REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-648/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Mateji Cvitić Gašparac, u pravnoj stvari tužitelja VODOVODA DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnik, Vladimira Nazora 19, OIB: 00862047577, koga zastupa punomoćnik Lovro Zovko, odvjetnik u odvjetničkom društvu Zovko, Šimunković i Ivanović u Zagrebu, protiv tuženika

SINDIKATA KOMUNALNIH, PROMETNIH I SRODNIH DJELATNOSTI HRVATSKE, Zagreb, Zlatarska 14, OIB: 27091826868, koga zastupa punomoćnica Jasmina Češo-Žanić, odvjetnica u Zagrebu, radi nadomještaja suglasnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja OĆ, odvjetničke vježbenice, i punomoćnice tuženika, 23. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nadomješta se suglasnost tuženika za donošenje Oduke o redovitom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 27. prosinca 2019. radnika IĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika IĆ, koja suglasnost je bila uskraćena dopisom tuženika od 6. svibnja 2024.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 651,55 EUR (slovima: šest stotina pedeset jedan euro i pedeset pet centi) zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 23. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška postupka u iznosu od 625,00 EUR i sudske pristojbe po određenju suda zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 17. svibnja 2024. navodi da je 24. travnja 2024. od tuženika SAMOSTALNOG SINDIKATA RADNIKA U KOMUNALNIM I SRODNIM DJELATNOSTIMA HRVATSKE (dalje: SSKH) pisanim putem zatražio suglasnost na namjeravanu odluku o redovitom otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem) radniku IĆ, koji je sindikalni povjerenik kod tužitelja, da je tužitelj 9. svibnja 2024. primio odgovor tuženika na Zahtjev za suglasnost kojim je tuženik uskratio suglasnost iz razloga što mu nije dostavljen prijedlog odluke o otkazu zbog čega se nije mogao očitovati na konkretne razloge namjeravanog otkaza te zbog toga što navodi iz Zahtjeva nisu opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika, da isti ne predstavljaju tešku povredu obveza iz radnog odnosa i da su netočni. Navodi da je radnik IĆ zaposlen kod tužitelja na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 27. prosinca 2019. na radnom mjestu voditelja odjela operatera sustava daljinskog nadzora i upravljanja, da je navedeni radnik 16. ožujka 2024. neopravdano izostao sa svog radnog mjesta, a u evidenciji radnog vremena je lažno naveo da je istog dana radio u smjeni od 07:00-19:00 h, da je toga dana poslove njegovog radnog mjesta obavljao radnik RĆ, zaposlen na radnom mjestu operatera sustava daljinskog nadzora i upravljanja, koji je toga dana trebao biti slobodan, što je navedeni radnik i potvrdio, da je tužitelj predmetnog dana u svojstvu vaterpolskog suca sudjelovao na utakmici vaterpolskog kluba Primorje EB i Mornar, koja se igrala u Rijeci s početkom u 20:00 h, da o navedenom planiranom izostanku nije prethodno obavijestio tužitelja, da je za dan 16. ožujka 2024. lažno evidentirao podatke u Očevidniku klora, da je od 2021. godine do dana sastava Poziva na iznošenje obrane najmanje 10 puta djelovao u svojstvu vaterpolskog suca na raznim lokacijama u Republici Hrvatskoj za vrijeme svog radnog vremena, a da je pritom u evidenciji radnog vremena navodio da je radio, da je navedeni radnik 12. ožujka 2024. radio suprotno utvrđenom rasporedu radnog vremena bez znanja nadređene osobe i to u smjeni od ukupno 24 h, čime je ugrozio sebe, opremu i uređaje tužitelja. Navodi da opisanim postupanjem radnik pokazuje izravno nepoštovanje i bezobzirno ponašanje prema nadređenim osobama i tužitelju te je time znatno narušio odnos povjerenja između sebe i tužitelja, kao poslodavca. Predlaže presudom nadomjestiti suglasnost tuženika za donošenje Odluke o redovitom otkazu (otkaz skrivljenim ponašanjem radnika) radniku IĆ uz naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik SSKH u odgovoru na tužbu od 5. lipnja 2024. navodi da je opravdano uskratio suglasnost na namjeravano donošenje odluke o redovnom otkazu Ugovora o radu radniku IĆ budući da mu tužitelj nije dostavio prijedlog Odluke o otkazu Ugovora o radu pa se nije mogao očitovati na konkretne razloge namjeravanog otkaza Ugovora o radu. Nadalje, smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za otkazivanje ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika jer tužitelj nije prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika istog pisano upozorio na obvezu iz radnog odnosa i ukazao mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede. Osporava istinitost navoda iz tužbe za koje tužitelj tvrdi da predstavljaju opravdane razloge za otkaz Ugovora o radu. Smatra da tužitelj nije dokazao istinitost svojih navoda, nije dostavio valjane dokaze niti isti predstavljaju opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu. Smatra da je pravi razlog otkazivanja Ugovora o radu radniku IĆ njegova sindikalna aktivnost. Navodi da je 15. ožujka 2024. radnik IĆ prisustvovao sastanku Glavnog odbora tuženika u Zagrebu, za što je tražio oslobođenje od radnih obveza toga dana putem e-pošte, a kako je u međuvremenu dobio poziv od Vaterpolskog kluba Primorje za suđenje na vaterpolskoj utakmici koja se igrala sljedeći dan u Rijeci, organizirao je rotaciju u smjeni, što je bilo uobičajeno u takvim iznenadnim situacijama i odradio je suđenje na navedenoj utakmici. Osporava da je radnik IĆ samoinicijativno unosio podatke u evidenciju radnog vremena, odnosno da je lažno prikazivao sate izostanka kao odrađene sate u evidenciji radnog vremena te navodi da je njegov nadređeni ŽĆ sudjelovanja u donošenju rasporeda, bio upoznat s rasporedom, promjenama i rotacijama u smjenama te je kao nadređeni mjesečno potpisivao evidenciju radnog vremena. Napominje da je kod tužitelja bila uobičajena praksa da se u slučaju zamjena smjena operatera to nije evidentiralo u evidenciju radnih sati. Osporava da je radnik IĆ lažno evidentirao podatke u Očevidniku klora. Slijedom navedenog, smatra da je opravdano uskratio suglasnost na namjeravani otkaz pa predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

3. Dana 13. lipnja 2024. na izvanrednoj sjednici je izglasano ujedinjenje Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima (SSKH) i Sindikata prometa i veza Hrvatske (SPiVH) te je nastao Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH).

4. Kako je tuženik SSKH suglasnost uskratio dopisom od 6. svibnja 2024., dostavljenim tužitelju 9. svibnja 2024., a tužitelj je tužbu u ovom predmetu podnio 17. svibnja 2024., tako je ocjena ovog suda da je tužitelj u zakonskom roku od 15 dana, sukladno odredbi članka 188. stavka 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23; dalje: ZR), zatražio nadomještaj uskraćene suglasnosti sudskom odlukom.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Odluke tuženika od 25. travnja 2018. (list 10 spisa), dopisa tužitelja od 23. travnja 2024. (list 11-15 spisa), dopisa tuženika od 6. svibnja 2024. (list 16-18 spisa), Zapisnika o iznošenju obrane od 10. travnja 2024. (list 19 spisa), fotografija ekrana (list 20-21 spisa), evidencije radnog vremena (list 22, 36-43 spisa), Očevidnika klora (list 23-34 spisa), e-mail korespondencije (list 35, 72-73 spisa), ispisa sa stranica Hrvatskog vaterpolskog saveza (list 44-61 spisa), dopisa tuženika od 24. veljače 2023. (list 74- 75 spisa), dopisa Državnog inspektorata od 28. studenog 2023. (list 76 spisa), poziva na sjednice tuženika (list 77-78 spisa), putnih naloga (list 79-83 spisa), izjava radnika tužitelja (list 102-110 spisa).

6. Sud je na ročištu održanom 10. prosinca 2024. kao nepotrebne odbio dokazne prijedloge tužitelja za saslušanje tri svjedoka budući da su bili predloženi radi utvrđivanja činjenice koja tijekom postupka nije bila sporna (sudjelovanje radnika IĆ na vaterpolskoj utakmici 16. ožujka 2024.). Sud je na istom ročištu odbio i dokazne prijedloge tuženika za saslušanje ukupno 10 svjedoka i zastupnika po zakonu tuženika MĆ te pribavu evidencija radnog vremena za ukupno 10 radnika tužitelja budući su navedeni dokazni prijedlozi bili predloženi radi utvrđivanja činjenica važnih za dopuštenost namjeravanog otkaza, a saslušanje zastupnika po zakonu tuženika na okolnost opravdanih razloga zbog kojih je tuženik uskratio davanje suglasnosti na namjeravani otkaz ugovora o radu što je utvrđeno uvidom u materijalnu dokumentaciju u spisu.

7. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

8. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se presudom nadomjesti suglasnost tuženika za donošenje odluke o redovitom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika IĆ.

9. Među strankama nije sporno da je radnik IĆ zaposlen kod tužitelja na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 27. prosinca 2019. na radnom mjestu voditelja odjela operatera sustava daljinskog nadzora i upravljanja, da je navedeni radnik sindikalni povjerenik kod tužitelja te da je 16. ožujka 2024. sudjelovao na vaterpolskoj utakmici vaterpolskih klubova Primorje EB i Mornar u Rijeci u svojstvu vaterpolskog suca, što nije evidentirao kao izostanak u evidenciji radnog vremena kod tužitelja.

10. Sporno je postoje li opravdani razlozi za uskraćivanje suglasnosti tuženika na odluku o otkazu kojim tužitelj namjerava otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem otkazati ugovor o radu radniku IĆ.

11. Odredbom članka 188. stavka 1. točke 1. ZR propisano je da sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata, nije moguće otkazati ugovor o radu.

12. Uvidom u dopis tužitelja od 23. travnja 2024. utvrđeno je da je tužitelj, na temelju odredbe članka 188. stavka 4. ZR u vezi s odredbom članka 188. stavka 1. točke 1. ZR, od tuženika SSKH zatražio suglasnost na namjeravano donošenje Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) radniku IĆ, koji je sindikalni povjerenik kod tužitelja, iscrpno i detaljno, činjenično i pravno navodeći teške povrede obveza iz radnog odnosa koje je počinio radnik IĆ (neopravdani izostanak s radnog mjesta 16. ožujka 2024., lažno prikazivanje rada predmetnog dana u evidenciji radnog vremena, lažno evidentiranje podataka i potpisivanje Očevidnika klora za isti dan, najmanje 10 puta sudjelovanje na vaterpolskim utakmicama u svojstvu vaterpolskog suca na raznim lokacijama u Republici Hrvatskoj za vrijeme radnog vremena, rad suprotno utvrđenom rasporedu radnog vremena i bez znanja nadređene osobe 12. ožujka 2024.). U predmetnom dopisu navedeno je i trajanje otkaznog roka, preostali dani neiskorištenog godišnjeg odmora te da radnik IĆ neće ostvariti pravo na otpremninu. U prilogu dopisa su dostavljene slike zaslona službene internetske stranice Sportske televizije prijenosa uživo od 16. ožujka 2024.

13. Uvidom u dopis tuženika SSKH od 6. svibnja 2024. utvrđeno je da je tuženik uskratio suglasnost za donošenje Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika IĆ iz razloga što tužitelj nije dostavio prijedlog odluke o otkazu čime smatra da su povrijeđene odredbe Zakona o radu i zbog čega mu je onemogućeno očitovati se na konkretne razloge namjeravanog otkaza ugovora o radu i time utvrditi jesu li ostvarene pretpostavke za donošenje namjeravanog otkaza. Podredno smatra da navodi iz dopisa nisu opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika, odnosno da ne predstavljaju tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Osporava činjenične navode glede povreda obveza iz radnog odnosa počinjenih od strane radnika IĆ navedene u dopisu. Smatra da je razlog otkaza sindikalna aktivnost radnika IĆ.

14. Iz Zapisnika o iznošenju obrane od 10. travnja 2024. u bitnome proizlazi da je radnik RĆ **.**.2024. po nalogu voditelja IĆ promijenio prethodno utvrđenu smjenu, da je potpisao da je radio smjenu koju je po rasporedu trebao raditi, a ne onu koju je stvarno odradio te da je toga dana ispunio podatke o kloru.

15. Iz evidencije radnog vremena i Očevidnika klora proizlazi da je radnik IĆ **.**.2024. radio u turnusu od 7:00 do 19:00 i u tom razdoblju unio podatke o kloru u Očevidnik klora.

16. U sporu u kojem se zahtijeva nadomještaj suglasnosti na otkaz ugovora o radu potrebno je ocijeniti namjerava li poslodavac otkazati ugovor o radu iz razloga koje Zakon o radu propisuje kao dopuštene razloge za otkaz, postoji li zabrana otkaza te upućuje li poslodavac činjeničnim navodima i predloženim dokazima na postojanje vjerojatnosti da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu.

17. Nije sporno da tužitelj radniku IĆ ugovor o radu namjerava otkazati redovitim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, a što, na temelju odredbe članka 115. stavka 1. ZR, predstavlja dopušteni razlog za otkaz.

18. Na temelju izvedenih dokaza nije utvrđeno da radnik IĆ spada u kategoriju radnika kojima je, sukladno odredbi članka 34. stavka 1. ZR i članka 38.

ZR, zabranjeno otkazati ugovor o radu.

19. Nadalje, budući da među strankama nije sporno da je radnik IĆ **.**.2024. sudjelovao na vaterpolskoj utakmici vaterpolskih klubova Primorje EB i Mornar u Rijeci u svojstvu vaterpolskog suca, što nije evidentirao kao izostanak u evidenciji radnog vremena kod tužitelja niti je za isto prethodno tražio dozvolu nadređenih, da iz izjave radnika RĆ proizlazi da je on toga dana odradio smjenu radnika IĆ po nalogu radnika IĆ, kao voditelja, te istog dana u Očevidnik klora unio podatke za koje je u predmetnom Očevidniku navedeno da ih je unio radnik IĆ, ocjena je ovog suda da je tužitelj, kao poslodavac, u konkretnom slučaju činjeničnim navodima i predloženim dokazima učinio vjerojatnim da se ostvario razlog za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika IĆ.

20. Budući da je tužitelj u dopisu kojim je zatražio davanje suglasnosti na namjeravanu odluku o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika IĆ iscrpno i detaljno, činjenično i pravno naveo sve relevantno i potrebno za davanje suglasnosti, ocjena je ovog suda da tužitelj nije bio dužan dostaviti sam prijedlog/nacrt odluke o otkazu pa se predmetni navod tuženika ocjenjuje promašenim.

21. Navode tuženika o tome da tužitelj nije postupio sukladno članku 119. stavku 1. ZR, navode kojima osporava istinitost navoda iz tužbe za koje tužitelj tvrdi da predstavljaju opravdane razloge za otkaz ugovora o radu i mišljenje da je pravi razlog otkazivanja ugovora o radu radniku IĆ njegova sindikalna aktivnost sud nije razmatrao jer navedene činjenice nisu relevantne za odlučivanje u ovom predmetu, već se tiču postupka utvrđivanja zakonitosti i dopuštenosti odluke o otkazu. U suprotnom bi poslodavac u postupku protiv sindikata i u postupku protiv samog radnika, dakle u dva odvojena postupka, morao dokazivati ostvarenje istih razloga za otkaz (tako i VSRH u odluci od 29. studenoga 2016. poslovnog broja Revr-984/16-2).

22. Također se napominje da je mišljenje tuženika kako razlozi navedeni u dopisu tužitelja od 23. travnja 2024. ne predstavljaju opravdane razloge za otkazivanje ugovora o radu radniku pravno irelevantno jer tuženik (sindikat) nije aktivno legitimiran u ovom ili kojem drugom postupku zahtijevati utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu.

23. Slijedom svega navedenog, ocjena je ovog suda da u konkretnom slučaju tužitelj, kao poslodavac, namjerava radniku IĆ otkazati ugovor o radu institutom koji Zakon o radu predviđa i uređuje, da u odnosu na radnika IĆ ne postoji zabrana otkaza te da tužitelj činjeničnim navodima i materijalnim dokazima upućuje na postojanje vjerojatnosti da se ostvario razlog za donošenje odluke o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tog radnika. Stoga je odlučeno je kao u stavku I izreke ove presude.

24. Ostali priloženi dokazi nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

25. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP, a trošak je odmjeren sukladno Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23; dalje: Tarifa).

26. Tužitelju je dosuđena jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 u vezi Tbr. 52/3) i uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) ukupno iznosi 625,00 EUR. Tužitelju je, također, priznat trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR. Stoga je odlučeno kao u stavku II izreke ove presude.

27. Na dosuđeni parnični trošak, tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP, u visini određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

28. Zahtjev tuženika za naknadu troška postupka u iznosu od 625,00 EUR te troška sudske pristojbe po određenju suda odbijen je kao neosnovan, budući da tuženik nije uspio u ovom sporu, a trošak sudske pristojbe nije zatražen u određenom iznosu. Stoga je, na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP i članka 164. stavka 2. ZPP, odlučeno kao u stavku III izreke ove presude.

29. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. siječnja 2025.

Sutkinja

Mateja Cvitić Gašparac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.