Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2040/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te Nediljke Radić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Ivana Krstić Marinac, odvjetnica u Splitu, protiv tuženica pod 1) ON, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 2) AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po punomoćniku Jakši Cvitkoviću, odvjetniku u Splitu, radi činidbe, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženica protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-452/2022-18 od 29. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-452/2022-18 od 29. veljače 2024. u dijelu pod točkom I. izreke.

II. Odbija se žalba tuženica pod 1) ON i pod 2) AN kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P- 452/2022-18 od 29. veljače 2024. u dijelu pod točkom II. izreke.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-452/2022-18 od 29. veljače 2024. pod točkama I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu koja je u izreci slijedećeg sadržaja:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

”I. I. Ima se izvršiti otpis čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] iz Z. U. [broj ZK uloška] ICO- Split i pripis te čestice u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] temeljem odredbe čl. 367. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tako da su čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] pravno sjedinjene i čine jedinstvenu nekretninu u smislu čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništva i drugim stvarnim pravima uz 12645) u upis prava vlasništva jedinstvene nekretnine na ime upisanih suvlasnika čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] u upisanim suvlasničkim dijelovima, a sve temeljem ove presude bez posebnog naknadnog očitovanja tuženika.

I. II. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica za 1/4 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] ( kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], koji suvlasnički dio je neraskidivo povezan s pravom vlasništva poslovnog prostora koji se nalazi u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], u površini od 24,82 m2, pa se temeljem prednjeg nalaže tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predaju tužiteljici u suposjed čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] na način da predaju tužiteljici ključeve (kodiranu karticu) ulaznih vrata-metalne kapije i omoguće joj izvršavanje suvlasničkih ovlaštenja na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a ukoliko tuženice ne postupe u skladu s prednje navedenim ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude o trošku tuženika izmijeni bravu na ulaznim vratima metalne kapije na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i stupi u posjed na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a tuženicima se zabranjuje poduzimanje svih radnji kojima se onemogućava u izvršavanju suvlasničkih ovlaštenja i u suposjedu čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženicima da u skladu s pravilima građevinske struke izvrše sve radove kojima će se ponovno uspostaviti i otvoriti zajednički dimovod kroz sve etaže zgrade izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] i dimnjak na krovu zgrade i omogućiti potpuna funkcionalnost dimovoda i dimnjaka, te da omoguće tužiteljici korištenje zajedničkog dimovoda i dimnjaka u zgradi izgrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], jer će u protivnom isto biti ovlaštena učiniti tužiteljica o trošku tuženika, a tuženicima se zabranjuje poduzimanje ovakvih ili sličnih radnji na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina]."

II. Usvaja se podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici predaju ključeve (kodiranu karticu) ulaznih vrata-metalne kapije postavljenih na ulazu u stražnje dvorište položeno na čest. zgr. (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i omoguće tužiteljici izvršavanje prava stvarne služnosti prolaza pješice korist čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a na teret čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što su tuženici dužni trpjeti, a ukoliko tuženice ne postupe u skladu s prednje navedenim ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude o trošku tuženica izmjeni bravu na za [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i izvršava pravo stvarne služnosti prolaza pješice koje je ustanovljeno u korist čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a na teret čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što su tuženici dužni trpjeti, a tuženicima zabranjuje poduzimanje ovakvih ili sličnih radnji kojima se onemogućuje ili uznemirava tužiteljicu u izvršavanju prava stvarne služnosti prolaza pješice u korist čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a na teret čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]."

