Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-566/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ankice Matić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Dijani Britvić odvjetnici u Splitu, protiv tuženika 1. ŠH OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] leskovac, Kalinova 4, 2. ĆH OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćniku Borisu Klemen, odvjetniku u Zagrebu, radi raskida sporazuma i utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj 55 P- 2688/2022-23 od 20. listopada 2023. ispravljene rješenjem toga suda P-2688/2022- 28 od 22. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je Sporazum o suglasnosti "U Splitu 18. listopada 2005." koji je zaključen između prednika tužiteljice FH i tuženika ništetan te isti ne proizvodi nikakve pravne učinke.

II. Utvrđuje se da je tužitelj PH iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] isključivi vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 28 m2, a koji dio je u Skici vještva i to Prikazu lica mjesta – 3 sudskog vještaka Tomislava Čipčića iz Ureda za geodetske poslove Tripodi d.o.o., Dugopolje od 28. prosinca 2015. označen slovima: P-C-M-N-O-P, te se međa između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] uređuje prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Tomislava Čipčića iz Ureda za geodetske poslove Tripodi d.o.o. Dugopolje od 29. prosinca 2015., Dugopolje na način kako je to prikazano na skici vještva i to prikazu lica mjesta – 3. i označeno slovima E-C-P-R, a koja skica je sastavni dio izreke ove presude.

III. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužitelju u posjed dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a pobliže opisan u točki II. izreke ove presude.

IV. Ovlašćuje se tužitelj PH OIB: [osobni identifikacijski broj] označiti među između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], na način kako je ista uređena prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Tomislava Čipčića iu Ureda za geodetske poslove Tripodi d.o.o. Dugopolje od 29. prosinca 2015., Dugopolje i to kako je to prikazano na skici vještva Prikazu lica mjesta – 3 i označeno slovima E-C-P-R, a koja skica je sastavni dio izreke ove presude, a sve po pravomoćnosti iste.

V. Dužne su tužene u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 10.153,02 Eur zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je Sporazum o suglasnosti "U Splitu, 18. rujna 2005. godine", koji je zaključen između tužiteljice FH i tuženica ŠH i ĆH ništav, te isti ne proizvodi nikakve pravne učinke.

2. Utvrđuje se da je tužiteljica FH iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] isključiva vlasnica dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K.O.o. Drvenik u površini od 28 m2 a koji dio je u Skici vještva i to Prikazu lica mjesta -3 sudskog vještaka iz Dugopolja Tomislava Čipčića iz Ureda za geodetske poslove Tripodij d.o.o. Dugopolje od 29. Prosinca 2015. Označen slovima : P-C-M-N-O-P , te se međa između nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] uređuje prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka iz Dugopolja Tomislava Čipčića iz Ureda za geodetske poslove Tripodij d.o.o. Dugopolje od 29. Prosinca 2015., na način kako je to prikazano na skici vještva i to Prikazu lica mjesta -3 i označeno slovima E-C-P- R, a koja skica je sastavni dio izreke ove presude.

3. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužiteljici u posjed dio nekretnine u vlasništvu tužiteljice opisan u točki 2. Izreke ove presude.

4. Ovlašćuje se tužiteljica FH iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] označiti među između nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], na način kako je ista uređena prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka iz Dugopolja Tomislava Čipčića iz Ureda za geodetske poslove Tripodij d.o.o. Dugopolje od 29. Prosinca 2015.,i kako je to prikazano na skici vještva i to Prikazu lica mjesta -3 i označeno slovima E-C-P-R , a koja skica je sastavni dio izreke ove presude, a sve po pravomoćnosti ove presude.

5. Dužne su tužene u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici

troškove ovog postupka zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama.

II. Odbija se podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

"1.Poništava se Sporazum o suglasnosti "U Splitu, 18. rujna 2005. godine", koji je zaključen između tužiteljice FH i tuženica ŠH i ĆH ništav, te isti ne proizvodi nikakve pravne učinke.

"2.Raskida Sporazum o suglasnosti "U Splitu, 18. rujna 2005. godine", koji je zaključen između tužiteljice FH i tuženica ŠH i ĆH te isti ne proizvodi nikakve pravne učinke."

III. Dužan je tužitelj u roku od 15 dana iz osnova parničnog troška isplatiti tuženima iznos od 6.589,68 eura /49.649,94 kuna."

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj te presudu pobija u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), predlažući pobijanu presudu preinačiti sukladno žalbenim navodima, podredno ukinuti te vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Na žalbu tužitelja odgovorile su tužene, u odgovoru su porekle žalbene navode te predložile odbijanje žalbe tužitelja.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari čini zahtjev tužitelja (ranije njegove pravne prethodnice FH) za utvrđenje da je ništetan Sporazum o suglasnosti "U Splitu 18. listopada 2005.", koji je zaključen između parničnih stranaka, zahtjev tužitelja na utvrđenje da je isti vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se međa proteže između nekretnina stranaka označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], a sve pobliže navedeno u izreci pobijane odluke, u dijelu koji je u vještvu vještaka Tomislava Čipčića označen slovima P-C-M-N-O-P, kao i zahtjev da temeljem prethodnog utvrđenja isti označi među u skladu sa svojim pravom vlasništva temeljem skice navedenog vještaka, koja čini sastavni dio presude.

