ta tri sata možda nije bilo za stolom svega deset minuta. Za svo vrijeme dok je sjedila za stolom, nije čula da bi netko od Hrvatskih šuma, Povjerenstva ili članova uprave zatražio mito, ušur od investitora C.E.M.P-a. Nikada nije čula da bi CP ili koji od članova uprave ili viših hijerarhijskih struktura Hrvatskih šuma tražio nekakvo mito ili da bi nekoga reketario. Nikada nije bila na ručku sa članovima Uprave hrvatskih šuma, ali niti na nekim sastancima. Ovaj sastanak koji se odigrao kod investitora C.E.M.P. nakon čega je uslijedio ručak, je bio samo radi prikupljanja podataka i dokumentacije za Povjerenstvo i tada nisu sačinili nikakav zapisnik, niti pisani dokument. Koliko se sjeća, Povjerenstvo se sastalo još jednom i tada su sačinili zapisnik, zna da je netko od članova Povjerenstva imao prigovor, a koliko je njoj poznato, taj zapisnik je poslan u direkciju Hrvatskih šuma. To cijelo područje je pod šumama, riječ je o šikari, oni su izdali obračun za služnost drvne mase.

7.7. Svjedok CPP, u svome iskazu je naveo da je zaposlen na mjestu stručnog suradnika Hrvatski šuma, podružnice Split, a 2018. obavljao je dužnost stručnog suradnika za projektiranje. Tada je bio imenovan i za člana Povjerenstva za procjenu ulaganja u šumsku infrastrukturu na projektu vjetroelektrana Krš-Pađan. Jednom prilikom su članovi Povjerenstva i predsjednik IP obišli te prometnice kod vjetroelektrana, na način da su se provozali po terenu, a onda potom otišli na sastanak s investitorom u prostorije centra. Tom prilikom su bili prisutni pored IP i GP, VP te SP. Povjerenstvo je izvršili obračun i završnu verziju procjene ulaganja, mislim da je bilo procijenjeno oko 8 milijuna kuna ulaganja, nisam siguran, a taj obračun je otišao u direkciju Hrvatskih šuma. Nakon tog sastanka otišli su na ručak s predstavnicima vjetroparka, sjeća se da je bilo njih dvoje te oni ostali koje je gore nabrojao. Pozvali su ih investitori na taj ručak. Na tom ručku nije čuo da bi netko od članova Povjerenstva, članova Uprave Hrvatskih šuma kao i predsjednik uprave CP tražio od investitora nekakav ušur, mito, postotak, a uopće mu nije poznato da bi gospodin CP u bilo kojem trenutku od investitora tražio mito, ušur ili da bi nekog reketario. Na tom ručku nije čuo da bi netko rekao "ako hoćeš da ti priznam ove fakture za pravljenje ceste, trebaš nama dati pet posto". Taj ručak je trajao nekih sat i pol, dva, na njemu su bili predstavnici Povjerenstva koje je nabrojao, čini mu se dvije osobe od investitora i BP, revir. Nije čuo da bi netko tražio mito, bili su svi zadovoljni, jer su dobro odradili posao. Nije nikada bio na sastanku, niti na ručku, niti se vidio s gospodinom CP. Na pitanje je li realno da ta cesta u kršu košta osam milijuna kuna i to duljine 41 km, navodi da je na sljedećem projektu radio i utvrdio da bi to bila otprilike ta cijena. Naravno to sve ovisi o specifičnosti terena.

7.8. Svjedok RP u svome iskazu je naveo da je bio direktor firme Ventum gradnja koja je bila glavni izvođač radova u Vjetroparku i to se odvijalo sve negdje 2017. do 2020. Optuženika poznaje od ranije i surađivali i na Vjetroelektrani Krš- Pađan, obzirom da je on bio vlasnik tvrtke C.E.M.P. kao glavni investitor. Često su se sastajali, ali ne može se sjetit jesu li zajedno obavljali sastanke s predstavnicima Hrvatskih šuma, možda čak jednom. Odlazio je na sastanke s predstavnicima Hrvatskih šuma u [adresa] i to s gospodinom SP, koji je tada bio voditelj podružnice Hrvatskih šuma za [adresa]. Nikada na nije čuo da bi netko nekome nudio mito, a vezano uz ovaj projekt vjetroelektrane, niti mu je optuženik ikada rekao da je netko od njega tražio kakvo mito. Nije bio prisutan prilikom službenog pregleda i primopredaje cesta vezano uz tu vjetroelektranu, niti je bio na nikakvom radnom sastanku, niti ručku.

7.9. Svjedok OP, u svome iskazu je naveo da je sudjelovao u projektu vjetroelektrane Krš-Pađan na način da sam bio glavni inženjer gradilišta, i to za vrijeme dok su se probijali šumski putovi, čini mu se da je to bilo 2017./2018. Tada su svaki dan dolazili predstavnici iz Hrvatskih šuma i kontrolirali rad, a glavni je tada bio direktor šumarije u [adresa] gospodin SP. Nikada nije sudjelovao na nekakvim sastancima i ručkovima s predstavnicima šumarije, optuženikom i privatnim tužiteljem. To su bile samo koordinacije na gradilištu, s time da se on dogovarao s gospodinom EP, koji je tada bio direktor C.E.M.P.A., a koje trgovačko društvo je bilo investitor. Nije mu poznato da bi netko na nekakvom sastanku tražio mito, nudio mito. Iz tog projekta izašao 2018., zbog nekih svojih razloga, jedna od podizvođača u projektu je zahtijevao da se njega makne. Nije bio prisutan na primopredaji i pregledu izgrađenih cesta, niti je bio prisutan na ručku poslije toga.

