P-807/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Ani Kević Brakus, u pravnoj stvari tužitelja:

NH (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupana po punomoćniku odvjetnici Maja Antić Tucak iz Šibenika, Stjepana Radića 71, Šibenik, protiv tuženika:

JH, [adresa], 2. PH, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne javne rsaprave dana 9. prosinca 2024.g. u prisustvu punomoćnice tužitelja, tuženika ad.1), na ročištu za objavu odluke, bez prisustva stranaka, dana 23. siječnja 2025.g.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica NH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stekla valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva nekretnine označene kao čest.br. 606/1 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] pa se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest.br. 606/1 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] na svoje ime i za cijelo, uz istodoban izbris tog prava sa imena VH ud. N.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 24. travnja 2024.g. podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva 606/1 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] u kojoj navodi da je temeljem nasljeđivanja iza smrti svog pok. oca ĆH stekla pravo vlasništva nekretnine označene kao čest.br. 606/1 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina]. U navedenom rješenju nekretnina da nosi narodni naziv „Gradina“, a koji naziv predmetna nekretnina da nosi i u katastarskom operatu. U zemljišnim knjigama kao vlasnik naprijed navedene nekretnine da je upisana VH ud. N. Pokojni otac tužiteljice da je 1964.g. od iste kupio nekretninu označenu kao čest.br. 606/1 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] te da se na istu uknjižio u katastarski operat.

2. Tuženik ad.1) je priznao tužbu i tužbeni zahtjev a tuženik ad.2) se nije protivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužbenom zahtjevu.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u: zemljišne knjige, Prijepis posjedovnog lista, Rješenje o nasljeđivanju iza FH, Izvod iz matične knjige rođenih.

4. Stanke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan u cijelosti.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je deklaratorni zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom nekretnine 606/1 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] za cijelo. 7. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud prema svome uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.

8. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika dakle tužitelj je dužan dokazivati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik mora dokazivati istinitost svojih navoda odnosno prigovora.

9. Sud je u postupku, temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, u smislu odredbe čl.8. ZPP-a utvrdio slijedeće činjenično stanje i zaključio kako slijedi.

10. Uvidom u zemljišne knjige utvrđeno je da je kao vlasnica sporne nekretnine upisana VH ud. N dok je iz Prijepis posjedovnog lista izdanog od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik dana 22. ožujka 2025.g. razvidno da je kao posjednik sporne nekretnine upisan RH.

11. Iz Rješenja o nasljeđivanju iza FH pok. RH donesenom od javnog bilježnika Ljiljanke Malenice iz Šibenika dana 1. lipnja 1928.g. broj O-918/06 utvrđeno je da je njegova nasljednica u odnosu na nekretninu zv. Gradina (koja je predmet ovog spora) kćer KH (sada ZH) pok. ĆH za cijelo dok je iz Izvoda iz matične knjige rođenih razvidno da je ime tužiteljičinog oca FH.

12. Prema čl.114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

13. Dakle, vlasništvo se može steći nasljeđivanjem, naime, članak 128. ZV-a u stavku 1 propisuje da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno dok je stavkom 2 propisano da je nasljednik ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

14. Potrebno je istaknuti da je stjecanje nasljeđivanjem spada pod originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva temelji na pravu vlasništva svoga prethodnika. Dakle, tužitelj izvodi svoje pravo vlasništva iz prava svojih prethodnika i to na način da je vlasništvo sa otuđivatelja prešlo na stjecatelja (tužitelja), naravno, u granicama ovlaštenja kojim je dotadašnji vlasnik raspolagao tom nekretninom jer otuđivatelj ne može prenijeti više prava stjecatelju nego ih je sam imao.

15. Bez valjanog pravnog temelja (pravne osnove, iustus titulus) ne može se steći subjektivno pravo, pa ni pravo vlasništva. Stjecatelj će steći pravo vlasništva pozivom na neki od pravnih temelja propisanih naprijed citiranim čl.114. st.1. ZV-a ako i kada se ispune pretpostavke odnosno nastupe činjenice koje su zakonom određene kao pretpostavke stjecanja tog prava (čl.114. st.2. ZV-a).

16. Također, u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime ostavina postaje njegovo nasljedstvo. Ostaviteljev nasljednik stječe pravo vlasništva koje je bilo ostaviteljevo, nasljednik je sveopći sljednik (univerzalni sukcesor) ostavitelja za slučaj njegove smrti. To on postaje u trenutku ostaviteljeve smrti ipso iure, bez posebnog akta i bez obzira na to je li riječ o nasljeđivanju na temelju zakona ili oporuke, a ako je riječ o nekretninama, i bez upisa u zemljišnu knjigu postaje nasljednik izvanknjižni vlasnik.

17. Pod ostavinskom imovinom razumije se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja, pri čemu nije od značenja što su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe, u konkretnom, među ostalim i na imenu tuženika ad.6). U tom slučaju imovina se nasljeđuje kao izvanknjižno vlasništvo (Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00 od 21. prosinca 2000.g. ).

18. Dakle, za ocjenu predstavlja li neka nekretnina ostavinu nije odlučno da li je ta nekretnina u zemljišnoj knjizi upisna na ime ostavitelja kao vlasnika niti da li je navedena u rješenju o nasljeđivanju iza istoga već je odlučno da je ta nekretnina predstavljala njegovu imovinu u času njegove smrti.

19. Na temelju rezultata ovako utvrđenog činjeničnog stanja, analizom i ocjenom svih prethodno iznesenih dokaza, prihvaćajući kao vjerodostojne dokaze sve isprave pobrojene u prethodnim pasosima obrazloženja ove presude (koji se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja neće ponovno iznositi), oslanjajući se i na iskaze svjedoka, a obzirom na neosporenu potpunost pasivne legitimacije tuženika u ovoj parnici, ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim jer se ovdje radi o stjecanju prava vlasništva nekretnina temeljem zakona (nasljeđivanjem) odnosno izvedenom - derivativnom načinu stjecanja, dakle, izvodeći svoje pravo vlasništva iz prava svojeg prethodnika i to nasljeđivanjem iza svojega oca FH.

20. Obzirom da je otac tužitelja preminuo 2006.g., a za stjecanje prava vlasništva primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja vlasništva, to se u konkretnom primjenjuje ZV.

21. Za napomenuti je da su, obzirom da se temeljem ZV-a pravo vlasništva stečeno na izvedeni način ostvaruje tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva, tužiteljica ispravno postavila tužbeni zahtjev obzirom daje istim predložila utvrđenje prava vlasništva predmetne nekretnine radi čega je trebalo odlučiti kao u izreci presude.

22. U ovom postupku tužiteljica je dokazala kako osnov i tako slijed stjecanja predmetne nekretnine, a ispravna je, kako je već naprijed navedeno, i pasivna legitimacija u odnosu na tuženike.

23. Posebno se ističe da presuda proizvodi pravne učinke samo među strankama i da sud u postupku utvrđuje samo sporne činjenice (uz izuzetak iz članka 3. stavka 3. ZPP-a) pa ukoliko osobe koje su utužene kao nasljednici uknjiženog (su)vlasnika ne osporavaju pravo vlasništva tužitelja, sud u parničnom postupku nije ovlašten odbiti zahtjev tužitelja ako tužbom nisu obuhvaćeni svi nasljednici upisanog. Navedeno je i logično iz razloga što sud presudom ne određuje upis u zemljišne knjige, već uknjižbu dopušta isključivo zemljišnoknjižni sud temeljem javne ili privatne isprave, što znači da će zemljišnoknjižni sud u zemljišnoknjižnom postupku odlučivati o pretpostavkama za provođenje presude primjenom odredbi Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13), takav stav je zauzet i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I/1572/2006 od 19.5.2010. („Narodne novine“ broj 72/10, 108/17, 63/19).

24. Obzirom da tužiteljica nije potraživala parnični trošak to sud o istom nije niti odlučivao.

U Šibeniku, dana 23. siječnja 2025.g.

SUTKINJA

Ana Kević Brakus

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DN-a: - sukladno zapisniku o objavi