6. Predmet podrednog tužbenog zahtjeva je raskid odnosno poništenje navedenog Sporazuma o suglasnosti od 18. listopada 2005.

7. U ovom predmetu prvostupanjski je sud donio svoju odluku broj P-209/06 od 13. srpnja 2010. te je rješenjem ovoga suda Gž x-979/11 od 19. rujna 2013. ista ukinuta te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

8. U povodu izvaljene žalbe na uvodno citiranu prvostupanjsku presudu ovaj je sud održao sjednicu vijeća 20. lipnja 2024. na kojoj je nakon razmatranja pobijane presude i žalbenih navoda, sukladno odredbi članka 373.b točka 3. ZPP-a odredio izvođenje daljnjih dokaza za razrješenje ove pravne stvari te uputio na ispravak uvodno citirane presude.

9. Nakon što je sud prvog stupnja postupio po navedenom tj. izveo dodatne dokaze koje je naložio ovaj sud, zakazana je odnosno održana sjednica vijeća ovog suda dana 23. siječnja 2025. te je nakon toga donesena odluka na način da je prihvaćena kao osnovana žalba tužitelja te preinačena prvostupanjska presuda na način naveden u izreci.

10. U postupku među strankama nije bilo sporno:

- da je prednica tužitelja 23. lipnja 2005. podnijela prijedlog sudu za uređenje međa između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] koje je ona vlasnica i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koja je vlasništvo tuženika a koje nekretnine su susjedne;

- da je postupak vođen pod poslovnim brojem R1-52/05 da iz spisa proizlazi da je rješenjem od 27. listopada 2005. uređena međa prema sporazumu stranaka, a sukladno skici koju je izradio vještak geodeta RH 22. listopada 2005. u kojoj je međa označena slovima A-D-C-D;

- da sporazum stranaka određuje kako među predstavlja – kameno – betonski zid i to njegova južna vanjska strana pa se betonski zid nalazi na nekretnini tuženika;

- da je prednica tužitelja bila nazočna na očevidu od 17. listopada 2005., kojom prigodom je vještak u nazočnosti stranaka označavao međašne točke na terenu, dakle, da je međa između stranaka uređena temeljem sporazuma na način da je sud identificirao točke međe te utvrdio i postavio međašne točke te je navedeno rješenje postalo pravomoćno:

- da su odmah nakon ročišta koje je održano na licu mjesta u postupku uređenja međa stranke zaključile Sporazum o suglasnosti od 18. listopada 2005. koje su u članku 1. točka 4. utanačile da je međa između predmetnih nekretnina sporazumno uređena te da u tom dijelu između parničnih stranaka više nema spornih činjenica.

11. U postupku je, međutim, sporno je li Sporazum o suglasnosti "U Splitu 18. rujna 2005." (dalje u tekstu: Sporazum) ništetan, je li tužitelj vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 28 m2 te predstavlja li međa između nekretnina stranaka onu označenu u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Tomislava Čipčića od 29. prosinca 2005. slovima E-C-P-R.

12. Po provedenom postupku sud prvog stupnja utvrđuje u bitnom, kako slijedi:

- da su prema navedenom Sporazumu stranke suglasno utanačile kako je tužiteljica isključiva vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo koju nekretninu je stekla temeljem pravomoćne presude toga suda poslovni broj P- 602/03, a da su tužene isključive suvlasnice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaka za po 1/2 dijela, koje vlasništvo su stekle temeljem kupoprodajnog ugovora zaključenog sa TH te da su navedene čestice susjedne – međašne;

- da su na predmetnom Sporazumu potpisi ovjereni po javnom bilježniku Borici Kovačević iz Splita, da je prema rješenju Ureda za katastar, Ispostava Trogir od 2. rujna 2004. posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 419 m2 upisana sada pok. majka tužitelja za cijelo, dočim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu od 420 m2;

- da sada pok. majka tužitelja neosnovano tvrdi kako nije znala sve okolnosti prilikom zaključenja spornog Sporazuma koji je zaključen odmah nakon izvršenog očevida na licu mjesta, u nazočnosti vještaka geometra u postupku uređenja međa jer da tom prilikom nije imala na uvid skicu vještaka koji je sačinio na temelju mjerenja i označavanja točaka na terenu:

- da iz rješenja Ureda za katastar Ispostava Trogir od 2. rujna 2004. proizlazi da je sada pok. majka tužitelja FH upisana kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 419 m2 za cijelo, da je protiv tog rješenja ista podnijela žalbu a da iz prijavnog lista Ureda za katastar Ispostava Trogir o cijepanju matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi kako je time nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 420 m2 te da je u navedenom prijavnom listu konstatirano da nema nikakvog spora sa predmetnom česticom;

- da je uvidom u spis toga suda P-811/05 utvrđeno da je u postupku proveden dokaz očevidom na mjestu spora, uz sudjelovanje vještaka Tomislava Čipčića koji u svom vještvu ističe da granice prikazane na katastarskom planu odstupaju od stvarnih granica na terenu i više od dozvoljenog odstupanja, a što pripisuje starosti, mjerilu i neodržavanju katastarskog plana. Stoga je vještak mišljenja da se granice sa katastarskog plana, u ovom slučaju ne mogu koristiti kao mjerodavne granice, tako da se koristio skicama mjerenja kojim su formirane čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana parcelacijom osnovne čestice [katastarska čestica] iz 2001, Grafičkom metodom je konstruirao oblik čestice [katastarska čestica] na osnovu odmjeranja danih na skici mjerenja te parcelacije ,a što je u Prikazu lica mjesta –2 označio slovima EGHIJKI, dok ej položaj u prostoru odredio na osnovu identičnih karakterističnih točaka, sa određenom točnosti koja po njegovom mišljenju nije veća od +- 0,1 m , a grafičkom metodom je izračunao površinu čestice [katastarska čestica] od 415 m2, dok ej u Prijavnom listu prijavljena površina od 420 m2, navodeći da je ova pogreška unutar granice dozvoljenog odstupanja.

- da vještak ističe kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana parcelacijom osnove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz 2003, da je grafičkom metodom konstruirao oblik čestice [katastarska čestica] na osnovu mjerenja danih u skici mjerenja te parcelacije što je u prikazu lica mjesta-2 označeno slovima ABGLEFA , a položaj u prostoru te čestice odredio je na osnovu identičnih karakterističnih točaka, a grafičkom metodom izračunao je površinu navedene čest. zem. [katastarska čestica] od 418 m2, dok je prijavnim listom prijavljena površina od 419 m2, navodeći da je to unutar granica dozvoljenog odstupanja;

- da vještak ističe kako granica čest. zem. [katastarska čestica] navedenim parcelacijama nije jednoznačno utvrđena odnosno da postoji preklop od 14 m2 koji se nalazi u obje parcele, navodeći da je relativno čest slučaj kod netočnog kat. plana u fizički nedefinirane granice na terenu;

- da vještak ističe kako je prije nagodbe u postupku R1-52/05 zid tuženica bio označen slovima MNO, koji su iste dogradile u smjeru zapada a što je u skici označeno slovima OPRH; a usporedbom snimljenog stanja sa skicom vještaka Žaka Šolića, utvrdio je da ovaj zid odgovara dogovorenoj međi odnosno da linija iz skice vještaka Šolića označena slovima ABCD odgovara liniji zida sa tužiteljičine strane koju je on na skici prikazao slovima MNOP. Poziva se na prikaz lica mjesta-3 iz kojeg proizlazi da je u izvanparničnom postupku R1-52/05 utvrđena granica između čest. zem. [katastarska čestica] kojom je površina čest. zem. [katastarska čestica] povećana sa 419 na 422 m2 navodeći da je to također zanemarivo obzirom na samu traženu točnost za katastarsku izmjeru;

- da je vještak prikazao prostor, za koji navodi da ga je prednica tužitelja kupila 1979. dimenzija 20x20 m, koji dio je na skici 1 i 2 označio kao liniji između točaka B i F, navodi da se točka A nalazi na toj liniji i udaljena je od točke B 20 m, a linija između točaka B i C nije pravac nego je krivulja definirana podzidom susjedne čestice [katastarska čestica], dok ej točku C označio aproksimacijom krivulje pravcem na udaljenost od točke B 20 m, a točku D označio je presjekom kružnica radijusa 20 m od točaka A i C, navodeći da tako površina između točaka ABCDA iznosi 400 m2, a preostali dio prostora za koji pun. tužiteljice tvrdi da predstavlja njezino vlasništvo ima površinu od 50 m2 a u prikazima lica mjesta označeno je slovima ADEFA. Temeljem ovako određenog prostora vještak je utvrdio da se dio posjeda tužiteljice nalazi unutar tog prostora u površini od 28 m2, što je u prikazu lica mjesta –3 označio slovima CDNOPC;

- da prema mišljenju vještaka Čipčića, prostor za koji tužiteljica tvrdi da predstavlja njegovo vlasništvo, a što je u prikazima lica mjesta označeno slovima ABCDEFA, nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] površine 422 m2, (označeno slovima ABGRPONMEFA), i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 28 m2, (označeno slovima PCMNOP);

- da je na prijedlog tužitelja u postupku izveden dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku Tomislavu Čipčiću odnosno saslušanjem istog vještaka koji je pak na ročištu od 2. lipnja 2023. istakao da ostaje kod svog ranijeg nalaza i mišljenja s tim da je dodao da je od izrade njegovog vještva 2019. do danas Ured za katastar po službenoj dužnosti izvršio homogenizaciju odnosno pomicanje katastarskog plana s obzirom na katastarskog stanje, te da su 2022. izrađeni geodetski elaborati koji su ovjereni i provedeni kroz zemljišnik i katastar, da su granice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ispravljene na postojeće zidove koje je vještak snimio nakon očevida;

- da su na snimkama iz 1985. i 1999 vidljivi suhozidi na predmetnom području tako i na dijelu koji približno odgovara granicama između ove dvije parcele stranaka na terenu da je vidljiv suhozid, da se pri izradi vještva koristio skicama na kojima granica između parcela stranaka nije prikazana oznakama suhozida iako su suhozidom označene neke druge granice;

- da na katastarskom planu iz ožujka 2001. nije vidljiv suhozid između parcela stranaka, dok na avio snimkama koje pokazuje tužitelj, i koje postoje u spisu, nisu vidljive katastarske granice. Vještak nadalje ističe da kat plana iz ožujka 2001 koji je sastavni dio geodetskog elaborata kojim je nastala čest. zem. [katastarska čestica] granice te čestice se razlikuju od prikazane granice sa skice premjeravanja iz istog elaborata 2001., i geodetske situacije koja je bila sastavni dio projektne dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole od 30. lipnja 2004., te ponovno ističe da katastarske granice prikazane na katastarskom planu uvelike odstupaju od stvarnih granica na terenu što pripisuje starosti i neodržavanju katastarskog plana;

- da je na katastarskom planu iz ožujka 2001. zapadna, južna i sjeverna granica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazana kao pravac, dok su na skici elaborata od 5. travnja 2001. južna i sjeverna granica prikazane kao lomljene linije a ne kao pravac.