2. Nadalje, prvostupanjski je sud donio i rješenje kojim je u točki I. izreke odbacio tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi: „Ovlašćuje se tužiteljica da u skladu s rješenjem Konzervatorskog odjela Split, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Klasa: IP/l-612-08/16-04/0611, 532-04- 0215/5-16-2 od 25.04.2016. godine, odzida postojeća vrata položena na južnom pročelju prizemlja zgrade u [adresa] izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] i poduzme sve radnje koje su potrebne radi otvaranja vrata i omogućavanja potpune funkcionalnosti ulaza, uključujući i uklanjanje dijela stubišta položenog na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] koje vodi na prvi kat zgrade izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] i to u dijelu u kojem stubište prelazi preko prednje opisanih vrata, što su tuženici dužni trpjeti." Konačno, u točki II. izreke rješenja prvostupanjski je sud odlučio o parničnom trošku na način da je naložio tužiteljici da s ovog osnova isplati tuženicama iznos od 2.522,4 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Protiv prvostupanjske presude i rješenja tužiteljica je podnijela žalbu i to u dijelu pod tokom I. izreke presude i točkama I. i II. izreke rješenja. Žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, kao i rješenje na način da prihvati tužbeni zahtjev, odnosno podredno da odluku ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Tuženice su također protiv prvostupanjske presude podnijele žalbu. Presudu pobijaju u dijelu pod točkom I. izreke, dok rješenje pobijaju u cijelosti. Žalbu su podnijele zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. ZPP-a. Tuženice predlažu da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke na način da odbije kao neosnovan podredni tužbeni zahtjev koji je prihvaćen točkom II. izreke prvostupanjske presude. Podredno predlažu da u tom dijelu drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje

5. Tuženice nisu podnijele odgovor na žalbu tužiteljice. Tužiteljica nije podnijela odgovor na žalbu tuženica.

6. Žalbe tužiteljice i tuženica nisu osnovane.

7. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest

a) glavni zahtjev tužiteljice (prvi eventualno kumulirani):

- za pravnim sjedinjenjem čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu vlasništva na tako sjedinjenoj nekretnini u korist suvlasnika čest. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina],

- za utvrđenjem prava suvlasništva tužiteljice za ¼ dijela na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], koji suvlasnički dio je, po tvrdnji tužiteljice, neraskidivo povezan s vlasništvo posebnog dijela poslovnog prostora u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slijedom čega tužiteljica traži od tuženica predaju suposjeda čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da joj se predaju ključeve kapije (kodirana kartica),

- za otvaranjem dimnjaka i dimovoda kroz sve etaže zgrade izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- za otvaranjem vrata na južnom pročelju prizemlja zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

b) podredni tužbeni zahtjev (drugi eventualno kumulirani):

- za predajom ključeva kapije (kodirane kartice) radi izvršavanja stvarne služnosti prolaza pješice u korist čest. zgr. [katastarska čestica], a na teret na čest. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

8. Glavni tužbeni zahtjev, koji je prvostupanjskom presudom odbijen kao neosnovan, zasniva se na tvrdnji tužiteljice da je vlasnica posebnog dijela zgrade oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i to poslovnog prostora u prizemlju, dok da su tuženice vlasnice ostalih posebnih dijelova – stanova na ostalim etažama zgrade. Nadalje, tužiteljica tvrdi da je čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zemljište nužno za redovnu uporabu čest. zgr. [katastarska čestica], jer se preko te čestice, koja je u naravi dvorište, pristupa na sve etaže čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, tuženice da su postavljanjem kapije s kodiranim ključem na ulazu u dvorište onemogućile tužiteljici korištenje dvorišta. Nadalje, tužiteljica da je od Konzervatorskog odjela Split ishodila dozvolu za ponovno otvaranje vrata u južnom pročelju prizemlja zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čemu se tuženice protive. Osim toga, tuženice da su zazidale otvor za dimnjak i odimljavanje bez suglasnosti tužiteljice.

Podredni tužbeni zahtjev, koji je tužiteljica istaknula u smislu odredbe članka 188. ZPP-a, temelji se na tvrdnji tužiteljice da su je tuženice postavljanjem kapije s kodiranim ključem na ulazu u dvorište onemogućile u izvršavanju služnosti prolaza pješice na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Prvostupanjski sud je odbio glavni tužbeni zahtjev kao neosnovan uz zaključak da se u predmetnom slučaju ne radi o slučaju pravnog jedinstva nekretnine i da tužiteljica nije vlasnica poslužne nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da se ne radi o zazidavanju dimnjaka kao zajedničkog dijela zgrade (točka I. izreke presude).

