REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KR, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 3. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i čl. 150. st. 3. u svezi sa st. 1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), odlučujući o žalbi okrivljenika KR podnesenoj putem branitelja odvjetnika Petra Vukasovića, odvjetnika iz Osijeka protiv presude Općinskog suda u Virovitici, broj: 9 Pp-1435/2022, od 22. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.,

r i j e š i o je:

I. U povodu žalbe okrivljenika KR, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda u odnosu na točke A), B) i C) izreke i predmet dostavlja sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, u tom dijelu.

p r e s u d i o j e:

II. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okrivljenika KR, preinačuje se pobijana presuda u odnosu na točku D) izreke u odluci o kazni, tako da se za učinjeno djelo prekršaja iz točke D) izreke, na temelju istog propisa uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13 i 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22 – dalje u tekstu PZ), okrivljeniku KR utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500,00 eura (petstoeura).

III. U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika KR, te se u pobijanom a neukinutom i nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

IV. Uslijed odluka pod točkom I., II. i III. izreke preinačuje se odluka o ukupnoj novčanoj kazni, tako da se za djelo pod točkom D) izreke pobijane presude okrivljeniku KR izriče novčana kazna u iznosu od 500,00 eura (petstoeura), koju je okrivljenik dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u smislu odredbe čl. 152. st. 3. PZ smatrat će se da je kaznu u cijelosti platio.

V. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3c. PZ, okrivljenik KR je dužan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideseteura), u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 3.300,00 eura / 24.863,85 kuna, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 3. Zakona o radu, dva prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i prekršaja iz čl. 150. st. 3. u svezi sa st. 1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, činjenično opisanih u izreci.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura / 376,73 kuna.

3. Protiv navedene presude okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih razloga.

4. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je bespredmetna u odnosu na točke A), B) i C) izreke i djelomično osnovana u odnosu na točku D) izreke.

6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je našao da je u odnosu na točke A), B) i C) izreke pobijanom presudom počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Naime, odredbom čl. 90. st. 1. PZ propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi), time da su nezakoniti dokazi u smislu st. 2. t. 2. citirane odredbe, između ostaloga, oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

8. Nadalje, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da se presuda u odnosu na točke A), B) i C) izreke, a vezano za odlučnu činjenicu, dan početka rada radnice temelji na iskazu svjedokinje ŠR, radnice.

9. Međutim, iskaz navedene svjedokinje pred prvostupanjskim sudom nije zakonit dokaz sukladno čl. 173. PZ u svezi s čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 129/16, 80/22) o ispitivanju svjedoka.

10. Čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku propisuje da će se svjedok upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, te da će se svjedok upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. ovoga Zakona i da će se to upozorenje unijeti u zapisnik. Odredbom čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je: „svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti. O tome će tijelo koje vodi postupak poučiti svjedoka“. Odredbom čl. 300. st. 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim  ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako: 5) upozorenja iz čl. 288. st. 3. ovog Zakona nisu ubilježena u zapisnik“.

11. Nadalje, iz zapisnika o glavnoj raspravi, od 19. rujna 2023. – nastavak, razvidno je da svjedokinja ŠR, nije propisno upozorena sukladno odredbi čl. 288. st. 3. istog Zakona, s obzirom da upozorenja svjedokinji ne sadrže tekstualni dio, već je samo načelno navedeno da je „upoznata s pravima iz čl. 285. i 286. ZKP, te upozorena u smislu čl. 283. i 288. ZKP“, pa sukladno pravnom stajalištu Odjela za prekršaje iz područja gospodarstva i financija, ovaj dokaz je nezakonit.

12. Na opisani način počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

13. Slijedom navedenog trebalo je u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, u odnosu na točke A), B) i C) izreke pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, u kojem će otkloniti navedenu bitnu povredu prekršajnog postupka, te vodeći računa o žalbenim navodima žalitelja, donijeti novu odgovarajuću odluku, u tom dijelu.

14. Odlučujući dalje glede djela pod točkom D) izreke u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je našao da u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. PZ, da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te da je činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno i djelo okrivljenika pravilno pravno označeno kao prekršaj iz primijenjenog propisa.

15. Neosnovano žalitelj tvrdi da uz optužni prijedlog nije priložena obavijest iz čl. 109. a Prekršajnog zakona, jer suprotno proizlazi iz stanja spisa predmeta, odnosno uz optužni prijedlog je priložena obavijest iz čl. 109.a PZ, od 26.7.2022., koju je okrivljenik potpisao vlastoručno.

16. Nadalje, na temelju obrane okrivljenika i provedenih materijalnih dokaza prvostupanjski sud je i bez provođenja daljnjih dokaza, imao osnove za zaključak da je okrivljenik za radnicu BR koja je kod okrivljenika radila na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme do 31. svibnja 2022., prijavu o prestanku osiguranja podnio kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 2. lipnja 2022., temeljem koje je radnici BR prestanak svojstva osiguranika utvrđen s danom 31. svibnja 2022., dakle izvan zakonskog roka od 24 sata od dana prestanka rada, odnosno radnog odnosa, te da je time počinio prekršaj pod točkom D) izreke, za koji je pravilno i zakonito proglašen krivim i kažnjen, s tim da, suprotno navodima žalitelja, iz tako formuliranog činjeničnog opisa proizlazi vrijeme počinjenja prekršaja i sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a žalbenim navodima u kojima u bitnom ponavlja navode pisane obrane da je do zakašnjenja u podnošenju prijave o prestanku osiguranja došlo zbog tehničkih problema – tehničke podrške od strane m-zabe, žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o rezultatu dokaznog postupka, jer iz priloženih e-mail poruka s m-zaba, od 6.5.2022., 24.4.2022., 25.4.2022. i HZMO, od 2.6.2022., kada je prijava i podnesena, ne proizlazi nemogućnost prijave o prestanku osiguranja u zakonskom roku.

17. Međutim, djelomičnim prihvaćanjem žalbe pobijana presuda je preinačena u odluci o kazni za djelo pod točkom D) izreke, kao u izreci pod točkom II. izreke. Naime, ovaj sud je ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu opomene, kako to neosnovano predlaže žalitelj, pri čemu se napominje se opomena može primijeniti samo prema počinitelju prekršaja za koji je propisana novčana kazna do 663,61 eura (čl. 43. PZ), ali je imajući u vidu od strane prvostupanjskog suda utvrđene olakotne okolnosti, te da je propust otklonjen u vrlo kratkom roku, prije inspekcijskog nadzora, našao je da su se stekli uvjeti za primjenu čl. 37. PZ i utvrđivanje novčane kazne za djelo pod točkom D) izreke ispod donje granice propisane kazne za predmetni prekršaj (od 660,00 do 6.630,00 eura), a u uvjerenju da je tako izrečena kazna primjerena težini prekršaja, stupnju krivnje, opasnosti djela, kao i ostalim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ.

18. Odluka o troškovima postupka na zakonu je osnovana i odgovarajuće je obrazložena, a njihova visina je primjerena s obzirom na propisani raspon od 100,00 do 5.000,00 kuna.

19. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c PZ, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika i određen je u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13), a s obzirom na složenost i trajanje postupka pred ovim sudom.

20. Iz navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 23. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v.r.

Jasna Momirović, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.