13. Temeljem ovih odlučnih činjeničnih utvrđenja, cijeneći iskaze preslušanih svjedoka odnosno stranaka, sud prvog stupnja je smatrao da nije osnovano pozivanje tužitelja na zabludu kao razlog i osnov za traženje poništenja odnosno raskida navedenog Sporazuma od 18. listopada 2005., kojim su stranke nedvojbeno usuglasile sve bitne okolnosti te izjavile kako među njima nema spornih pitanja niti problema, dakle, da se ne radi o bitnoj zabludi u smislu odredbe članka 61. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO). Poništenje i raskid da je tužitelj tražio kao podredni tužbeni zahtjev podneskom od 29. travnja 2019. pa sud smatra da u slučaju postojanja bitne zablude strana koja je u zabludi može zahtijevati poništaj zbog bitne zablude a ne i raskid ugovora.

14. Glede tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje prava vlasništva, sud prihvaća kao osnovane navode tuženica da je u izvanparničnom postupku toga suda R1-52/05 uređena međa između njihovih nekretnina i to sporazumno i na temelju skice vještaka geometra Žaka Šolića, koja odluka o načinu uređenja međa je postala pravomoćna, jer je utvrđeno da je u tom postupku sud uredio među između nekretnina u vlasništvu stranaka na temelju njihovog sporazuma na licu mjesta na način da je identificirao točke međe te utvrdio i postavio međašne točke.

15. Međutim, nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio i ispravio među da svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, a koji je rok prekluzivan.

15.1 Stoga, da stranke u ovom postupku mogu dokazivati pravo vlasništva na spornim dijelovima nekretnina prema uređenoj međi. Nadalje, od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati, kako je propisano odredbom čl. 103. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09).

16. Uvidom u izvanparnični spis R1-52/05 utvrđeno je da je rješenje doneseno od 27. listopada 2005., kojim je uređena međa između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema sporazumu stranaka i prema vještvu vještaka Žaka Šolića označeno slovima ABCD, postalo je pravomoćno dana 8. lipnja 2007.

Tužba u ovom predmetu, radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu, tuženica da je podnijeta 6. travnja 2006., dakle, prije pravomoćnosti navedenog rješenja o uređenju međe u izvanparničnom postupku.

17. Tužbeni zahtjev tužitelja naveden pod točkom 2. presude da je vlasnički zahtjev kojim tužitelj traži da ga se utvrdi vlasnikom dijela čest. zem. [katastarska čestica], na način pobliže naveden u izreci. Točkom 3. tužbenog zahtjeva, pak, tužitelj traži ovlaštenje za uređenje međe sukladno utvrđenom vlasničkom stanju prema točki 2. izreke pobijane presude.

17.1. U postupku, po stavu suda prvog stupnja da je utvrđeno da je majka tužitelja pk. FH još od 1979. godine u posjedu predmetne nekretnine površine 419 m2, a prema kazivanju tužitelja, sina sada pok. FH, EH i OH, majka tužitelja je kupila 400 m2 parcele od ranije vlasnice LH, s tim da joj je ona nakon toga darovala još 50 m2 iste nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći da se radilo o usmenom darovanju, da sada drži manju površinu od one koju je stekla temeljem kupoprodaje i darovanja i da je upravo između stranaka sporno cca 30 m2 za koliko tužitelj tvrdi da su tužene "ušle" u njihov posjed izgradnjom kameno betonskog zida. Dakle, o tome da ne postoji pisani ugovor o darovanju te da tužitelj ničim nije dokazao da je darovanjem stekao 50 m2 iste čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na terenu postoji jedna cjelina čestice zemlje [katastarska čestica] površine 419 m2, koju površinu ova parcela ima i prema katastarskim podacima.

18. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje da iz sadržaja navedenog Sporazuma proizlazi da je prednica tužitelja sporazumno pristala na utvrđenje međe te potpisala navedeni sporazum sa kojim se sporazumno utvrđuje međa između parcela u vlasništvu stranaka i da daje suglasnost za gradnju objekta ŠH ali uz uvjet da se sačini ispravno i zakonito vještačenje. Stoga, da su neutemeljeni navodi tužitelja da njegova pok. majka FH nije znala sve okolnosti prilikom zaključenja Sporazuma koji je zaključen odmah nakon očevida u nazočnosti vještaka geometra u postupku uređenja međa te da tom prilikom nije imala na uvid skicu vještaka koji je sačinio na temelju sporazuma stranaka, mjerenja i označavanja međašnih točaka na terenu.

