REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-36/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak, kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Gordane Mihele Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Jasmine Šarić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ABC, zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici Europske Unije ili potpisnice Šengenskog sporazuma, iz članka 326. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika, izjavljene po braniteljici odvj. Barbari Liebhardt, podnesenih protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj: K-734/2024-11 od 25. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.,
p r e s u d i o je
Odbijaju se žalbe optuženog ABC i državnog odvjetnika kao neosnovane i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci, broj: K-734/2024-11 od 25. rujna 2024., činjenično i pravno opisano izrekom te presude, optuženi ABC proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici Europske Unije ili potpisnice Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po članku 326. stavak 1. KZ/11. Temeljem istog članka optuženi ABC osuđen je na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine, a temeljem članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode i to od trenutka uhićenja 29. travnja 2024. pa nadalje, do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.
2. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) optuženom ABC naložena je naknada troškova kaznenog postupka i to iznos od 200,00 eura na ime paušala sukladno članku 145. stavak 2. točka 6. ZKP-a, te naknada troškova braniteljice po službenoj dužnosti, o čemu će biti donijeto rješenje sukladno članku 148. stavak 4. ZKP-a.
3. Protiv te presude pravodobno su podnijeli žalbu državni odvjetnik i optuženik putem braniteljice. Državni odvjetnik se žali zbog odluke o kazni, s prijedlogom da nadležni Županijski sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim navodima. Optuženik se žali zbog odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud odredi blažu kaznu optuženiku, odnosno zatvorsku kaznu u kraćem trajanju.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
6. Žalbe državnog odvjetnika i optuženika nisu osnovane.
7. Državni odvjetnik se žali zbog odluke o kazni, navodeći da je izrečena kazna optuženiku preblaga, te da je prvostupanjski sud nedostatno otegotnim cijenio činjenicu vezanu za prethodnu kriminalnu aktivnost optuženika ABC, koja se kreće u rasponu pravomoćnih odluka za kaznena djela iz domene zlouporabe droga, imovinskih delikata, kao i onih protiv života i tijela počinjenih na području Republike Poljske, čiji je državljanin, a koja kriminalna aktivnost optuženika se u kontinuitetu proteže prema izvatku iz kaznene evidencije od 2007. godine do danas, te za koja postupanja je učestalo osuđivan na zatvorske kazne u trajanju 4 godine i 6 mjeseci. Unatoč takvoj osuđivanosti, državni odvjetnik ističe da je optuženik nastavio sa kriminalnom aktivnošću, sada i na području Republike Hrvatske, u koju dolazi isključivo radi počinjenja kaznenog djela iz članka 326. stavak 1. KZ/11. Nadalje ističe da prije svega prethodna osuđivanost optuženika nije polučila bilo kakvog rezultata u smislu specijalnog preveniranja daljnjeg činjenja kaznenih djela, a niti činjenice koje su također neutemeljeno cijenjene olakotnim, da je otac dvoje djece, da su kod istog bile od ikakvog utjecaja na razvoj svijesti o štetnosti njegovog postupanja. Slijedom navedenog smatra da je optuženiku nužno izreći zatvorsku kaznu u duljem trajanju od onog izrečenog pobijanom presudom.
8. Osporavajući odluku o kazni, optuženik je u žalbi naveo da prvostupanjski sud kod odmjeravanja kazne nije u dovoljnoj mjeri cijenio obrazložene olakotne okolnosti, te smatra da prilikom odmjeravanja kazne olakotne okolnosti prvostupanjski sud trebao cijeniti u većoj mjeri, a nadasve da prvostupanjski sud nije izložio razloge zašto je u rasponu od 1 do 8 godina, odmjerio optuženiku baš 2 godine kao kaznu primjerenu navedenim okolnostima.
9. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a imajući u vidu sve okolnosti odlučne za izbor vrste i mjere kazne, iz članka 47. KZ/11, prvostupanjski sud ih je ispravno utvrdio, imajući u vidu jačinu ugrožavanja, odnosno povredu zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.
10. Osnovano je prvostupanjski sud kao olakotno cijenio činjenicu da je optuženik u cijelosti priznao učin kaznenog djela, čime je doprinio efikasnosti i ekonomičnosti predmetnog postupka, osobne obiteljske prilike optuženika, iz čega se da zaključiti da je uobičajenog socijalnog funkcioniranja.
11. Kada se istaknute činjenice, a nadasve višestruka osuđivanost optuženika, dovedu u vezu sa visokim stupnjem krivnje optuženika, odnosno da je postupao sa izravnom namjerom, da je svjestan protupravnosti svog ponašanja, da nije upitna njegova ubrojivost, te da se radi o izuzetno opasnom kaznenom djelu, kojim mogu biti ugroženi ljudski životi, međutim optuženik je migrante prevozio u humanim uvjetima, te da se ovim kaznenim djelom narušava teritorijalni integritet Republike Hrvatske i time stvara sigurnosna prijetnja njezinim građanima i njihovoj imovini, kao i imovini Republike Hrvatske, a što sve utječe na status Hrvatske kao granične zemlje Šengenskog sporazuma. Trend je porasta ovakvih kaznenih djela, jer očito veliki broj egzistencijalno ugroženih ljudi iz ratom zahvaćenih, a i nerazvijenih područja, nastoji doći u Europu pa zbog njihovog velikog broja je značajan i porast broja osoba koje sudjeluju u njihovom "prebacivanju" u Europu, posebno stranaca koji dolaze iz Hrvatsku i to iz jednog jedinog razloga, da bi sudjelovanjem u prijevozu ilegalnih imigranata se materijalno okoristili, kao i da je optuženik egzistencijalno ugrožen, očito očekujući lukrativnu zaradu, kakvu ne može ostvariti redovitim radom. Došao je u Hrvatsku sa isključivim ciljem da preveze migrante, a imajući u vidu da je za inkriminirano kazneno djelo propisana kazna zatvora od 1 do 8 godina, tada se kazna zatvora u trajanju od 2 godine, na koju je prvostupanjski sud osudio optuženog, ukazuje primjerenom svim istaknutim okolnostima, te će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, kako u sprječavanju optuženog u daljnjem činjenju kaznenih djela, tako i u pogledu generalne prevencije, odnosno ukazivanja ostalim građanima na neprihvatljivost i nedopustivost ovakvog ili sličnog ponašanja, te utjecati na njih da ne čine ova ili slična kaznena djela, dok nekom blažom kaznom, za koju se zalaže optuženik, ili nekom težom kaznom, za koju se zalaže državni odvjetnik, se ista ne bi ostvarila.
12. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, sukladno članku 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP-a, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka, kao i povrede zakona na štetu optuženika pa je valjalo na temelju članka 482. ZKP-a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 23. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Lidija Vidjak