7.10. Svjedok ČP u svome iskazu je naveo da je u inkriminirano vrijeme bio član uprave društva Hrvatske šume, s time da je predsjednik tada bio CP a on i MP su bili članovi uprave. Negdje 2018. ili 2019. bio je održan sastanka, a vezano uz sklapanje ugovora o služnosti i naplate oko navedenog ugovora, a vezano uz projekt vjetroelektrana. Sjeća se da su na tom sastanku, pored njega, bili još članovi uprave društva, dakle UP i odvjetnik. Tamo su bili još i DP, rukovoditeljica službe za ekologiju u Hrvatskim šuma, Nedjeljko Dujić, savjetnik uprave i ZP, direktor sektora pravnih poslova Hrvatskih šuma. Ne zna koliko je trajao sastanak, misli da je sastavljen zapisnik. Na tom sastanku nije čuo da bi netko tražio ili davao mito, niti da bi privatni tužitelj tražio određeni postotak od tog trgovačkog društva. Nije mu poznato, nije čuo da bi privatni tužitelj ili bilo tko iz uprave društva tražio nekakvu naknadu ili mito. TP nije bio na tom sastanku. Ne može se sjetiti je li se raspravljao o dopuni lokacijske dozvole. Nije upoznat da li postoje kakvi sudski procesi između trgovačkog društva C.E.M.P. i Hrvatskih šuma.

7.11. Svjedok MP, u svome iskazu je naveo da je član uprave Hrvatskih šuma, s time da je i 2018 i 2019. također bio član uprave Hrvatskih šuma. Poznat mu je razlog poziva na sud, obzirom da je gospodin CP podno tužbu protiv optuženika, a zbog članka objavljenog u Nacionalu, koji članak je pročitao. Ne može komentirati istinitost navoda tog članka, jer ja uopće nije sudjelovao na tim sastancima. Naime, bio je kratko vrijeme prisutan na samo jednom sastanku, koji se odvio u sjedištu direkcije Hrvatskih šuma, ali se ne može sjetiti kada se taj sastanka odigrao. Na sastanku je bio optuženik i neki iz njegovog trgovačkog društva, te predstavnici Hrvatskih šuma, tadašnji predsjednik uprave CP, član uprave ČP i on, direktor pravne službe ZP i financija U. Na tom sastanku je bio kratko, obzirom je morao otići u Ministarstvo poljoprivrede. Sastanak se održavao zbog toga što je optuženiku bila obračunata nekakva šteta koju je on počinio prilikom izgradnje projekta Vjetroelektrane Krš-Pađan, odnosno izgradnja pristupnih cesta. Hrvatske šume su obračunale tu štetu koja je iznosila oko 6.000.000,00 kuna, a on to nije podmirio u predviđenom roku. Na tom sastanku nije čuo da bi CP tražio nekakav iznos novca, mito, postotak od optuženika, tko bi to uopće tražio pred 10-ak ljudi. Ne može se sjetiti da li je ĐP bio na tom sastanku. Nema saznanja da bi privatni tužitelj bilo posredno, bilo neposredno, tražio nekakav mito ili naknadu od osobno ili netko iz Hrvatskih šuma od strane optuženika. Nema saznanja je li postoje kakvi sudski procesi između C.E.M.P.-a i Hrvatskih šuma.

7.12. Svjedok SP, u svome iskazu je naveo da je 2018. bio upravitelj šumarije [adresa] i sjeća se da je tada od strane uprave Hrvatskih šuma osnovano povjerenstvo na čijem čelu je bio gospodin J, a članov su bili VP, CPP, GP i on. Povjerenstvo se osnovalo radi preuzimanja cesta koje su se izgradile u tom projektu Vjetroelektrana Krš-Pađan. Te ceste je izgradila upravo tvrtka optuženika. Negdje pred ljeto 2018. članovi povjerenstva su se sastali na sastanku s predstavnicima investitora, čini mu se da je njih predstavljao EP, kao direktor tvrtke C.E.M.P. i čini mu se njihov glavni inženjer. Oni kao članovi povjerenstva su obišli teren, potom održali sastanak, te utvrdili da je sva dokumentacija u skladu s onim što je izgrađeno, a potom i bili na službenom ručku. Na ručku su bili u restoranu "Kod Pere" u [adresa]. Na tom ručku su bili članovi toga povjerenstva EP i taj glavni inženjer, ali na sastanku i ručku nije bio optuženik, niti CP. Na tom sastanku i ručku nije čuo da bi CP ili netko tražio mito, nekakvu naknadu ili postotak od optuženika. Nikada nije bio na nikakvom sastanku gdje je bio optuženik, ne poznaje ga. Taj ručak i sastanak su trajali oko 2-3 sata, cijelo vrijeme je bio prisutan i nije čuo da bi netko od EP ili predstavnika trgovačkog Društva C.E.M.P. tražio mito ili nekakvu nagradu za priznavanje faktura. Nikada nije čuo da bi gospodin CP ili netko iz Hrvatskih šuma tražio mito, nagradu od optuženika i predstavnika C.E.M.P., vezano uz projekt Vjetroelektrana Krš-Pađan. Nikada nije bio prisutan na sastanku vezano uz projekt Vjetroelektrana Krš-Pađan. kada su bili prisutni optuženik i CP.

7.13. Svjedok ĐP, u svom iskazu je naveo da je 2018. bio voditelj uprave Šuma, podružnice Split te je upoznat s projektom Vjetroelektrane Krš-Pađan. Negdje 2018., sredinom godine, dobili su nalog Sektora za šumarstvo, direkcije Hrvatskih šuma da se oformi povjerenstvo za preuzimanje izgrađenih cesta u navedenom projektu. Nije mu poznato tko je gradio te ceste. Prema pravilniku o unutarnjem redu oformio je povjerenstvo koje se sastajalo od dva člana iz direkcije i 4 člana iz podružnice Split, s time da on nije bio član tog povjerenstva. Zna da je to povjerenstvo obavilo sastanak s investitorom, čini mu se u podružnici u [adresa], oni su morali izaći i na teren. Članovi povjerenstva su otišli na taj sastanak, misli da su na sastanku bili CPP, CPP, HP, VP i upravitelj šumarije [adresa] SP. On nije bio na tom sastanku. Nije mu poznato da bi na tom sastanku netko tražio mito ili neku naknadu. Zna da je izvršena procjena i da su to dostavili direkciji. Drugi sastanak je bio u Zagrebu, čini mu se iste te godine, ali iza ovog prvog sastanka, na kojem je bio prisutan, ali i predstavnici državnog odvjetništva i tamo se raspravljalo o plaćanju služnosti. O tome postoji zapisnik promemorijo. Na tom sastanku je bio gospodin CP, DP, čini mi se da su bili 2 ili 3 predstavnika investitora, mislim optuženik, ZP, kao šef pravnog sektora Hrvatskih šuma, A iz imovinskopravnog sektora. Na tom sastanku nije čuo da bi CP tražio nekakvu naknadu ili postotak od investitora, odnosno optuženika. Nakon što je svjedoku predočen dio objavljenog članka u Nacionalu, "i pred šefom splitske podružnice ĆP, rekao sam mu: CP nemojte nas ucjenjivati, odnijet će vrag šalu", svjedok odgovara da on to nije čuo. Nije mu poznato da se odigrao kakav sastanak između Hrvatskih šuma i optuženika u Ministarstvu poljoprivrede. Nije mu poznato da bi mimo ovog sastanka bilo posredno, bilo neposredno gospodin CP li netko iz Hrvatskih šuma tražio mito ili neku nagradu li postotak od TP i drugih predstavnika trgovačkog društva C.E.M.P.

7.14. Svjedok KP, je u svome iskazu naveo da je bio zaposlenik trgovačkog društva Ventum gradnja koja je bila izvođač radova na projektu vjetroelektrane Krš Pađane, radio je na uređenju putova i u trafostanici. Poznato mu je da je optuženik sudjelovao isto u tome projektu sa svojom firmom Lager, s time da ne zna što je točno ta firma radila na tom projektu. Inače optuženika poznaje od ranije i poslovno i privatno. Ne sjeća se da je sudjelovao na ikakvim sastancima s predstavnicima Hrvatskih šuma. Komunicirao je na teretnu s gospodinom SP a vezano uz uređenje putova. te poslovno i s gospodinom EP, koji je bio direktor C.E.M.P. -a, koji je bio tada investitor. Ne sjeća se, niti mu je poznato da bi netko na nekom sastanku tražio mito, nudio mito, reketario, veći dio je bio na terenu. U toj firmi je bio poslovođa. Ne zna ništa oko eventualnih problema između investitora, odnosno C.E.M.P. -a i tih šumskih putova. Mora još napomenuti da prilikom izvođenja radova, da su Hrvatske šume "maltretirali" prilikom izvođenja radova, odnosno htjeli su sve da bude točno kako su oni zamislili. Dok je bio zaposlenik Ventum gradnje, bili su izrađeni šumski putovi, misli da su bili i završeni, tada je radio na trafostanici. Dopušta mogućnost da je bio na nekom ručku "kod FP", ali se sada više ne sjeća. Ne zna jesu li Hrvatske šume prihvatile te šumske putove. Maltretiranje Hrvatskih šuma se sastojalo od toga da su gledali svaku sitnicu, vezano uz širinu puta, nije im dana probna dionica za vjetrenjače, zaustavljeni su u gradnji od strane Hrvatskih šuma.

7.15. Svjedokinja PPP, u svome iskazu je navela da je bila odvjetnica u trgovačkom društvu C.E.M.P.-a, koji je bio investitor projekta vjetroelektrane Krš Pađane i taj projekt je krenuo negdje 2016., a izgrađen do 2019., kada je krenulo izdavanje uporabnih dozvola. Čula je za tu neku priču oko traženja mita i oko reketarenja od strane Hrvatskih šuma od gospodina UP, koji je tada bio direktor društva majke C.E.M.P.-a. Naime, zna da je postojao nekakav problem oko primopredaje cesta, odnosno šumskih putova, jer Hrvatske šume se odbijale to preuzeti. Postojao je i nekakav mail Hrvatskih šuma iz kojih je proizlazilo da je vrijednost tih šumskih putova 8 ili 9 milijuna kuna, što su oni odbili preuzeti. C.E.M.P. je izgradio te šumske putove, a onda po izgradnji su Hrvatske šume trebale preuzeti. Po priči UP, nakon pregleda tih šumskih putova, otišli su na ručak gospodin EP koji je tada bio direktor C.E.M.P. -a, netko iz Hrvatskih šuma, s time da sigurno je bilo 3 ili 4 možda i više ljudi čijih se imena i prezimena ne sjeća. Prema navodima na tom ručku, kako je ona to shvatila, bilo je govora da vrijednost tih šumskih putova je fluidna i može se povećati, ali onda treba dati 5% mita, koje mito se trebalo dati nekome iz Hrvatskih šuma, čini joj se IP. Gospodin CP nije bio na tome ručku, niti je čula da bi on trebao primiti taj mito, uopće se o njemu nije razgovaralo. Taj ručak je bio negdje 2017., ona je nastavila dalje surađivati sa C.E.M.P. -om i Hrvatskim šumama, radila je i 2019., tada se ponovno intenzivirala priča s Hrvatskim šumama, jer tada još oni nisu preuzeli te putove, a trebala se vršiti i kompenzacija za služnosti koje je trebao C.E.M.P. platiti Hrvatskim šumama, a Hrvatske šume u stvari za ove šumske putove. Naime, za ovaj ručak i ovo mito je saznala upravo iz razloga što Hrvatske šume do 2019. nisu prihvatili te šumske putove pa se to navodio kao razlog odugovlačenja. Oni nisu preuzeli te putove i to još uvijek u sudskom postupku. Naime, početkom 2019. Hrvatske šume su imale milijun kuna potraživanja za svoje služnosti i 600.000,00 kuna prema C.E.M.P.-u za šumsku štetu počinjenu proširenjem šumskih putova tijekom gradnje vjetroelektrane, dakle ukupno 6.600.000,00 kuna. Vrijednost šumskih putova koji je izgradio C.E.M.P. je iznosio 9 milijuna kuna i poznato joj je to, jer je ona sudjelovala na jednom sastanku, gdje su bili prisutni pravnici Hrvatskih šuma ŽP i njegova kolegica, koja je tada bila trudna i htjeli su izvršiti kompenzaciju i dostavili nacrt nagodbe, međutim Hrvatske šume su htjele da se međusobno prebio tražbine 6,6 milijuna kuna s ovih 9 milijuna kuna, na što C.E.M.P. nije pristao, na kraju je C.E.M.P. isplatio 6 milijuna kuna za služnosti, ovih preostalih 600.000,00 te ono potraživanje C.E.M.P.-a od 9 milijuna kuna je u sudskom postupku. Ne sjeća se da bi bila na sastanku gdje bi bio prisutan optuženik, sjećam se da je bila na jednom sastanku s privatnim tužiteljem i UP, kada su pokušavali dogovoriti ovu kompenzaciju. Nije joj poznato da bi netko isplatio u ovom projektu ikome mito. Postojao je ugovor između Hrvatskih šuma i C.E.M.P. -a, tim ugovorom je bilo propisano da će Hrvatske šume preuzeti putove, za rok se ne može sjetiti, ali postojala je obveza podmirenja troškova putova, po ugovoru svake godine se trebalo plati naknadno za služnosti Hrvatskim šumama za korištenje šumskih putove i čini joj se da je 20.000,00 kuna po turbini te vjetroelektrane, s time da su Hrvatske šume trebale samo utvrđivati svake godine taj iznos koji bi se onda kompenzirao za vrijednosti izgradnje šumskih putova, ali su Hrvatske šume zahtijevale da se odmah plati 6 milijuna kuna za preslužnosti pa bi onda u stvari to značilo da bi C.E.M.P. dva puta latio isto. Ne zna zašto Hrvatske šume nisu preuzele te šumske putove, nije postojao nikakav pravni problem preuzimanja, s time da je naravno taj trošak od 6 milijuna kuna predstavljao financijski problem za C.E.M.P. Misli da se vode 4 postupka između C.E.M.P.-a i Hrvatskih šuma, s time da niti jedan nije završen. Nije prisustvovala sastanku Ministarstva poljoprivrede, ali zna da je tadašnja ministrica rekla da se treba riješiti problem i da ne bi trebao investitor dva puta platiti. C.E.M.P. u potpunosti ispoštovao ugovor s Hrvatskim šumama, a Hrvatske šume nisu, jer nisu preuzele putove. Više od 2 godine je trajao postupak da se konzumira ugovor, s time da Hrvatske šume su u postupku izdavanja lokacijskih dozvola određivali dio tehničkog pregleda i izdavanja posebnih uvjeta gradnje, a upravo te posebne uvjete nisu izdali na vrijeme, niti su postali dio lokacijske dozvole, tek kasnije nakon naših dopisa prema Hrvatskim šumama je to ostvareno. To se odnosilo na 3. uporabnu dozvolu, jer je postojala ta šumska šteta. Oni nisu htjeli odobriti izdavanje niti prve uporabne dozvole dok se ne isplati ovih 6 milijuna kuna. Taj problem je nastao i u postupku kod HERA-e zato što je HERA znala u postupku tražiti nadopunu dokumentacije, a upravo je nedostajala ta uporabna dozvola. Tražili smo i rješavanje problema i putem Vlade RH. Nije imala direktna saznanja da bi netko tražio mito, zato nije podnijela kaznenu prijavu. Poznato joj je da postoji optužnica protiv optuženika, a ne zna za privatnog tužitelja. Gospodin UP joj je rekao za sastanak u Ministarstvu poljoprivrede s ministricom i rješavanju problema dvostruke naplate.

7.16. Svjedok UP, u svome iskazu je naveo da zna zašto je pozvan na sud, riječ je o navodnoj kleveti optuženika koja je objavljena u Nacionalu a o tome kako su Hrvatske šume na sastanku reketarile C.E.M.P. Naime, on je bio član uprave TD Lager koji je vlasnik C.E.M.P.-a, a vlasnik TD Lager je optuženik. U projektu vjetroelektrana je, nakon što je EP otišao, preuzeo poslovne dogovora i pregovora te nadzora izgradnje vezanih za projekt. Hrvatske šume i C.E.M.P. su sklopile ugovor prema kojim je C.E.M.P. trebao izgraditi šumske ceste i predati ih Hrvatskim šumama, koje do danas nisu predane, jer Hrvatske šume ih nisu preuzele. Njemu je gospodin EP, koji je tada bio direktor C.E.M.P. -a, rekao da su nakon pregleda šumskih putova otišli na ručka "kod FP" na kojem su bili prisutni EP i još neki od izvođača radova te predstavnici Hrvatskih šuma, zna da je bio AP. Na tom ručku je utvrđeno da vrijednost radova C.E.M.P.-a je 29 milijuna kuna, što su Hrvatske šume osporavale, ali da je predstavnicima C.E.M.P.-a rečeno da se to može sve dogovoriti, ako daju 5% Hrvatskim šumama. Nije izričito bilo rečeno da se da privatnom tužitelju. Nije mu poznato da bi CP tražio mito, odnosno da bi optuženik nudio kakvo mito ili isplatio kakav novčani iznos ili da je optuženik rekao CP da ga prestane reketariti, osim ovog reketarenja, jer mu je u jednom susretu optuženik rekao da je bio na sastanku s CP i da mu je to rekao, nije bio osobno prisutan. Bio je na minimalno dva sastanaka vezano uz ovu problematiku s Hrvatskim šumama i obračunavanjem naknade za služnosti, jedan je sastanak bio u Ministarstvu poljoprivrede, jedan u Hrvatskim šumama. Na tom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede bilo je govora oko dvostrukog plaćanja za služnosti od strane C.E.M.P.-a i rješavanju tog problema, s time da na sastanku su bili prisutni ministrica B, privatni tužitelj, pomoćnica ministrice za šumarstvo V, NP, optuženik, odvjetnica Ivana Dominković i on. Na tom sastanku bilo je riječi oko povrede ugovora od strane Hrvatskih šuma, ministrica je bila veoma aktivna i više puta je pitala privatnoga tužitelja je li istina oko dvostruke naplate i neispunjavanju ugovornih obveza, a on nije odgovarao na ta pitanja, pa je ministrica završila sastanak i rekla da će to riješiti putem DORH-a. Ovo postupanje Hrvatskih šuma gotovo je dovelo do propasti projekta, zbog njih nisu u početku dobivali uporabne dozvole, nakon što im platili 6 milijuna kuna, nastavili su s tehničkim pregledima i dobivali neosnovana negativna mišljenja od Hrvatskih šuma, sve dok njihova odvjetnica nije pisanim putem upozorila da se moraju pridržavati odredba ugovora, tada su Hrvatske šume povukla negativna mišljenja. Nakon što se svjedoku predočava dio iskaza od TPP s lista 41, zadnji odlomak " na posebno pitanje branitelja" a završava na listu 42 riječima "ne samo KP nego i UP" svjedok odgovara da je sve točno što je svjedokinja navela. Materijalnu dokumentaciju, dakle ugovor s Hrvatskim šumama i mail R iz [adresa] možemo dostaviti sudu. Nije podnio kaznenu prijavu kada je saznao za ovo traženje mita. Ne zna je li ministrica nešto riješila s DORH-om, a vezano uz onaj sastanak u Ministarstvu poljoprivrede. Nije bio prisutan na sastanku kada je bio prisutan zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi. Kada ih je posjetila gospođa TPP, bili su skupa optuženik i on. Zajedno su iznosili te činjenice. U tom intervjuu je rekao da je reket tražio od EP procjenitelj, a ne CP, a taj procjenitelj je poslan od strane Hrvatskih šuma. Prilikom tog intervjua su spominjali privatnog tužitelja u kontekstu sastanaka, a ne u traženju mita, jer to ne može tvrditi. Ne može se sjetiti je li autorizirao taj intervju. Mito je tražen od EP na tom ručku, gdje nisu bili prisutni, niti on, niti optuženik. U tom intervjuu su rekli istinu.

7.17. Svjedok EP, u svom iskazu je naveo da je, nakon što je obavljen tekst u Nacionalu, bio sam pozvan u USKOK, gdje je dao svoju izjavu. Naime, prije 6 ili 7 godina u rujnu ili listopadu 2018., nakon što su obišli šumske putove u projektu vjetroelektrana, on kao direktor CEMP-a i glavni inženjer OP su otišli na ručak " FP" u [adresa] s predstavnicima Hrvatskih šuma, odnosno povjerenstvom, koji su trebali primiti te uređene putove. U tom restoranu, u jednom separeu ih je bilo 5 ili 6, i sjeća se da je, čini mu se predsjednik tog povjerenstava gospodin IP, u pripitome stanju, dao do znanja njemu i tom inženjeru da on može procijeniti vrijednost radova C.E.M.P.-a ovako ili onako, odnosno da može povećati vrijednost radova, ali da onda on dobije proviziju od 5%. On mu je to rekao da on nije taj koji o tome odlučuje, neka popije još jedno piće i da će tome obavijestiti optuženika, kao njemu nadređenog, a potom je i nazvao optuženika i to mu prenio. Na tom ručku nije bilo govora o CP, niti da on treba dobiti dio ili taj novac, a kad me se pita da li imam saznanja zašto bi optuženik rekao 'da je platio milijun i pol kuna reketa CP i ekipi iz Hrvatskih šuma, USKOK ga ne bi proganjao', nije mu poznato. Nije mu poznato da bi CP reketario C.E.M.P. ili Lager, njega osobno nije nikada. Kada je prenio to optuženiku, on je rekao da neka on radim svoj posao i da pusti priče, bio je iznenađen kao i on. Ubrzo je napustio C.E.M.P. 2018., pa ne zna dalje detalje oko primopredaje putova. C.E.M.P. je napustio zbog prevelikog pritiska vezanog uz završetak tog projekta, a s druge strane i neadekvatnog postupanja institucija, oglušavanja i stalnog čekanja, što je sve kod njega izazvalo veliki presing, a s druge strane je i optuženik tražio rezultat C.E.M.P.-a, kojeg on nije mogao dati upravo zbog toga prethodno navedenog. Postojao je ugovor između C.E.M.P. -a i Hrvatskih šuma, C.E.M.P. je u potpunosti ispoštovao svoj ugovor i upravo na ovom sastanku, odnosno ručku Hrvatske šume su trebale preuzeti te putove što oni nisu učinili. Misli da je vrijednost tih putova bio 4 milijuna eura, s time da su se trebali onda kompenzirati ti troškovi, s troškovima prema Hrvatskim šumama, u vidu krčenja šuma i izgradnje putova. Ovo traženje mita na ručku je OP čuo. Nije prijavio policiji to traženje mita. Zna da je bio nekakav sastanak s Hrvatskim šumama i predstavnicima DORH-a (građanskog odjela), dakle zamjenika Koketija, ali nije došlo do nikakvog rješavanja problema, niti očitovanja od strasne Hrvatskih šuma i DORH-a. OP sjedio do njega i da je to mogao čuti, s time da navodi kako nije bio nikakav sastanak ili ručak zbog traženja tog mita, već da je taj IP govorio da on može riješiti ovako ili onako i rekao da bi to onda koštalo 5% iznosa.

7.18. Iz izlista novinskog članka Nacional naslova "Da sam platio milijun i pol kuna reketa CP i ekipi iz Hrvatskih šuma, USKOK nas ne bi sad proganjao" proizlazi da je tekst napisala novinarka TPP, da je tekst izašao u listu Nacional 23. lipnja 2020. proizlazi da je novinarka obrađivala temu u slučaju afere Vjetroelektrane Krš-Pađane, jednom u dva kraka USKOK-ove istrage povezane s bivšom državnom tajnicom i bivšom gradonačelnicom [adresa], ŠP te da je tom prilikom intervjuirala optuženika i UP (u tekstu ih navodi kao sugovornike). U navedenom tekstu su sadržani i navodi iz činjeničnog opisa privatne tužbe. Navedeni tekst je objavljen i u elektroničkom obliku na portalu Nacionala 21. rujna 20220.

7.19. Iz podneska Nacionala od 9. srpnja 2020. proizlazi da su informacije navedene u predmetnom članku, koji je objavljen u Nacionalu broj: 1157, objavljene unutar autoriziranog intervjua.

7.20. Iz ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste od 4. travnja 2017. proizlazi da su Hrvatske šume i C.E.M.P. d.o.o. sklopili navedeni ugovor, kojim se uređuje rekonstrukcija, izgradanja i korištenje šumske ceste, za pristup do gradilišta vjetroelektrane Krš-Pađene.

7.21. Iz ponude 01/2017 Ventum gradnja d.o.o. proizlazi da građevinski radovi izgradnje pristupnih cesta iznose 29.195.076,09 kuna, dok iz ugovor o građenju br. 01- 2017 od 23. listopada 2017. proizlazi da je sklopljen između C:E.M.P. d.o.o., kao naručitelj, i Ventum gradnja d.o.o., kao izvođač, kojim naručitelj preuzima obvezu izvođenja radova šumske ceste i platoa za vjetroelektranu Krš-Pađene.

7.22. Iz dopisa Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 27. listopada 2017. proizlazi da isto daje suglasnost za izgradnju šumske ceste, kojom gospodare Hrvatske šume d.o.o., Šumarija Knin.

7.23. Iz poslovne dokumentacije Ventum gradnja d.o.o. te elektroničke pošte proizlazi da su dostavljene okončane situacije te računi za obavljene građevinske radove te rekapitulacija troškova.

8. Kazneno djelo klevete čini onaj tko pred drugim za nekog iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju za koju zna da je neistinita i koji pri tome postupa sa izravnom namjerom, svjestan je neistinitosti činjenične tvrdnje koju iznosi (ili pronosi) i isto čini kako bi na taj način naštetio časti i ugledu onog za koga takve neistinite činjenične tvrdnje iznosi ili (pronosi), dok kvalificirani oblik kaznenog djela klevete predstavlja, među ostalim, učin kaznenog djela na način da je ono postalo pristupačno velikom broju osoba. Predmet klevete je, dakle, neistinita činjenična tvrdnja, a djelo se može počiniti samo sa izravnom namjerom, dakle, počinitelj mora biti svjestan svojeg djela, svjestan da o nekome iznosi neistinite činjenice i to želi učiniti, sve kako bi time naškodio časti i ugledu onog za koga takve činjenične tvrdnje iznosi.

9. Po ocjeni ovog suda tijekom dokaznog postupka utvrđeno je da je optuženik u intervjuima za časopis Nacional naveo da je privatni tužitelj tražio milijun i pol kuna „reketa“; zatim riječi: „Ne da nam (CP, op. a.) nije pogodovao nego nas je cijelo vrijeme opstruirao upravo zato što nismo platili reket“; „On (neimenovani službeni procjenitelj iz Hrvatskih šuma, op.a.) je sam rekao. „To je za nas“, a slušaju kolege oko njega. To je po svemu sudeći bilo i za njegove šefove iz Splita i ove iz Zagreba.“; „I pred šefom splitske podružnice ĐP rekao sam mu: „ CP, nemojte nas ucjenjivati, odnijet će vrag šalu““; „I to sam na sastanku stavio do znanja i CP. Naime, najprije sam ga, misleći da on ništa o tome ne zna, molio da urazumi svoje ljude. A umjesto da reagira, rekao mi je: „Trebao si to s njima riješiti“. Znači, taj novac oni su međusobno trebali podijeliti.“; zatim da je okrivljenik, zajedno sa svojim poslovnim partnerom, UP, žrtva ucjene i reketa umreženih pojedinaca iz Hrvatskih šuma, gdje je na djelu sistemska korupcija koja seže sve do tužitelja kao predsjednika Uprave Hrvatskih šuma te da je njihov 240 milijuna eura težak projekt zamalo propao zato što je g. TP odbio dati reket; da nije pristao dati reket u iznosu od milijun i pol kuna koji su međusobno trebalo podijeliti umreženi pojedinci sve do samog vrha Hrvatskih šuma; da bi bilo bolje da je pojedincima u Hrvatskim šumama platio milijun i pol kuna mita, jer za to vjerojatno nitko ne bi doznao, te navedena izjava jest po ocjeni ovoga suda negativna činjenična tvrdnja, koja može objektivno naškoditi časti i ugledu privatnog tužitelja. Međutim, prilikom utvrđivanja je li navedena tvrdnja optuženika istinita, odnosno nije istinita, sud je zaključio da nije dokazano da bi navedeno predstavljalo neistinitu činjeničnu tvrdnju, odnosno da optuženik, izjavljujući navedeno u intervjuu, jest imao razloga povjerovati da navedeno odgovara istini. Naime, sud je prihvatio u cijelosti obranu optuženika, cijenio je istu vjerodostojnom i logičnom, te potvrđenom iskazom svjedoka UP, EP i LP, navodeći da je njega privatni tužitelj tužio za klevetu, da je intervju obavio s novinarkom Nacionala, ali da je njoj dao svu dokumentaciju na raspolaganje (to je potvrdila i svjedokinja TPP). Naime, problematika je bila ta što svaka institucija se oglašavala da nije nadležna za to što su oni tražili, pa su Hrvatske šume navele da je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, zbog čega smo otišli tamo na sastanak, pa je Ministarstvo poljoprivrede prebacilo na Ministarstvo državne imovine, koji su ponovno vratili da je to u nadležnosti Hrvatskih šuma. Čak su angažirali i odvjetnika i obratili smo se Vladi RH da im kažu tko je nadležan u našoj problematici, tražili su to i od nadležnih agencija, a nitko se nije očitovao. Cijela ova afera oko vjetroelektrana nastala je upravo zbog Hrvatskih šuma i upravo oni koji su tražili mito kod primopredajnog zapisnika, o čemu ga je EP izvijestio, te su rekli da taj projekt neće zaživjeti, ako se ne da mito. Novinarki je sve pojasnio UP, oko tih 5 % što su tražili od investicije, UP je njoj rekao tko je to tražio i kada je to rečeno, a novinarka je poslije zvala EP, koji je sve to potvrdio. Svjedokinja PPP je u svome iskazu navela da je čula za tu priču oko traženja mita i oko reketarenja od strane Hrvatskih šuma od gospodina UP, koji je tada bio direktor društva majke C.E.M.P. -a. Prema navodima na tom ručku, kako je ona to shvatila, bilo je govora da vrijednost tih šumskih putova je fluidna i može se povećati, ali onda treba dati 5% mita, koje mito se trebalo dati nekome iz Hrvatskih šuma, čini joj se AP. Naime, za ovaj ručak i ovo mito je saznala upravo iz razloga što Hrvatske šume do 2019. nisu prihvatili te šumske putove pa se to navodio kao razlog odugovlačenja. Oni nisu preuzeli te putove i to još uvijek u sudskom postupku. O postupanju Hrvatskih šuma, odnosno o odugovlačenju, iskazivao je i optuženik u obrani. Također, svjedok UP je naveo da je na tom ručku utvrđeno da vrijednost radova C.E.M.P.-a je 29 milijuna kuna, što su Hrvatske šume osporavale, ali da je predstavnicima C.E.M.P. -a rečeno da se to može sve dogovoriti, ako daju 5% Hrvatskim šumama. Nije izričito bilo rečeno da se da privatnom tužitelju. Potvrdio je i navode od svjedokinje TB. Zajedno su iznosili te činjenice. U tom intervjuu je rekao da je reket tražio od EP procjenitelj, a ne CP, a taj procjenitelj je poslan od strane Hrvatskih šuma. Mito je tražen od EP na tom ručku, gdje nisu bili prisutni, niti on, niti optuženik. U tom intervjuu su rekli istinu, a svjedok EP je naveo da je u tom restoranu, u jednom separeu njih bilo 5 ili 6, i sjeća se da je, čini mu se predsjednik tog povjerenstava gospodin AP, u pripitome stanju, dao do znanja njemu i tom inženjeru da on može procijeniti vrijednost radova C.E.M.P. -a ovako ili onako, odnosno da može povećati vrijednost radova, ali da onda on dobije proviziju od 5%. On mu je to rekao da on nije taj koji o tome odlučuje, neka popije još jedno piće i da će tome obavijestiti optuženika, kao njemu nadređenog, a potom je i nazvao optuženika i to mu prenio, a što je i sam optuženik u obrani naveo. Upravo iz navedenog, kao i činjenica da je svjedokinja TPP navela da je rečenica koja je na naslovnoj stranici Nacionala od 23.6.2020. i koja se nalazi i na 23. stranici tog Nacionala nije točno tako kako je napisana i izgovorena od strane optuženika, ali da iz razgovora s optuženikom u jednoj rečenici toj naslovnoj se dalo sažeti to što je i napisano, ali i činjenice da se zaista vode postupci protiv privatnog tužitelja i optuženika (kao je i sam privatni tužitelj naveo u iskazu), kao i činjenicu da je privatni tužitelj naveo u svome iskazu da je na sastanku s ministricom poljoprivrede optuženik spominjao mito, ovaj sud je zaključio da nije dokazano da bi optuženik u intervjuu iznosio neistinite činjenične tvrdnje, odnosno, isti je zaista, obzirom na iskaz nabrojanih svjedoka, mogao zaključiti da je postupanje predstavnika Hrvatskih šuma, pa time i privatnog tužitelja, koji se u inkriminirano vrijeme nalazio na čelu istih, takovo kako je navedeno u intervju. Iz preostale materijalne dokumentacije zaista proizlazi da su Hrvatske šume i trgovačko društvo optuženika surađivali na projektu vjetroelektrane Krš-Pađana, što stranke niti ne spore tijekom postupka. Iskazi svjedoka PPP, UP, TPP i EP, sud je prihvatio u cijelosti, dani su vjerodostojno, logično i životno, s time da iskazi PPP, UP i EP su međusobno podudarni.

9.1. Dakle, iz naprijed navedenog je nedvojbeno da je inkriminirana činjenična tvrdnja, koja je objavljena u listu Nacional i portalu Nacional, a koje je onda postala dostupna većem broje ljudi, izreko optuženik, po zaključku ovoga suda je isti imao razloga povjerovati da su navodi istiniti, on je izrekao svoje viđenje stvari i iskazivao o problematici oko poslovanja s Hrvatskim šumama i razlozima njihova nepostupanja.

9.2. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da nije dokazano da bi davanjem izjava u Nacionalu, a koje su onda dalje prenesene i na portalu, sve inkriminirano u privatnoj tužbi, optuženik putem tiska (i internetskih portala) za privatnog tužitelja CP iznio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu znajući da je neistinita, dakle da bi počinio kazneno djelo klevete iz članka 149. stavka 2. KZ/11. Također, ispitujući po službenoj dužnosti je li izrečenom izjavom optuženik ostvario obilježja blažeg kaznenog djela, kaznenog djela uvrede, ovaj sud je zaključio da nije dokazano niti, da bi optuženik ostvario obilježja ovog kaznenog djela.

10. Sud je prihvatio iskaze svjedoka RP, OP, CB, ĐP i KP, kao životne i logične, obzirom isti nemaju nikakvih saznanja o predmetnom događaju, nisu prisustvovali sastancima, niti ručku, gdje su navodne izjave iznesene. U cijelosti su prihvaćeni i iskazi svjedoka PPP, UP, TPP i EP, obzirom su isti logični, vjerodostojni, međusobno podudarni, a iz razloga kako je to već navedeno ranije. Sud je djelomično prihvatio iskaze svjedoka PB, BP, VP, CPP, ČP, SP, KP i AP, u dijelu u kojem su isti opisivali suradnju s Hrvatskim šumama i trgovačkim društvom optuženika, problematikom oko izgradnje pristupnih cesta, kao i sastancima s optuženikom, kao i činjenici da su bili na ručku u restoranu, nakon radnog sastanka. S druge strane, obzirom je na navedenom sastanku bilo više ljudi, da je isti trajao 2 ili 3 sata, realno je za očekivati da nisu svi svjedoci bili prisutni cijelo vrijeme sa svim osobama na istome mjestu, pa time niti nisu mogli čuti navode, o kojima je svjedok EP navodio u svome iskazu, a koji su onda preneseni optuženiku. Sud je i djelomično prihvatio iskaz privatnog tužitelja u dijelu u kojem je isti pojasnio svoju funkciju u Hrvatskim šumama, održanim sastancima s optuženikom i djelatnicima njegove tvrtke, kao i sastancima s Ministarstvom poljoprivrede i izjavi optuženika o traženju mita na tom sastanku te cjelokupnoj poslovnoj suradnji Hrvatskih šuma i tvrtke C.E.M.P. d.o.o. S druge strane, nije prihvaćen dio iskaza u kojem je privatni tužitelj naveo da je uvjeren da nitko od ljudi koji su radili na projektu nisu tražili mito, obzirom da isti nije prisustvovao radnom sastanku prilikom preuzimanja šumskih cesta, niti je bio na ručku u restoranu, te stoga niti nema nikakvih neposrednih saznanja, te isti samo paušalno navodi da je siguran da ljudi koji su radili na projektu nisu tražili mito.

11. Pročitana materijalna dokumentacija, u cijelosti prihvaćeni, obzirom da niti iskazom optuženika, niti bilo kojim drugim izvedenim dokazom nisu dovedeni u sumnju.

12. Obzirom je optuženik oslobođen optužbe sud je na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08 naložio privatnom tužitelju naknaditi troškove ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 6. ZKP/08 i to u paušalnom iznosu 300,00 eura, razmjerno složenosti i trajanju postupka, te izvedenim dokazima, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, kao i nužne izdatke optuženika te nužne izdatke i nagradu branitelja optuženika u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem, po pravomoćnosti ove presude.

U Zagrebu, 23. siječnja 2025.

Sudac:

Tibor Kovačić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. Privatni tužitelj CP,

2. Opunomoćenica privatnog tužitelja PP, odvjetnica iz [adresa]

3. Optuženik TP,

4. Branitelj optuženika Krešimir Vilajtović, odvjetnik iz Zagreba,

5. Spis.