19. Stoga da zabluda, kao razlog za poništenje pravnog posla, u konkretnom slučaju nije ne postoji, odnosno da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za poništenje i za raskid ugovora kako je to traženo podrednim tužbenim zahtjevom. Isto tako, da nisu ispunjene zakonske pretpostavke ni za utvrđenje ništetnosti navedenog Sporazuma koji se smatra valjanim pravnim poslom koji proizvodi pravne učinke između stranaka. Dakle, u konkretnom slučaju da nisu ispunjene pretpostavke za ništetnost navedenog Sporazuma, niti postoje razlozi na ništavost a to su poslovna nesposobnost stranaka, nevaljanost i neočitovanja volje, nemogućnost, nedopuštenost i neodređenost činidbe, nepostojanje i nedopuštenost osnove.

20. Nadalje, što se tiče glavnog tužbenog zahtjeva radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu nekretnine tuženika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to dijela kako je to označeno u vještvu vještaka geometra Tomislava Čipčića označen slovima PCMNOP, kao i zahtjev da se ovlašćuje tužiteljica da sukladno tome, označi među između njezine čestice [katastarska čestica] i nekretnine tuženika [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sud je smatrao i takav zahtjev neutemeljenim, imajući u vidu da su stranke u izvanparničnom postupku sporazumom uredile među i da su stranke priznale među na terenu kako je uređena dana 17. listopada 2005.

20.1. Također je naglašeno kako je tužitelj, a ranije njegova majka FH u posjedu su parcele [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja danas ima veću površinu od one koju je kupila od Viktorije Dević 1979. , budući da je kupila parcelu površine 400 m2 , a drži u posjedu 419 m2, kako to proizlazi iz posjedovnog lista ureda za katastar Ispostava Trogir, prema kojem je površina nekretnine koja je u posjedu tužitelja iznosi 419 m2, a o navedenom se očitovao i vještak Čipčić u svom vještvu, te je nesporno da je tužiteljica vlasništvo na navedenoj nekretnini stekla temeljem pravomoćne i ovršne presude P-602//03 od 17. svibnja 2004.

21. Dakle, majka tužitelja, sada pok. FH da nije stekla pravo vlasništva na dijelu nekretnine u vlasništvu tuženika – čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kako je to zatraženo konačnim tužbenim zahtjevom, jer da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva sukladno odredbama ZV-a, po bilo kojem osnovu, a tužitelj nije niti naveo pravni osnov stjecanja tog prava.

22. Nadalje, iz rezultata dokaznog postupka da proizlazi da su tužene svoju parcelu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekle kupnjom od TH ugovor o kupoprodaji od 29. travnja 2001., dakle, tužene su svoju parcelu kupile i stupile u posjed prije nego što je tužiteljica stekla svoju parcelu u vlasništvo na temelju navedene pravomoćne presude.

22.1. Tužene su kupile parcelu koja je u vrijeme kupnje bila označena i obilježena na terenu sa svih strana, površine 420 m2 a tužiteljica je kupila svoju parcelu nakon što je OH po kazivanju prodavateljice LH na terenu obilježio predmet kupoprodaje zelenom bojom a kasnije nakon određenog vremena crvenom bojom na postojećem suhozidu.

22.2. Prema tome da je, nedvojbeno a što proizlazi i iz nalaza, mišljenja i iskaza vještaka Čipčića, da je ranije postojao suhozid između nekretnina stranaka koji je činio među između predmetnih čestica ,a što proizlazi i iz iskaza pk. FH da su tužene srušile dio postojećeg suhozida. Prema tome, ranije je postojao suhozid koji je predstavljao među između istih čestica stranaka, a što su potvrdile i svjedokinje AH i HH.

23. Iz izvedenih dokaza da jasno proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana temeljem prijavnog lista od 20.9.2000., da su tužene kupile navedenu česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od Nikole Lučina temeljem kupoprodajnog ugovora od 29. svibnja 2001., da se tužiteljica upisuje u katastru kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] rješenjem od 2. rujna 2004., i temeljem pravomoćne presude P-602/03 od 17. svibnja 2004.

24. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, činjenicu da sud prvog stupnja prihvaća utvrđenja i mišljenje vještaka geometra Tomislava Čipčića, koji je izmjerio parcele stranaka, pri čemu je utvrđeno sve u granicama dozvoljenog odstupanja, te obzirom na starost katastarskog plana, neodržavanje istog, neusklađenost katastarskog i stvarnog stanja na terenu, te da je vještak nakon snimljenog stanja na terenu utvrdio da snimljeno stanje odgovara stanju koji je prikazao vještak Šolić u postupku uređenja međe, i da ovaj zid odgovara dogovorenoj međi odnosno da linija iz skice vještaka Šolića oznake A-.B-C-D odgovara liniji zida sa tužiteljičine strane koju je on označio slovima M-N-O-P, te imajući u vidu mišljenje vještaka da se posjed tužiteljice za koji tvrdi da predstavlja njezino vlasništvo nalazi na čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 422 m2, a kako je već navedeno ona je kupila 400 m2 prema ugovoru, a stvarno drži u posjedu veću površinu od 422 m2 jer je katastarsko i stvarno stanje neusklađeno, te činjenicu da je se nigdje ne spominje da bi prodavateljica LH tužiteljici darovala 50 m2 iste nekretnine, a i brat prodavateljice OH istakao je da je tužiteljica svoju česticu od 400 m2 stekla temeljem kupoprodaje, dok o darovanju nije govorio, sud prihvaća kao utemeljene navode tuženika da je u izvanparničnom postupku R1-52/05 uređena međa između nekretnina u vlasništvu stranaka i to sporazumno i na temelju skice ovlaštenog vještaka geometra Žaka Šolića koje rješenje o načinu na koji je međa uređena je postala pravomoćna a sud je u postupku uredio među između nekretnina stranaka na temelju njihovog sporazuma i i skice licu mjesta vještaka geometra koji je identificirao točke međe u nazočnosti stranaka na terenu te utvrdio i postavio međne točke s čim su se stranke suglasile i nisu imale primjedbi na terenu, što je navedeno i potvrđeno u drugostupanjskom rješenju Gž-367/06 Županijskog suda u Splitu kojim je potvrđeno navedeno rješenje o uređenju međe u predmetu R1-52/05 toga suda od 27. listopada 2005.

25. Imajući u vidu sve gore navedeno, sud ne prihvaća navode tužitelja, ranije njegove pok. majke FH da se njezin posjed proteže i na dio nekretnine u vlasništvu i posjedu tuženika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 28 m2 , što je vještak po kazivanju i traženju tužitelja prikazao u skici i označio slovima PCMNOP i u odnosu na koji dio je tužitelj postavio svoj konačni tužbeni zahtjev , imajući u vidu sve naprijed navedeno i činjenicu da je 2019. Katastar homogenizirao kat. plan na način da međa parcele tuženika predstavlja postojeći kameno betonski zid, te stanje kakvo je danas na terenu odgovara stvarnom stanju i posjedu stranaka u pogledu njihovih nekretnina, tako da se ne može uzeti kao opravdano i utemeljeno da bi tužene izgradnjom kameno betonskog zida na mjestu ranijeg suhozida ušle u parcelu tužitelja za 28 m2 i to upravo u dijelu koji je u skici vještaka Čipčića označen slovima PCMNOP jer upravo takav zid koji je postojeći na terenu predstavlja među između parcela stranaka , a što je razvidno i iz iskaza vještaka Čipčića .

26. Budući da sud, s obzirom na navedeno, tužbeni zahtjev tužitelja iz podneska od 29. travnja 2019. te podredni tužbeni zahtjev od 29. travnja 2019. sa ročišta od 8. rujna 2023., ocjenjuje neosnovanim u cijelosti, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, kao neosnovan.

27. Odluku o troškovima postupka sud je utemeljio na odredbi članka 154. ZPP-a priznavši tuženima ukupno 2.193,75 bodova što uz vrijednost boda od 15,00 kn da iznosi 4.804,15 Eur, a sve na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, u daljnjem tekstu: Tarifa).

28. Gore navedene zaključke suda prvog stupnja, međutim, ne prihvaća ovaj žalbeni sud.

29. Naime, prema uputi sadržanoj u rješenju ovog suda Gž x-797/11 od 11. rujna 2013. naloženo je sudu prvog stupnja upotpuniti činjenično stanje uz uputu provođenja očevida na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika. Međutim, sud prvog stupnja neosnovano navodi da je vještak u svom usmenom iskazu danom na ročištu 2. lipnja 2023. iskazao kako bi na snimkama iz 1999. i 1985. bio vidljiv suhozid na dijelu koji odgovora granicama između parcela vlasništvo tužitelja odnosno tuženika.

30. Naime, uvidom u iskaz vještaka odnosno njegov nalaz i mišljenje vještak je utvrdio kako na mjestima između nekretnina u vlasništvu tuženih označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] i nekretnine u vlasništvu tužitelja označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] nije postojao suhozid ni 1985. ni 1999. niti je takav suhozid vidljiv na gore citiranoj dokumentaciji. Vještak je također utvrdio kako ni na katastarskom planu iz ožujka 2001. nije vidljiva oznaka suhozida, a da na avio snimkama koje su priložene nisu vidljive ni katastarske granice. Navedeno pitanje postojanje suhozida, kao međe između nekretnine stranaka, po stavu ovoga suda od značaja je stoga što su tužene tvrdile da je takav suhozid postojao kao međa upravo na mjestu gdje su one podigle i kameno betonski zid te da je isti suhozid vidljiv na snimkama 1985. i 1999. te na katastarskom planu iz 2001. što, dakle, vještak demantira. U svezi iznijetim valja cijeniti i iskaz tužene ŠH koja u svom iskazu ističe kako je ona "uklonila stablo na kojem je bila oznaka crvenom bojom", dakle, u konkretnom slučaju međašna oznaka je bila na stablu te je isti uklonjen u sjeverozapadnoj točki te je određena granica na način kako je to ista odredila. Dakle, sud prvog stupnja navodi kako prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Čipčića kao stručno, objektivno i argumentirano te unatoč tome utvrđuje da je suhozid postojao, iako je vještak izrijekom utvrdio kako između nekretnina stranaka nije postojao suhozid.

31. Nadalje, ovaj je sud u gore citiranoj ukidnoj odluci dao uputu sudu prvog stupnja kako je u obavezi cijeniti činjenicu da je tužiteljica još od 1979. u posjedu predmetne nekretnine površine 450 m2. Međutim, sud prvog stupnja ne samo da nije cijenio navedenu činjenicu već je istu potpuno zanemario i k tome pogrešno naveo kako su tužene svoju parcelu kupile i stupile u posjed prije nego što je prednica tužitelja FH stekla svoju parcelu. Potpuno je nejasno temeljem čega sud prvog stupnja tako zaključuje kod činjenice da se u spisu nalazi kupoprodajni ugovor temeljem kojeg je FH stekla vlasništvo svoje parcele, koji je sklopljen sa prodavateljicom LH dana 4. rujna 1979., da je odmah stupila u posjed svoje parcele te da je svjedok OH odmah prilikom kupoprodaje označio predmetnu parcelu. Također iz spisa proizlazi da su tužene sklopile svoj ugovor o kupoprodaji 29. svibnja 2001. dakle, više od 20 godina nakon prednice tužitelja, da je prednica tužitelja FH kupila predmetno zemljište bilo je poznato susjedima a to su potvrdili i u svom iskazu svjedokinje AH i HH, koje su pak iskazale da im je osobno poznat tužitelj jer su ga viđale sa majkom kao malo dijete da je dolazio na predmetnu nekretninu. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj osobno i putem svoje majke u neprekidnom posjedu predmetne nekretnine još od 1979. time da je nadodati kako je presudom Općinskog suda u Trogiru poslovni broj P-602/03 od 17. svibnja 2013. tužiteljica i formalno utvrđena vlasnicom budući je u međuvremenu preminula prodavateljica LH pa nije bilo moguće sklopiti aneks kupoprodajnom ugovoru a nakon parcelacije predmetne nekretnine.

32. Razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva sud prvog stupnja je u biti utemeljio na Sporazumu o suglasnosti sklopljenog između prednice tužitelja i tuženih. Cijeneći izvedene dokaze u postupku ovaj sud suprotno zaključku suda prvog stupnja zaključuje da navedeni Sporazum ne sadrži pravu volju prednice tužitelja FH, odnosno da je vještvo vještaka Žaka Šolića biti nepotpuno, a koje je bilo izrađeno za potrebe izvanparničnog postupka. Naime, sud prvog stupnja ističe kako je očito da su stranke nakon očevida primile i skicu ali ne nudi obrazloženje na čemu temelji takav zaključak a što je ukazao ovaj sud u ranijoj ukidnoj odluci. Međutim, sporazum je ništetan iz razloga jer predmetne nekretnine nisu pravilno identificirane, pa je tako člankom 2. Sporazuma od 18. listopada 2005. regulirano kako FH izjavljuje da je u cijelosti suglasna sa izgrađenim objektom na čest. zem. [katastarska čestica] te da neće ulagati pravne lijekove na sve oblike gradnje koje budu poduzimale ŠH i ĆH na označenoj nekretnini. Navedena nekretnina tj. čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu je ranije FH odnosno tužitelja pa je sasvim očito da tužene nisu ni ovlaštene bilo što raditi na predmetnoj čestici, a na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izgrađen objekt pa se FH i nije imala sa čim suglasiti.

33. Dakle, radi se o pogrešnoj i netočnoj identifikaciji spornih nekretnina zbog čega postoji očiti nesporazum oko predmeta sporazuma, što po stavu ovoga suda pobijani sporazum čini ništavim kao što ga čini ništavim i činjenica da je isti sklopljen unatoč nepostojanju skice lica mjesta sa ucrtanom međom u trenutku potpisivanja sporazuma. Stoga, po stavu ovog suda predmetni sporazum nije sadržavao pravu volju prednice tužitelja FH a što je vidljivo iz činjenice da je ista odbila potpisati Dodatak Sporazumu koji je sačinjen dana 19. listopada 2005. Po stavu ovog suda, naime, stranke su se na terenu očito usmeno suglasile drugačije od onog što je u svom rješenju u izvanparničnom postupku naveo sud o uređenju međe (koji se poziva na vještvo vještaka Žaka Šolića) te drugačije od međe koju je na svojoj skici naknadno prikazao navedeni vještak. Nadalje, sud prvog stupnja pobijanom presudom nije odgovorio na pitanje zašto su stranke uopće sklapale Sporazum dana 18. listopada 2005. kada su dan ranije 17. listopada 2005. u izvanparničnom postupku postigle dogovor oko uređenja međe. Naime, nejasnim se ukazuje koja je bila svrha i namjera predmetnog sporazuma, ako joj je već slijedećeg dana nuđeno potpisivanje spornog sporazuma odnosno nadalje dodatka tom sporazumu. Također, iz kupoprodajnog ugovora od 4. rujna 1979. nespornim proizlazi kako je prednica tužitelja kupila zemljište pravilnog oblika 20x20 pa se postavlja pitanje zašto bi tri strane kupljenog zemljišta bile ravne a četvrta i to upravo ona koja graniči s nekretninom tuženih zakrivljena i to na štetu tužitelja. Nadalje, i vještak Tomislav Čipčić je u svom vještvu utvrdio kako su na teretnu vidljive tri međašne oznake parcele u vlasništvu tužitelja a kako je majka tužitelja kupila nekretninu površine 20x20 pa da je sasvim jasno gdje bi se imala nalaziti četvrta međašna oznaka koju su uklonile tužene, a što je pravilno prikazao u svom vještvu navedeni vještak (točka C).

34. Nadalje iz kupoprodajnog ugovora kojeg je prednica tužitelja sklopila sa prodavateljicom LH stranke su utvrdile kako prednici tužitelja pripada i "sjeverni dio do mora", koji dio je u svom vještvu vještak Tomislav Čipčić označio slovima ADEFA na prikazu lica mjesta 1,2 i 3 i koji ima površinu od 50 m2 tako da je prednica tužitelja stekla vlasništvo nekretnine površine 450 a njena sadašnja površina iznosi 419 m2. Također je navesti kako je vještak Tomislav Čipčić u svom vještvu utvrdio, što prihvaća kao pravilno i ovaj žalbeni sud, da dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 28 m2 označen slovima P-C-M-N-O-P a koji pripada nekretnini u vlasništvu tužitelja oznake čest. zem. [katastarska čestica] označen je dio kao sastavni dio ove čestice je u neometanom posjedu tužitelja odnosno njegove majke bio u razdoblju od 1979. kada je sklopljen kupoprodajni ugovor pa sve do 2001. kada su tuženi očito uklonili međašnu oznaku i samovoljno zauzele dio nekretnine u vlasništvu tužitelja. Posebno je istači kako je vještak Čipčić utvrdio kako u konkretnom slučaju postoji preklop od 14 m2 koji temeljem katastarskih isprava ulazi u sastav jedne i druge parcele u vlasništvu stranaka. Međutim, sud prvog stupnja se o navedenom ni na koji način nije očitovao iako se nejasnim ukazuje zašto bi navedena površina koja se "preklapa" trebala uči u sastav nekretnine u vlasništvu tuženika.

35. Shodno navedenom, i po stavu ovog žalbenog suda u konkretnom slučaju kod prednika tužiteljice je prilikom sklapanja spornog sporazuma došlo do bitne zablude u smislu članka 61. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO/91) kojeg je primijeniti u ovom konkretnom slučaju sukladno odredbi članka 1163. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO). Naime, prednica tužitelja je prilikom uređenja međe bila dovedena u zabludu o činjenicama, odnosno međi kako je tada označena na terenu, a samim tim i vlasništvu na predmetnim nekretninama. Naime, jedna od pretpostavki od zaključenja Sporazuma među strankama je bila da je međa nesporna, međutim, kako je tužiteljici međa odnosno samo vlasništvo na predmetnim nekretninama bilo i nadalje sporno, te kako dio nekretnine označen kao čest. zem. [katastarska čestica] faktično pripada čestici zemlje [katastarska čestica], doista predmetni sporazum ne može egzistirati među strankama.

36. Radi iznesenog, prvostupanjski je sud bio ovlašten, kako je to ukazano i u ranijoj ukidnoj odluci, sukladno odredbi članka 103. stavak 6. ZV-a urediti među odnosno tužitelj je ovlašten označiti među na način kako je to prikazano na nalazu i mišljenju vještaku Tomislava Čipčića iz Ureda za geodetske poslove Tripodij d.o.o. Dugopolje od 29. prosinca 2015. Isto tako tužitelj kao vlasnik predmeta spora ovlašten je tražiti predaju u posjed dijela nekretnine koja je u posjedu tuženika, sukladno odredbi članka 166. stavak 1. ZV-a.

37. Temeljem svega iznesenog valjalo je uvažavanjem žalbe tužitelja, presudu suda prvog stupnja preinačiti sukladno odredbi članka 373. točka 3. u svezi s člankom 373.b stavak 5. ZPP-a te suditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke pod točkom I., II., III. i IV. izreke.

38. Kako je preinačena odluka o glavnoj stvari valjalo je i preinačiti odluku o troškovima postupka. Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu istom je bilo potrebno obistiniti parnični trošak sukladno odredbi članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. stavak 1. ZPP-a, kako slijedi:

za sastav tužbe i 4 obrazložena podneska (20. listopada 2006., 8. ožujka 2007., 18. ožujka 2016. i 5. srpnja 2023.) po 100 bodova sukladno odredbi Tbr. 7. st. 1 i 8. st. 1 Tarife, pristup na ročišta od 20. listopada 2006., 28. studenog 2006., 1. veljače 2007., 22. ožujka 2007., 15. lipnja 2009., 7. rujna 2009., 12. listopada 2009., 27. studenog 2009., 19. veljače 2010., 26. ožujka 2010., 17. svibnja 2010., 29. lipnja 2010., 10. ožujka 2014., 2. srpnja 2015., 8. travnja 2016., 30. svibnja 2016., 18. ožujka 2019., 29. travnja 2019., 7. lipnja 2019., 24. lipnja 2022., 3. listopada 2022., 22. veljače 2023., 13. travnja 2023., 2. lipnja 2023., 8. rujna 2023., te na ročišta od 20. rujna 2024. i 23. svibnja 2025. po 100 bodova, pristup na ročište za objavu od 50 bodova (Tbr. 9 Tarife) što ukupno čini iznos od 465 bodova. S obzirom na vrijednost boda te pripadajući PDV, te trošak vještačenja očevida u iznosu od 298,35 Eur ukupni trošak tužitelja primjenom citiranih odredbi Tarife iznosi ukupno 10.153,02 Eur.

39. Radi iznesenog valjalo je preinačiti odluku o troškovima postupka sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a.

40. Radi svega iznesenog suđeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu 23. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić