REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-3486/2024-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja JE iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2/1, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-2119/2023-10 od 7. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-2119/2023-10 od 7. lipnja 2024.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/910, URBROJ: 443-02-03-22-23-2 od 3. listopada 2023. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao investitoru, da ukloni prizemno spremište sa zidovima od šperploče, ravnog limenog krova, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 2,63 x 1,28 m, visine cca 2,13 m i prizemno spremište sa zidovima od lima, jednostrešnog limenog krova, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 1,90 x 1,00 m, visine cca 1,89 m, i nadstrešnicu od metalnog okvira, jednostrešnog krova pokrivenog PVC tendom, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 2,65 x 2,60 m, visine cca 2,05 m, sve izvedeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Pinezići.

2. Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da na predmetnoj parceli obavlja poljoprivredne djelatnosti i u navedenim objektima drži potreban alat i opremu za rad. Smatra da nije određeno da li zatečeno stanje odgovara pojmu gradnje. Također nije utvrđeno da li je tuženik nadležan za uklanjanje ili bi to bio komunalni redar. Ističe da nije vođeno računa da li je osporeno rješenje tuženika ništavo. Prvostupanjski sud nije uzeo u obzir njegov podnesak od 26. ožujka 2024. s fotografijama iz kojih je vidljivo da predmetni objekt nije fiksiran za tlo, već je pomičan pa ne predstavlja građevinu. Posebno naglašava da tuženik nije zatražio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka kako bi se u potpunosti utvrdio činjenično stanje. Smatra da je donošenjem osporenog rješenja tuženika povrijeđena jedna od temeljnih ustavnopravnih vrednota, odnosno gospodarske slobode. Upućuje na prostorni plan više razine. Predlaže usvojiti žalbu, preinačiti presudu prvostupanjskog suda na način da se usvoji tužbeni zahtjev podredno poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži trošak sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. -dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a, koji bi doveo do nezakonitosti pobijane presude. Pri tome je prvostupanjski sud za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

6. Naime, iz podataka sveza spisa razvidno je da je prvostupanjski sud uzeo u obzir činjenično stanje utvrđeno u postupku donošenja osporene odluke, sukladno odredbi članka 33. stavka 2. ZUS-a, iz kojeg proizlazi da je tužitelj izgradio predmetne građevine, bez da je za iste ishodio odgovarajuće odobrenje, sve detaljno opisano zapisnikom tuženika od 30. rujna 2023., kojem prileže fotografije istih, slijedom čega su, i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18., 117/21. i 67/23. -dalje: ZDI), prema kojoj je građenje bez građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene gradnje. 7. S obzirom na navedeno, tužitelj neosnovano i u žalbi ponavlja da se ovdje ne radi o građevinama, jer, upravo suprotno žalbenim navodima, podaci sveza spisa daju osnovu za zaključak da se u konkretnom slučaju radi o građenju odnosno građevinama kakve ima u vidu članak 3. stavak 1. točke 10. i 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), a prema kojoj odredbi je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (točka 10.), dok je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (točka 11.).

8. Prema tome, iz definicije kakvu ima u vidu citirana zakonska odredba nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem od gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine. To osobito u konkretnom slučaju u kojem, prema navodu tužitelja, opisane građevine služe za odlaganje alata, dakle koriste se kao pomoćne građevine. Stoga je, a imajući u vidu da se iste nalaze unutar zaštićenog obalnog pojasa mora na području označenom kao PŠ, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, za građenje/postavljanje takvih pomoćnih građevina bilo potrebno ishoditi zakonom propisani akt za gradnju, što je ovdje izostalo, zbog čega je, i po ocjeni ovoga Suda, osnovano naloženo uklanjanje takvih protupravno izvedenih građevina.

9. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni ostalim žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

10. Valjalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odbiti žalbu, te odbiti zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe, na temelju odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a, jer sa žalbom nije uspio.

U Zagrebu 23. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić