REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-3286/2024-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja EA iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Ivi Staničiću, odvjetniku u Splitu, Gundulićeva 26A, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2933/2023-6 od 19. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2933/2023-6 od 19. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/23-26/166, URBROJ: 531-03-4-2- 23-4 od 5. listopada 2023. i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Omiš, KLASA: UP/I-361-02/18- 05/0273, URBROJ: 2181/1-11-00/78-23-0005 od 23. veljače 2023. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da se u odredbi članka 6. stavka 3. alineji 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.-dalje: Zakon) navodi sklop odnosno gotovi proizvod koji se ne može smatrati građevinom jer nije izgrađen ili izveden na licu mjesta, već je proizveden kao gotovi proizvod. Ističe da predmetna nadstrešnica ima armirano betonske temelje, čelične stupove, čelične grede i krov (industrijsko krovni panel). Upućuje na odredbu članka 3. stavka 1. točke 38. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) prema kojoj je zgrada zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Predmetna nadstrešnica namijenjena je smještaju stvari-automobila. Dakle, nije riječ o sklopu kojim se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja. Smatra da javnopravno tijelo, time što tužitelja nije pozvalo na očevid, propustilo je utvrditi točne podatke o građevini. Predmetna nadstrešnica je izgrađena na septičkoj jami s kojom čini cjelinu, a koja se nije radi toga mogla ozakoniti zajedno s osnovnom zgradom. Smatra da je povrijeđeno načelo neposrednosti, utvrđivanja materijalne istine i vladavina prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev. 3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dao odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ocjenjujući zakonitost presude prvostupanjskog suda u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s odredbom članka 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenih činjenica tako i u pogledu primjene materijalnog prava. Pri tome je prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima, za svoju odluku iznio jasne i pravno prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj Sud.
6. Naime, i po ocjeni ovoga Suda, osnovano prvostupanjski sud zaključuje da se u konkretnom slučaju ne radi o građevini kakvu ima u vidu odredba članka 2. stavak 1. Zakona, a kojom je dana definicija nezakonito izgrađene zgrade koja može biti predmet ozakonjenja.
7. Naime, citiranom zakonskom odredbom je, pored ostalog, propisano da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.
8. Iz podataka spisa, osobito zapisnika sa očevida održanog 22. veljače 2023., i fotografija uz zapisnik, proizlazi utvrđenim da je na terenu postavljena nadstrešnica odnosno sklop bez konstruktivnih dijelova, bez temelja i zidova sa zatvorenim metalnim profilima s montažnim krovom. Dakle, neprijeporno je utvrđeno da se u konkretnom slučaju ne radi o zgradi na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (nema temelje sa zidovima odnosno stupovima s gredama i stropom) slijedom čega je pravilan zaključak upravnih tijela i prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju ne radi o zgradi koja je podobna za ozakonjenje u smislu navedenog Zakona.
9. Budući da iz navedenog proizlazi da u konkretnom slučaju nije riječ o zgradi u smislu naprijed citirane odredbe članka 2. Zakona te se ista već iz tog razloga ne može ozakoniti, to nisu pravno odlučni niti od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovori tužitelja kojima tvrdi da predmetna nadstrešnica nije nezakonito izgrađena zgrada koja je predviđena odredbom članka 6. stavka 3. alineje 2. Zakona odnosno da nije izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja i koja se stoga ne može ozakoniti.
10. Tužitelju je omogućeno da štiti svoja prava i interese podnošenjem žalbe protiv prvostupanjskog rješenja u upravnom postupku, te pokretanjem upravnog spora protiv rješenja tuženika, kao i sudjelovanjem po opunomoćeniku na ročištu za javnu raspravu pred prvostupanjskim sudom 11. travnja 2024., kojima naprijed navedena utvrđenja javnopravnih tijela nije doveo u sumnju, pa stoga nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovori tužitelja u pogledu njegovog sudjelovanja u postupku prije donošenja prvostupanjskog rješenja odnosno nesudjelovanja prilikom očevida na licu mjesta.
11. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni ostalim žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavak 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 23. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
