Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ob-9/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u Vijeću sudaca mr. sc. Krunoslava Barana, predsjednika vijeća, Vesne Bjelousov članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i sutkinje Jasne Bratek članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Snježana Burić, odvjetnica u Pregradi, protiv tuženika ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Katarini Fabek Glasnović, odvjetnici u Zaprešiću, uz sudjelovanje stranke, mlt. RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po posebnoj skrbnici UL iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Područnog ureda Zabok, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdržavanju, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-120/2024-43 od 14. studenog 2024. u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-120/2024-43 od 14. studenog 2024.
II. Tuženiku se ne dosuđuje trošak žalbe.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I. Mijenja se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 29. studenoga 2021., potvrđen rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, broj R1 Ob- 92/2022 od 07. ožujka 2022. na slijedeći način:
I.I. Zajedničko dijete stranaka mlt. RL, OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovati će s majkom ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi stanovanja majke.
I.II. Osobni odnosi mlt. RL, OIB: [osobni identifikacijski broj] s njegovim ocem ML, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivati će se:
-svaki utorak od 17:00 do 20:00 sati,
-svaki drugi vikend od petka u17:00 sati do nedjelje u 19:00 sati,
-svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni u Republici Hrvatskoj od 14:00 do 20:00 sati, te polovicu svih školskih praznika, a sve na način da majka odvodi dijete kod oca i dolazi po dijete po završetku osobnih odnosa.
I.III. Nalaže se tuženiku ML, OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 203,15 EUR mjesečno počevši od dana pravomoćnosti presude pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, time da dospjele obroke isplati odjednom, a dospijevajuće do zadnjeg dana tekućeg mjeseca, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Roditelji, ĐL i ML će zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mlt. RL.
III. Odbija se zahtjev tuženika za izmjenom Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 29. studenoga 2022., potvrđenog rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, broj R1 Ob-92/2022 od 07. ožujka 2022. u dijelu osobnih odnosa, na način da se osobni odnosi mlt. RL i majke ĐL ostvaruju utorkom od 17:00 do 20:00 sati te svaki drugi vikend od petka od 17:00 do nedjelje do 19:00 sati, kao i u dijelu da majka dolazi po dijete i vraća ga na adresu stanovanja oca.
IV. Svaka stranka snosi svoj trošak."
2. Ovu presudu pravovremenom podnesenom žalbom pobija tuženik zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. – odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 159/23. – dalje ZPP). Predložio je uvažiti njegovu žalbu, uz dosudu troška tog podneska.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljica je osporila utemeljenost žalbenih navoda tuženika. Predložila je odbiti njegovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, uz dosudu troška tog podneska.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 354. st. 2. ZPP-a. Pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a nema nejasnoća, proturječnosti, ni drugih nedostataka, tako da se može sa sigurnošću ispitati.
6. Neosnovano se žalbenim navodima sadržajno ističe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, jer da nije saslušan djelatnik Zavoda za socijalnu skrb, a što je tuženik predlagao.
7. Ovo iz razloga što su primjedbe tuženika u pisanom obliku dostavljene Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područnom uredu Zabok koji je i dao Stručno mišljenje o svim relevantnim okolnostima, dok se primjedbe tuženika odnose na tvrdnje da je upitno na koji se način može dijete u dobi od 13 godina prisiliti na život s roditeljem s kojim nema razvijen odnos.
8. Hrvatski zavod za socijalni rad dostavio je na takve primjedbe svoje očitovanje od 17. svibnja 2024. godine, a kojim je u osnovi ostao kod danog Stručnog mišljenja, a na čiji je sadržaj ukazao i tim podneskom.
9. S tim u vezi, valja navesti i da se radi o činjenici koju sud utvrđuje u okviru odlučnih okolnosti za odluku o najboljem interesu djeteta.
10. Neovisno od toga, potrebno je navesti i da je u postupku izveden dokaz saslušanja svjedokinje JL, koja je bila voditeljica mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi iste obitelji i koja je iscrpno iskazivala o tijeku pružanja te mjere.
11. Neosnovani su i žalbeni navodi kojima se upućuje na istu povredu odredaba parničnog postupka isticanjem tvrdnje da skrbnica djeteta nije osobno obavila razgovor s djetetom i dala svoje mišljenje o najboljem interesu djeteta.
12. Ovo iz razloga jer je razgovor s mlt. RL obavila stručna suradnica, mag. psych., a psihologijska procjena djeteta dostavljena je posebnoj skrbnici, a na koju nije imala primjedbi, te je i predložila donošenje odluke u skladu s dobrobiti djeteta.
13. Predmet spora u ovom stadiju postupka je zahtjev tužiteljice za izmjenu Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 29. studenog 2021. i koji je potvrđen rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu, poslovni broj: R1 Ob- 92/2022 od 7. ožujka 2022., a prema kojem je zajedničko dijete stranaka mlt RL do tada živio s ocem, a mlt. Đ s majkom, tako da oba djeteta žive s majkom, a da osobne odnose mlt. RL održava s ocem prema točno određenom vremenu u izreci pobijane presude.
14. U postupku pred prvostupanjskim sudom provedeni su svi potrebni dokazi i odlučne činjenice su utvrđene na osnovi stručnog mišljena Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, Područnog ureda Zabok, razgovora i psihologijske procjene psihologinje s mlt. RL, te svjedokinje JL i izvješća voditeljice mjera, medicinske dokumentacije, kao i saslušanja parničnih stranaka.
15. Iz provedenog postupka proizlazi da je mlt. RL rođen **.**.2011. da je upoznat s postupkom, da stanuje s ocem, bakom i djedom, a s majkom ostvaruje neredovite kontakte, da je učenik 6. razreda osnovne škole s vrlo dobrim uspjehom.
16. Prvostupanjski sud je utvrdio i da u kontaktu s psihologinjom pokazuje otpor i nesuradljivost, odgovara isključivo na poticaj i emocionalno je distanciran, te na trenutke zajedljiv, a protekom procjene postaje iritabilan, a primjetne su i poteškoće u govoru, kao naznake kognitivnih i emocionalnih teškoća, tako da se doima nezrelijim za svoju dob.
17. Prema činjeničnim utvrđenjima prvostupanjskog suda proizlazi da u razgovoru s psihologinjom vrlo oskudno govori o sadržaju odnosa s roditeljima i sestrom, a pri tome mišljenje ne obrazlaže kako da bi se shvatili razlozi za izrečeno, te pokazuje nesuradljivost u ispunjavanju testova.
18. Prvostupanjski sud je utvrdio na osnovi nalaza Psihijstrijske bolnice za djecu i mladež Zagreb, da je mlt. RL dječak ispodprosječnog općeg funkcioniranja s tim da je najveći podbačaj na socijalnom prosuđivanju i zrelosti i uočavanju detalja na predmetima, a postoje teškoće u komunikaciji, razumijevanju i pisanom izražavanju.
19. Pored toga, iz istog Nalaza timske obrade proizlazi da su zabilježene promjene na planu identiteta, afektivna nestabilnost i teškoće u motiviranosti, anksioznost i nerazvijene strategije rješavanja problema, kao i teškoće u međuljudskim odnosima.
20. Prvostupanjski sud je utvrdio i da je tim nalazom preporučeno obrazovanje prema redovnom programu, uz individualni pristup i podršku stručne službe škole i psihologa.
21. Prvostupanjski sud je cijeneći iskaz svjedokinje JL, te priloženih izvješća, utvrdio da mlt. RL i dalje odbija odlaske kod majke, te da kada je ta svjedokinja u opservaciji, on odradi ono što mora, te da šuti i dalje s njom ne komunicira, kao i da je njen dojam kako mu otac pokušava udovoljiti i ne prisiljava ga na ništa, jer da mlt. RL odlučuje.
22. Pored toga, prvostupanjski sud je utvrdio na osnovi istog iskaza da otac mora upozoravati mlt. RL na redovitu higijenu i presvlačenje odjeće, ali da dijete to ne želi, da nije uključen u niti jednu fizičku ili izvanškolsku aktivnost.
23. Na osnovi istog iskaza prvostupanjski sud je utvrdio i da je svjedokinja davala konkretne upute ocu za poticanje odlaska k majci, da je otac ostvario određene pomake, ali da je ocjena oca o nedovoljnom poticanju ostala ista, jer i dalje nije shvatio što je potrebno učiniti za dobrobit djeteta.
24. Prvostupanjski sud je utvrdio na osnovi iskaza parničnih stranaka da je partnerska zajednica prekinuta u srpnju 2021. godine kada je majka s djecom preselila na sadašnju adresu, pri čemu je mlt. Đ bila upoznata s razlozima odlaska, dok je majka mlt. RL rekla da idu na izlet, s tim da prema mišljenju stručnog tima proizlazi da se on tada osjetio iznevjerenim od majke, te da je otac došao istu večer i pitao ga želi li se s njim vratiti, a od tada je dijete gotovo svaki drugi dan kod oca, te da se kroz odnos roditelja on se udaljavao od majke i opredijelio za život s ocem koji nema autoritet nad djetetom i dopušta mu vlastite navike koje ne dovodi u pitanje.
25. Nadalje, prema rezultatima postupka proizlazi da su majku, stručni tim i voditeljica mjera ocijenili kao roditelja koji je spremniji na suradnju i komunikaciju u vezi roditeljstva, te da ona ima svijest o konkretnim postupcima koji kod mlt. RL nisu odgovarajući, a odnose se na povlačenje od vršnjaka, dugotrajnu upotrebu mobitela i interneta, nezdravu prehranu, premalo kretanja i povećanu tjelesnu težinu, te da ona ima svijest o potrebi promjene, a što je izostalo kod oca.
26. Prvostupanjski sud je prihvatio Stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Zabok, prema kojem je radi dobrobiti mlt. RL potrebno da on stanuje s majkom, a time bi imao i obiteljsku zajednicu sa sestrom, što je u interesu za njegov psihofizički razvoj, dok bi s ocem održavao redovne kontakte. Takvo Stručno mišljenje prvostupanjski sud je prihvatio jer je rezultat objektivne i profesionalne analize stručnih osoba.
27. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud, jer je radi ostvarenja i zaštite najboljeg interesa djeteta uzeto u obzir njegovo osobno i zdravstveno stanje, te sve mjere koje je potrebno poduzeti, a kako bi djetetu pružene najbolje mogućnosti za njegovo formiranje osobnosti i karaktera, a time i temelj za ostvarenje njegovih najboljih sposobnosti i mogućnosti kao odrasle osobe.
28. Pobijana presuda u skladu je s odredbama čl. 91. u vezi sa čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23., dalje Obz).
29. Žalbeni navodi tuženika u bitnom se svode na preocjenjivanje dokaza koji je ocijenio sud, te analizu činjenica koje bi mu mogle ići u prilog, a o čijem postojanju zaključuje na osnovi tako preocijenjenih dokaza.
30. Iako se u žalbi navodi da prvostupanjska presuda pobija, iz čega proizlazi da se pobija u cijelosti, u obrazloženju žalbenih navoda nije posebno osporen doprinos uzdržavanju na koji je tuženik obvezan, a niti način, odnosno vrijeme održavanja osobnih odnosa oca s mlt. RL.
31. Stoga zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude nije dovedena u sumnju niti u tom dijelu.
32. S obzirom da ne postoje žalbeni razlozi, na što u odgovoru na žalbu ističe i tužiteljica, žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda na temelju čl. 368. st. 1. u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a.
33. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, jer takva postupovna radnja nije bila potrebna u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a.
Osijek, 23. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća
mr. sc. Krunoslav Baran