Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

10020 Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2483/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja MŽ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Marko Židić, odvjetnik u Zagrebu, Širolina 6, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi uklanjanja ruševine zgrade, 23. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Djelomično se poništava rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od 3. travnja 2023. godine, klasa: UP/II-363-03/22- 05/44, ur. broj: 531-07-1-3-1/1-23-2 u dijelu kojim je odbijena žalba tužitelja podnesena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektora za komunalno i prometno redarstvo, Odjela komunalnog redarstva, Sigetje 2, od 20. siječnja 2022., klasa: UP/I-363-04/21-16/142, ur. broj: 251-10-81-3/010-22-8, u dijelu koji se odnosi na zgrade koje su u Stručnom mišljenju sudskog vještaka Anđelka Vujeva o stanju ruševnosti zgrade oznake UKL-2021-12-03 od 6. prosinca 2021., označene slovima A i B.

II Djelomično se poništava Rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektora za komunalno i prometno redarstvo, Odjela komunalnog redarstva, Sigetje 2, od 20. siječnja 2022., klasa: UP/I-363-04/21-16/142, ur. broj: 251-10-81-3/010-22-8 u dijelu koji se odnosi na zgrade koje su u Stručnom mišljenju sudskog vještaka Anđelka Vujeva o stanju ruševnosti zgrade oznake UKL-2021-12-03 od 6. prosinca 2021., označene slovima A i B.

III Predmet se u poništenom dijelu vraća na ponovno postupanje prvostupanjskom tijelu, kojem se nalaže da donese novu odluku u roku od 30 dana od dana primitka pravomoćne presude, pri čemu je prvostupanjsko tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove presude.

IV U preostalom dijelu tužbeni zahtjev se odbija.

V Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.075,00 eura (dvijetisućesedamdesetpet eura) u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne presude.

VI Zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora se u preostalom dijelu odbija.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika od 3. travnja 2023. klasa: UP/II-363-03/22- 05/44, ur. broj: 531-07-1-3-1/1-23-2, odbijena je žalba tužitelja i potvrđeno je u cijelosti Rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektora za komunalno i prometno redarstvo, Odjela komunalnog redarstva, Sigetje 2, od 20. siječnja 2022., klasa: UP/I-363-04/21-16/142, ur. broj: 251-10-81-3/010-22-8, kojim je suvlasnicima, ovdje tužitelju i UŽ, naređeno da u roku od jedne godine po primitku rješenja uklone sklop ruševina građevina koji se sastoji od šest zgrada označenih kao A, B, C, D, E, F, ukupne tlocrtne površine oko 1590 m2, koje se nalaze na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], M [adresa] iza kbr. 11, te da građevinsku česticu, odnosno zemljište na kojem se nalaze zgrade dovede u uredno stanje.

2. Tužitelj je u tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika u bitnom uz argumentaciju da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno u odnosu na zgrade označene slovima A i B, da utvrđenja komunalnog redara i vještaka tijekom upravnog postupka nisu valjana i ispravna, a protiv istih tužitelju nije bilo omogućeno da se očituje i da podnosi prigovore. Tužitelj ističe da je iz Stručnog mišljenja sudskog vještaka Anđelka Vujeva o stanju ruševnosti zgrade oznake UKL-2021-12- 03 od 6. prosinca 2021. razvidno da se predmetne zgrade ne nalaze svaka u istom stanju. Naime, vještak je u Stručnom mišljenju od 6. prosinca 2021. utvrdio da zgrade koje je označio slovima A i B nemaju vidljivih značajnih građevinskih oštećenja koja se odnose na nosivost i stabilnost. I za jednu i za drugu zgradu vještak je utvrdio da je izgubila svoja svojstva koja se odnose na namjenu, ali isključivo iz razloga što joj nedostaju otvori i što je vidljiva zapuštenost unutrašnjeg prostora, kao i zbog razloga nepristupačnosti zbog zapuštenog dvorišta. Tužitelj smatra da zgrade označene kao A i B ne predstavljaju „ruševinu“ u smislu odredbe članka 52. st. 4. Zakona o građevinskoj inspekciji, jer se ne radi o „ostacima zgrade“. Jedini građevinski nedostatci na predmetnim zgradama su, prema mišljenju vještaka (i komunalnog redara), 1. nedostatak otvora, 2. zapuštenost unutarnjeg prostora, 3. zapuštenost i neodržavanost dvorišta i 4. činjenica da je krov izveden od azbestnocementnih ploča, što ne može i ne smije imati utjecaj prilikom ocjenjivanja je li određena zgrada ruševina. Tužitelj ističe da je sporno pitanje predstavljaju li svih šest zgrada ruševine i je li potrebno za sve zgrade izreći istu mjeru ili je za određene zgrade komunalni redar bio u mogućnosti (i obvezi) izreći blažu mjeru.

Tužitelj je tijekom spora predložio provođenje vještačenja radi utvrđivanja spornih činjenica u odnosu na zgrade označene kao A i B. U odnosu na zgrade označene kao C, D, E i F tužitelj je izrijekom naveo da ne predlaže provođenje sudskog vještačenja (ročište održano 19. lipnja 2024.).

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika te je proveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku građevinske struke Gordanu Baniću.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Iz stanja spisa i navoda tužitelja iznesenih u tužbi i tijekom spora proizlazi da između stranaka nije bilo sporno da je tijekom upravnog postupka činjenično stanje pravilno utvrđeno u odnosu na zgrade označene kao C, D, E i F te da su osporena rješenja u dijelovima koji se odnose na te zgrade zakonita.

7.1. Radi navedenog sud je u ovom dijelu tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan na temelju odredaba članka 116. stavka 1. ZUS-a.

8. Između stranaka je sporno da li zgrade koje su u Stručnom mišljenju sudskog vještaka oznake UKL-2021-12-03 od 6. prosinca 2021., označene kao A i B, svaka zasebno predstavljaju ruševine u smislu odredbe članka 52. stavka 4. Zakona o građevinskoj inspekciji. Nadalje je sporno da li bi se nedostaci na te dvije zgrade mogle otkloniti blažom mjerom iz odredbe članka 51. istog Zakona, i to otklanjanjem oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade.

9. Odredbom članka 51. Zakona o građevinskoj inspekciji (Narodne novine br. 153/2013, 115/2018, dalje ZGI) propisano je da u provedbi nadzora komunalni redar ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih mjera, između ostalog: 1. uklanjanje ruševine zgrade, 2. otklanjanje oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, 3. uklanjanje građevine.

Odredbom članka 52. stavka 4. ZGI propisano je da su „ruševina zgrade“ u smislu ovoga članka ostaci zgrade koja je zbog oštećenja ili nedostatka pojedinih dijelova izgubila svoja svojstva zbog čega nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni, a koja se zbog toga ne rabi najmanje pet godina.

Odredbom članka 53. ZGI propisano je:

(1) U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku otklanjanje oštećenja pročelja i/ili pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, a zbog kojih postoji opasnost za zdravlje ili život ljudi.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naređuje se vlasniku i obveza odgovarajućeg označavanja zgrade kao opasne do otklanjanja oštećenja. (3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se:

1. rok u kojem je vlasnik obvezan postupiti po rješenju i

2. način izvršenja rješenja putem treće osobe.

(4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se vlasnika da će se:

1. izvršenju rješenja putem treće osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju

2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika. (5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe uklanjanjem opasnog dijela zgrade, a vlasnik zgrade može oštećenje otkloniti popravkom ili uklanjanjem opasnog dijela zgrade, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

10. Iz obrazloženja osporenih rješenja proizlazi da je komunalni redar u vršenju komunalnog nadzora očevidom na licu mjesta u Zagrebu, Božidara Adžije iza kbr. 11, dana 24. kolovoza 2021. utvrdio stanje zgrada na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opisane kao sklop ruševina zgrada, tlocrtne površine oko 1590 m2, oštećenih pokrova i krovnih konstrukcija, oštećenih zidova, bez prozora i vrata, i to na način da iste predstavljaju ruševine jer su zbog oštećenja izgubile svoja svojstva, zbog čega je utvrđeno da nisu prikladne za uporabu sukladno svojoj namjeni. Nadalje, obrazloženo je da spisu predmeta prileže i Nalaz i mišljenje o stanju ruševnosti predmetnih zgrada izrađeno po INSTO CENTAR d.o.o., Zagreb, V. Varićaka 4, stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina Anđelku Vujevu, dipl. ing. grad., iz prosinca 2021. kao i fotografije predmetnog objekta. Navedeni dokazi dodatno govore u prilog valjanog utvrđenja da se radi o ruševini. Također, temeljem podataka spisa predmeta nespornom se ukazuje činjenica da se zgrada ne koristi preko pet godina sukladno svojoj namjeni.

11. S obzirom na to da su tijekom upravnog postupka odlučne činjenice utvrđivane vještačenjem, da je tužitelj u upravnom postupku osporavao utvrđeno činjenično stanje te da je isto ostalo sporno i u ovom upravnom sporu, kao i da je sudsko vještačenje jedini način da sud utvrdi sporne činjenice, sud je proveo dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Gordanu Baniću u odnosu na sporne zgrade u elaboratu označene kao A i B.

12. Vještak je u svom pisanom nalazu i mišljenju detaljno naveo karakteristike zgrada A i B te zaključno utvrdio da predmetne zgrade A i B samo djelomično odgovaraju opisu ruševine iz odredbe članka 52. stavka 4. ZGI-a, i to samo u dijelu da nisu prikladne za uporabu sukladno namjeni (prvotna namjena bila je proizvodnja, dok u vrijeme kupoprodaje od strane tužitelja zgrade više nisu imale tu namjenu, već su korištene kao skladišni prostor). Naveo je da nosiva konstrukcija ovih zgrada nije oštećena te stabilnost nije dovedena u pitanje. Ugradnjom vrata u prizemlju obiju zgrada te zamjenom oštećenog dijela pokrova bilo bi onemogućeno daljnje oštećivanje od strane trećih osoba i utjecaja atmosferilija te bi se, kao takve, uz temeljito čišćenje okoliša i unutrašnjosti zgrada iste mogle koristiti kao skladišni prostor, sukladno namjeni u vrijeme stjecanja od strane tužitelja. Mišljenje vještaka je da za zgrade postoji mogućnost rekonstrukcije te da iste nije potrebno uklanjati.

13. Nalaz i mišljenje dostavljeni su strankama na očitovanje te tuženik na isto nije imao primjedbe.

14. Tužitelj tražio dodatno pojašnjenje. Vještak je u svojoj usmenoj dopuni nalaza i mišljenja danoj na ročištu 15. siječnja 2025. (na koje je tuženik bio uredno pozvan, no nije pristupio) ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja. Na upit opunomoćenika tužitelja da pojasni da li smatra da zgrade po svim svojim svojstvima u cijelosti potpadaju pod definiciju "ruševine" u smislu odredbe članka 52. stavka 4. ZGI-a, vještak odgovara da vještačene zgrade ispunjavaju navedenu definiciju samo u dijelu da nisu prikladne za uporabu sukladno namjeri. Međutim, navedene zgrade ne ispunjavaju propisan opis da bi se radilo o "ostacima zgrade", jer nosiva konstrukcija ovih zgrada nije oštećena te stabilnost nije dovedena u pitanje. Radi navedenog smatra da se nedostaci na ovim zgradama mogu otkloniti blažom mjerom iz odredbe članka 51. Zakona: otklanjanjem oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija.

15. Sud utvrđuje da je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti sastavljeno u skladu s pravilima struke, da je vještak jasno, detaljno i iscrpno obrazložio svoj nalaz i mišljenje u kojem je jasno odgovorio na sva postavljena pitanja suda i tužitelja, kao i da je nalaz i mišljenje utemeljio na osobnom opažanju na licu mjesta i ispravama koje prileže spisu. Ponovo se ističe da tuženik na nalaz i mišljenje nije imao primjedbe.

16. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio da je činjenično stanje u odnosu na zgrade A i B pogrešno utvrđeno, radi čega je osporavanim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

17. Radi navedenog sud je na temelju odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a u tom dijelu usvojio tužbeni zahtjev, poništio pobijane odluke i predmet vratio na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je na temelju odredaba članaka 51. i 53. ZGI-a naložiti suvlasnicima: da u određenom roku zgrade označene slovima A i B označe kao opasne do otklanjanja oštećenja, te da u određenom roku na zgradama označenima kao A i B ugrade vrata u prizemlju i uklone ili poprave oštećenja pročelja i pokrova koja nisu nosiva konstrukcija. Nadalje je dužno odrediti način izvršenja rješenja putem treće osobe te upozoriti suvlasnike u skladu s odredbama članka 53. ZGI-a.

18. Sud nije sam riješio ovu upravnu stvar na način da sam naloži suvlasnicima činidbe opisane u prethodnom pasusu ove presude, jer smatra da se radi o nedjeljivoj obvezi u kojoj postoje dva dužnika (suvlasnici tužitelj i SŽ), odgovornost za ispunjenje obveze tereti svakog sudužnika u cijelosti te se činidba ne može ispuniti na dijelove. Budući da SŽ nije bio stranka u ovom sporu, ovaj sud nije mogao istome naložiti ispunjenje obveze popravljanja ili uklanjanja oštećenja na zgradama A i B u sporu pune jurisdikcije.

19. Tužitelj je djelomično uspio u sporu (u omjeru od 50%), radi čega sud određuje da se troškovi raspodjele razmjerno uspjehu u sporu (članak 17. stavak 2. ZUS-a). Tužitelju je, s obzirom na uspjeh u sporu na temelju članka 147. ZUS-a, uz primjenu Tbr. 27., 46. i 52. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), sud priznao trošak zastupanja po opunomoćeniku odvjetniku za: sastav tužbe i za pristup na dva ročišta za svaku radnju iznos od 1.250,00 eura, odnosno ukupno 3.750,00 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 400,00 eura, što ukupno iznosi 4.150,00 eura, a što umanjeno za 50% iznosi 2.075,00 eura. Sud tužitelju nije priznao trošak sastava podneska od 13.12.2024., jer je tužitelj sve navedeno mogao navesti na predstojećem ročištu te u bitnom ponavlja tužbene navode.

Zagreb, 23. siječnja 2025.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. U spis