Podredni tužbeni zahtjev prvostupanjski sud je prihvatio uz zaključak da je tužiteljica onemogućena u izvršavanju služnosti prolaza pješice na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zbog postavljanja kapije s kodiranim ključem (točka II. izreke presude).

Kako tužiteljica raspolaže rješenjem Konzervatorskog odjela u Splitu koje je ovlašćuje na ponovno otvaranje vrata u južnom pročelju prizemlja zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prvostupanjski sud je u tom dijelu njezinog tužbenog zahtjeva odbacio tužbu, odnosno odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

10. Tužiteljica u žalbi u bitnome ističe kako prvostupanjski sud pogrešno smatra da u predmetnom slučaju nema mjesta primjeni pravila o pravnom jedinstvu nekretnine iz razloga što, po tvrdnji tužiteljice, čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja dvorište koje služi za redovnu uporabu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U pogledu dimnjaka tužiteljica se poziva na Uredbu o održavanju zagrada („Narodne novine“ br., 64/97.; dalje: Uredba) koja propisuje da dimnjaci i ventilacijski kanali predstavljaju zajedničke dijelove i uređaje zgrade, zbog čega smatra da je u tom dijelu pogrešan zaključak prvostupanjskog suda. U odnosu na ovlast Konzervatorskog odjela u Splitu za otvaranjem vrata na južnom pročelju prizemlja zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica ističe kako se tuženice protive otvaranju navedenih vrata na južnom pročelju zbog čega smatra da ima pravo na sudsku zaštitu. Stoga prema shvaćaju tužiteljice prvostupanjski je sud pogrešno odbacio tužbu u tom dijelu tužbenog zahtjeva.

11. Tuženice u žalbi u bitnome ističu kako tužiteljica raspolaže kodiranim ključem kapije postavljene na ulazu u dvorište oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer da je svjedok PN (susjed) taj ključ predao suprugu tužiteljice. Stoga da je podredni tužbeni zahtjev (drugi eventualno kumulirani) neosnovan.

12. Žalbenim razlozima tužiteljice i tuženica, koji se svode na osporavanje zaključka prvostupanjskog suda o neosnovanosti glavnog tužbenog zahtjeva odnosno osnovanosti podrednog tužbenog zahtjeva te odbačaju tužbe u dijelu tužbenog zahtjeva (sadržaja kao u točki I. izreke prvostupanjskog rješenja), nisu dovedene u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude i rješenja.

13. Razmatrajući prvostupanjsku presudu i rješenje od 16. veljače 2024. kao i postupak koji je prethodio njihovom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a.

14. U odnosu na dio glavnog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zahtjev za pravnim sjedinjenjem zemljišta i upisane zgrade (točka I. izreke prvostupanjske presude kojom su odbijene točke I.I. i I.II. tužbenog zahtjeva) potrebno je reći slijedeće.

15. Odredbom članka 367. stavci 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP), pod nazivom „Pravno sjedinjenje zemljišta i upisane zgrade“ propisano je da ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada u nečijem vlasništvu te je upisana u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine spajanjem svih tih zemljišnoknjižnih tijela u jedno uz upis prava vlasništva na spojenom tijelu u korist vlasnika zgrade. Nadležni će sud u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odrediti spajanje zemljišnoknjižnih uložaka u jedan na zahtjev vlasnika zgrade.

16. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće odlučne činjenice, odnosno došao do ovih zaključaka koji se odnose na dio tužbenog zahtjeva kojim se traži primjena pravila o pravnom jedinstvu nekretnine, a koji je odbijen kao neosnovan u točki I. izreke prvostupanjske presude:

- da je u ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada površine 42m2 te da su kao suvlasnici te nekretnine upisane parnične stranke,

- da je u listu A, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 20. prosinca 1921. upisana služnost slijedećeg sadržaja: „Pred. 20. prosinca 1921. Dn.br. 936/21.

1.1 Na temelju pogodbe 16. srpnja 1887. god. br. 403, uknjižuje se na korist čest. zgr. [katastarska čestica] kao gospodujuće dobro pravo služnosti prolaska pješice na teret čest. zgr. [katastarska čestica] kao služeće dobro te također pravo uporabe WC- a postojećeg u dvorištu čest. zgr. [katastarska čestica]“,

- da je u ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana čest. zgr. [katastarska čestica] dvor površine 11m2 te da je kao vlasnik te nekretnine uknjiženo društveno vlasništvo, što znači da je vlasnik Republika Hrvatska na temelju odredbe članka 362. stavak 3. ZVDSP-a,

- da je u listu C, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 31. listopada 1887. upisana služnost slijedećeg sadržaja: „Pred. 31.10.1887. g. br. 5509

Na teret čest. zgr. [katastarska čestica] kao služećeg dobra, uknjižuje se pravo služnosti prolaska pješke na korist čest. zgr. [katastarska čestica], kao gospodujućeg dobra te prava uporabe zahoda nalazećeg se na čest. zgr. [katastarska čestica]“,

- da iz izvedenih dokaza saslušanjem stranka i svjedoka proizlazi kako suvlasnici zgrade na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pješke prolaze preko nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do svoje nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a.

18. Slijedom navedenog pravilno je prvostupanjski sud na temelju utvrđenog činjeničnog stanja zaključio kako u predmetnom slučaju nema mjesta primjeni odredbi o pravnom jedinstvu nekretnine.

Naime, zgrada u vlasništvu parničnih stranka nije u zemljišnoj knjizi uknjižena kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena. Nadalje, od 1887. u zemljišnoj knjizi egzistira uknjižba služnosti prolaza pješke na teret čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra, u korist čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, dok iz izvedenih dokaza proizlazi da se navedena služnost i danas izvršava. Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj (tuđoj) stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati (članaka 174. stavak 1. i članaka 186. stavak 1. ZVDSP-a). Stoga uknjižba stvarne služnosti prolaska pješice 1887., a koja služnost se i danas izvršava, jasno ukazuje da se u predmetnom slučaju radi o dvije različite nekretnine koje su u različitom vlasničkopravnom režimu. Naime, povlasna nekretnina je u vlasništvu parničnih stranaka, dok je poslužna nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Stoga je nelogičan navod tužiteljice, kao suvlasnice povlasne nekretnine, da poslužna nekretnina u vlasništvu druge osobe, služi za redovnu uporabu povlasne nekretnine zbog čega da se treba pripojiti povlasnoj nekretnini, na što pravilno ukazuje prvostupanjski sud. Naime, navodi tužiteljice su protivni logici i svrsi instituta stvarne služnosti puta te bi njihovo prihvaćanje značilo ukidanje instituta stvarne služnosti puta. Nadalje, krajnje je nelogično da suvlasnici povlasne nekretnine svojataju poslužnu nekretninu kao zemljište nužno za uporabu povlasne nekretnine i to bez sudjelovanja vlasnika poslužne nekretninu (u predmetnom slučaju Republike Hrvatske), na što pravilno ukazuje prvostupanjski sud.

Stoga je tužbeni zahtjev neosnovan u dijelu u kojem se traži pripajanje čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer da bi se radilo o pravnom sjedinjenju zemljišta i upisane zgrade, kako zbog toga da se, u konkretnom slučaju, ne radi o institutu pravnog sjedinjenja zemljišta i upisane zgrade tako i zbog promašene pasivne legitimacije.

Ovdje je za ukazati i na pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u presudi poslovni broj Rev-978/08 -2 od 18. travnja 2012. u kojoj se navodi kako je pravilna ocjena nižestupanjskih sudova da nekretnina odnosno zemljište - dvorište koje ima posebnu zemljišnoknjižnu oznaku, i koje je upisano u zemljišnoj knjizi u poseban zemljišnoknjižni uložak ne predstavlja zemljište koje služi za redovnu upotrebu zgrade.

Također je za istaknuti i to da se tužiteljica u tužbenom zahtjevu poziva na odredbu članaka 9. stavak 1. ZVDSP-a koji propisuje da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Međutim, navedena odredba se ne odnosi na predmetni slučaj jer čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije u zemljišnoj knjizi upisana kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, dok dvorište ima posebnu zemljišnoknjižnu oznaku i upisano je u zemljišnoj knjizi u poseban zemljišnoknjižni uložak s teretom služnosti u korist zgrade.

19. U odnosu na dio glavnog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zahtjev za uspostavom i otvaranjem dimovoda kroz sve etaže zgrade (točka I. izreke prvostupanjske presude kojom je odbijena točka II. tužbenog zahtjeva) za reći je slijedeće.

20. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se predmetni otvor u prizemlju ne može smatrati ni dimnjakom ni dimovodom. Naime, vještačenjem po vještaku građevinske struke prvostupanjski je sud utvrdio kako prema trenutnom izgledu predmetni otvor ne zadovoljava građevinske kriterije da bi se smatrao dimnjakom ili dimovodom. Nadalje, u postupku nisu predloženi niti izvedeni bilo kakvi dokazi koji bi nedvojbeno upućivali da je ikada u predmetnoj zgradi postojao dimnjak ili dimovod koji bi se protezao od prizemlja zgrade do krova. Prema dokumentaciji Konzervatorskog odjela u Splitu prema stanju iz 1966. na predmetnoj zgradi postojao je dimnjak koji se protezao od prvog kata na vanjskoj fasadi do potkrovlja na istočnoj strani, a također je i potkrovlje imalo vlastiti dimnjak. Međutim, dimnjaka koji bi se protezao od prizemlja zgrade do krova i bio zajednički za sve stanove i poslovni prostor u toj zgradi nije bilo. Svjedokinja MN (prijašnja vlasnica predmetne zgrade) pojasnila da se prostor u prizemlju nije koristio za stanovanje, jer se davao u zakup ljudima koji su svoje proizvode prodavali na pazaru (tržnici). Stoga prizemlje nije imalo dimnjak, jer nije ni bio potreban.

Slijedom navedenog pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako u predmetnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe članka 3. Uredbe. Naime, za primjenu odredbe članka 3. Uredbe nužno je da se određeni otvor u građevinskom smislu može smatrati dimnjakom, dimovodom ili ventilacijskim kanalom te da se proteže od prizemlja zgrade do korova, dakle da služim svim stanovima u toj zgradi. Međutim, prema rezultatima dokaznog postupka u predmetnom slučaju nije zadovoljen niti jedan od tih uvjeta. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju ne radi o dimnjaku ili dimovodu koji bi služio cijeloj zgradi. Posljedično tome nema mjesta primjeni odredbe članka 3. Ured u svezi s odredbom članka 41. ZVDSP-a.

21. Sukladno iznijetom trebalo je žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I. izreke, a ovo na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

22. U odnosu na podredni tužbeni zahtjev (točka II. izreke prvostupanjske presude) za navesti je slijeće.

23. Žalba tuženica nije osnovana, jer iz rezultata dokaznog postupka, kako je već navedeno, proizlazi da se predmetno dvorište koristi za pješački pristup čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kako su tuženice na ulaz u to dvorište postavile kapiju s kodiranom bravom, dakle bravom koja za ključ ima kodiranu karticu, dužne su taj ključ (kodiranu karticu) predati tužiteljici kao ovlaštenici predmetne služnosti prolaska pješice preko čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja služnost je u zemljišnoj knjizi upisana 1887. Naime, kopija predmetnog ključa (kodirana kartica) može se izraditi samo preko originalne kodirane kartice.

Nije osnovan ni prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, predmetni podredni tužbeni zahtjev koji se sastoji u traženju pravne zaštite radi ometanja nesmetanog izvršavanja služnosti usmjeren je protiv osoba koje čine smetanje toga prava, a to su tuženice koje su postavile predmetnu kapiju s kodiranom bravom.

Stoga su baš one pasivno legitimirane.

24. Slijedom navedenog trebalo je žalbu tuženica odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom II. izreke, a ovo na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ove drugostupanjske presude.

25. U odnosu na dio tužbe koji je odbačen u točkom I. izreke rješenja za navesti je slijedeće.

26. Pravilno je prvostupanjski sud odbacio tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva u kojem se zahtijevalo otvaranje vrata na južnom pročelju prizemlja predmetne zgrade. Naime, ovlast tužiteljice za ponovnim otvaranjem nekadašnjih vrata na južnom pročelju prizemlja predmetne zgrade oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi iz rješenja Konzervatorskog odjela Split, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Klasa: IP/l-612-08/16-04/0611, 532-04-0215/5-16-2 od 25. travnja 2016. Navedeno rješenje je pravomoćni upravni akt.

27. Odredbom članka 12. stavak1. i 2. ZPP-a propisano je da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.

28. Iz odredbe članka 12. stavak 1. ZPP-a proizlazi zaključak da su sudovi vezani za pravomoćne upravne akte u granicama njihove pravomoćnosti.

29. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III-350/2006 od 20. svibnja 2008. navodi da je parnični sud na temelju odredbe čl. 12. st. 1. ZPP-a vezan ne samo za odluku upravnog tijela u granicama njezine pravomoćnosti nego i za činjenična utvrđenja u toj odluci koja supstanciraju sadržaj izreke te odluke

30. Nakon navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske promijenio je pravni stav o nevezanosti parničnog suda upravnim rješenjem, ako parnične stranke nisu sudjelovale u donošenju tog upravnog akta (subjektivne granice pravomoćnosti - inter partes). Tako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka (Rev-1404/09-2 od 22. siječnja 2013., Revr-127/06 od 9. svibnja 2006., Rev-138/07 od 30. svibnja 2007., Revr-160/08 od 4. veljače 2009., Revr-501/08 od 25. studenoga 2009., Revr-1547/10 od 26. siječnja 2011., Rev- 1719/09 od 18. svibnja 2010., Rev-196/10 od 21. veljače 2012., Revx-471/10 od 29. veljače 2012.) izrazio pravni stav da je sud u parničnom postupku vezan pravomoćnim rješenjem nadležnog upravnog tijela donesenog u upravnom postupku kao prethodnom pitanju (čl. 12. st. 1. ZPP-a) i nije ovlašten preispitivati pravilnost upravnog akta.

31. Iz izložene sudske prakse razvidno je da je Vrhovni sud RH izrazio stav da su parnični sudovi u pogledu prejudicijelog djelovanja vezani pravomoćnim upravnim aktima (objektivne granice pravomoćnosti – erga omnes), što je sukladno zahtjevu za očuvanje jedinstvenog pravnog poretka i pravne sigurnosti.

32. Slijedom navedenog za zaključiti je kako je tužiteljica pravni interes za traženje pravne zaštite u pogledu izvođenja predmetnih građevinskih radova (ponovno otvaranje zazidanih vrata na južnom pročelju prizemlja zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) iscrpila ishođenjem pravomoćnog upravnog akta koji svoje pravne učinke proizvodi i u odnosu na tuženice. Zbog navedenog prvostupanjski je sud pravilno odbacio tužbu u navedenom dijelu tužbenog zahtjeva. Predmetno rješenje Konzervatorskog odjela u Splitu ovlašćuje tužiteljicu samo na ponovno otvaranje zazidanih vrata na južnom pročelju prizemlja zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali ne i na uklanjanje dijela stubišta na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga je i u tom dijelu tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud pravilno odbacio tužbu. Naime, ovlaštenje za uklanjanje toga dijela stubišta ne proizlazi iz predmetnog upravnog akta, a tužbenim zahtjevom se traži od tuženica da trpe uklanjanje tog dijela stubišta na temelju predmetnog rješenja Konzervatorskog odjela u Splitu, iako se to u rješenju ne navodi.

33. Odluka o parničnom trošku iz točke II. izreke pobijanog rješenja, pravilno je i zakonito donesena na temelju odredbi članka 154. stavak 2. i 155. ZPP-a.

34. Slijedom navedenog u ovom obrazloženju trebalo je žalbu tužiteljice na rješenje odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsko rješenje, a ovo u suglasju s odredbom članka 380. stavak 2. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 23. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović