Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Malom Lošinju

Riva Lošinjskih kapetana 14

51550 Mali Lošinj

Poslovni broj: Ovr-717/2022-66

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, (OIB:54566384631), Stalna služba u Malom Lošinju, po sucu ovog suda Gordani Holer, kao sucu pojedincu u ovršnom postupku ovrhovoditelja TV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vice Mandariću, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika ŠV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Josipu Periću, odvjetniku iz Zagreba, radi ovrhe na nekretninama, 23. siječnja 2025.

r j e š i o  j e

I. Ukidaju se sve provedene radnje u ovom postupku, prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu se odbija, te se ovršni postupak obustavlja.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj IV podnio je protiv ovršenika ŠV prijedlog za ovrhu na nekretnini označenoj kao 5/6 dijela k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 379 m2, kuća T, [adresa] površine 154 m2, ukupne površine 533 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Navedeni ovršni postupak ovrhovoditelj je pokrenuo radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 29.836,70 kn određenog ovosudnim rješenjem Ovr- 2868/2015-86 od 26. srpnja 2019., te naplate tražbine na ime parničnog troška u iznosu od 13.800,00 kn iz pravomoćne i ovršne ovosudne presude P-1428/2016-10 od 31. siječnja 2018.

3. Sud je 18. svibnja 2022. udovoljio prijedlogu ovrhovoditelja i donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-717/2022-3 (list 22).

4. Ovršenik ŠV nije protiv navedenog rješenja o ovrsi izjavila žalbu, ali je podneskom zaprimljenim kod ovog suda 29. prosinca 2023. osporila navedeno ovršno rješenje navodeći da je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu pogrešno opisao nekretninu koja je predmet ovrhe, pogrešno naznačio dijelove nekretnine koji se odnose na ovršenika, istaknula je da je vrijednost nekretnine koja je predmet ovrhe nesrazmjerno veća nego što je to potraživanje ovrhovoditelja, čime da bi se, a sukladno odredbama čl. 80b , st.1., st.2. i st.3. Ovršnog zakona (dalje OVRZ, "Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22) provođenjem ovrhe narušila pravična ravnoteža.

5. Ovršenik je dalje navela da ovrhovoditelj nije dokazao da je pokušao provesti ovrhu na novčanim sredstvima radi naplate potraživanja iz predmeta P- 1428/2016.

6. Iz navoda ovršenika proizlazi da potraživanje ovrhovoditelja proizlazi iz odnosa sa pok. ĐV čija je ovršenica jedna od nasljednica, da su uz nju nasljednici i FV, PV i ŽV rođ. Š, te da slijedom toga ne može jedino ovršenik odgovarati za dugove ostavitelja, da može odgovarati samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

7. Nadalje, istaknula je da ne postoje uvjeti iz čl.80b st.1. OVRZ jer da potraživanja ovrhovoditelja ne prelaze iznos od 5.300,00 €, a koji iznos je zakonom propisan kao minimum da bi se mogao provesti postupak ovrhe na nekretnini.

8. Uvidom u dostavnicu priležeću rješenju o ovrsi Ovr-717/2022-3 od 18. svibnja 2022., sud je utvrdio da ovršenik nije primila osobno rješenje o ovrsi niti ostale priloge kao što su prijedlog za ovrhu i ovršne isprave, nego da je rješenje o ovrsi zaprimio član njenog kućanstva za kojeg se iz potpisa iz povratnici ne može utvrditi niti ime niti prezime, a niti odnos sa ovršenikom.

9. Iz sadržaja spisa sud je utvrdio da ovrhovoditelj radi naplate novčanog potraživanja iz presude P-1428/2016-10 od 31. siječnja 2018. isto nije pokušao naplatiti putem Agencije (FINE), nego je putem Agencije pokušao naplatiti potraživanja po osnovi iz Ovr-2869/15-19 i Ovr-145/13-4.

10. Također, ovrhovoditelj nije sudu dostavio dokaze da je potraživanje parničnih troškova iz ovosudne presude P-1428/2016-10 od 31. siječnja 2018. utvrđeno rješenjem o ovrsi, a u kojem slučaju bi se taj iznos potraživanja ovrhovoditelja mogao pribrojiti njegovoj tražbini utvrđenoj ovosudnim rješenjem Ovr- 2668/2015-86 od 22. srpnja 2019. (glavnica u iznosu do 29.836,70 kn).

11. Kako potraživanje ovrhovoditelja u iznosu od 13.800,00 kn iz ovosudne presude P-1428/2016-10 od 31. siječnja 2018. nije utvrđeno pravomoćnim rješenjem o ovrsi barem o tome u spisu ne prileže dokazi, to se iznosi potraživanja ovrhovoditelja iz navedene presude i rješenja Ovr-2868/2015-86 od 22. srpnja 2019. ne mogu zbrojiti, nego se radi o odvojenim potraživanjima – odvojenim glavnicama (stav VSRH Rev-5005/19 od 29. siječnja 2020.).

12. Iz provedenih dokaza nije utvrđeno da je prijedlog za ovrhu podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, a u kojem slučaju postoji mogućnost određivanja ovrhe na nekretnini i u slučaju da glavnica tražbine ovrhovoditelja ne prelazi iznos od 5.300,00 € (ranije iznos od 40.000,00 kn).

13. Kako je glavnica potraživanja ovrhovoditelja iz prijedloga za ovrhu u iznosu od 29.836,70 kn manja od iznosa 5.300,00 (iznosi 3.960,01 €) a isto je i sa glavnicom ovosudne presude P-1428/2016-10 (13.800,00 kn = 1.831,57€) to je sud sukladno odredbi čl. 80 b st.1. OVRZ utvrdio da prijedlog za ovrhu treba odbiti.

14. Nadalje, ukupan iznos potraživanja ovrhovoditelja i kada bi se zbrojila oba njegova potraživanja iznosi 43.636,70 kn, odnosno 5.791,59 €, dok je vrijednost nekretnine koja je predmet ovrhe, od strane vještaka građevinske struke HV utvrđena na iznos od 466.800,00 €.

15. Stoga je sud utvrdio da bi prodajom nekretnine bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe čl. 80 b st.3. alineja 1. OVRZ.

16. Naime, već sama činjenica da je vrijednost nekretnine koja je predmet ovrhe znatno veća od potraživanja ovrhovoditelja, da potraživanje ovrhovoditelja ne predstavlja niti 10% vrijednosti nekretnine, dovodi u pitanje opravdanost provođenja ovrhe na predmetnoj nekretnini.

17. Po mišljenju suda, provođenjem ovrhe na predmetnoj nekretnini došlo bi do narušavanja pravične ravnoteže interesa stranka ovog postupka.

18. Stoga sud smatra da postoje i okolnosti iz čl. 80 b st.2. i st.3. OVRZ, a koja odredba daje sudu mogućnost da ovrhu odbije zbog razloga narušavanja pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

19. Naime, provođenjem ovrhe na predmetnoj nekretnini i prodajom iste u ovršenom postupka, na strani ovršenika nastala bi velika šteta, znatno veća od iznosa kojeg potražuje ovrhovoditelj u ovom postupku.

20. Ovrhovoditelj nije osporio navode ovršenika da njegovo potraživanje proizlazi iz odnosa sa pravnim prednikom ovršenika, sada pok. ĐV, pa je sud u tom smislu cijenio istinitim navode ovršenika iz njegovog podneska od 30. prosinca 2023.

21. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iz pok. ĐV O- 87/14-4 od 7. srpnja 2014 (list 124), sud je utvrdio da ovršenik ŠV nije jedini nasljednik BV nego da su to i FV, PV, a iz presude P-92/22 da je to i ŽV.

22. Stoga sukladno zakonskim odredbama, ovršenica ŠV ne može neograničeno odgovarati za sva dugovanja ostavitelja ĐV.

23. Isto tako uvidom u presudu P-1428/2016-10 od 31. siječnja 2018., sud je utvrdio da se potraživanje ovrhovoditelja u iznosu od 13.800,00 kn, a koje proizlazi iz navedene presude ne odnosi samo na ovršenika ŠV, nego da je u navedenom parničnom postupku na strani tuženika sudjelovao i PV te da se to potraživanje ovrhovoditelja odnosi i na njega (list 10), pa stoga ne može samo ovršenik ŠV odgovarati za cijeli iznos duga utvrđenog navedenom presudom.

24. Nakon pokretanja ovog ovršnog postupka, kod ovog suda donesena je, po tužbi ŽV od 1. prosinca 2014. pravomoćna presuda P-92/22 od 20. prosinca 2022. kojom je, između ostalog, naloženo zk. odjelu ovog suda da i na nekretnini koja je predmet ovrhe u ovom ovršnom postupku uspostavi prijašnje zemljišnoknjižno stanje na način da se na istim nekretninama upiše uknjižba suvlasništva u korist pok. ŽV ĐV za 5/6 dijela, te i upisa suvlasništva ŽV na istoj nekretnini u 5/24 dijela.

25. Sud je provjerom u zk. odjelu i uvidom u rješenje Z-15280/2024 od 12. prosinca 2024. utvrdio da do takove uknjižbe nije došlo iz razloga što je u međuvremenu promijenjen opis nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], što je u međuvremenu došlo do promjene izgrađenosti na istoj nekretnini, uspostavljeno je vlasništvo posebnih dijelova zgrade i to 6 etažnih cjelina, pa iz tog razloga nije bilo moguće zemljišnoknjižno stanje vratiti u onakovo kakvo je bilo prije nego što je došlo do navedenih promjena.

26. O prigovoru kojeg je podnijela ŽV protiv rješenja navedenog u prednjem stavku,a koje rješenje je doneseno povodom njenog prijedloga za uknjižbu prava vlasništva – suvlasništva prijeporne nekretnine, a po osnovu presude P-92/2022, još nije odlučeno.

27. Međutim, pravomoćnom presudom P-92/22 od 20. prosinca 2022. jasno je odlučeno da se zemljišnoknjižno stanje nekretnine koja je predmet ovrhe u ovom postupku treba vratiti u stanje kakovo je postojalo prije nego što je na predmetnoj nekretnini došlo do promjene vlasništva sa BV na sada uknjižene suvlasnike (ŠV i ŽV).

28. Kako je već naprijed navedeno, utvrđeno je da ŠV nije jedini nasljednik iza ĐV, iz naprijed navedenog rješenja o nasljeđivanju iza ĐV utvrđeno je da nekretnina koja je predmet ovrhe u ovom postupku, nije u ostavinskom postupku raspravljena kao ostavinska imovina, te je stoga upitno tko je vlasnik, odnosno suvlasnik i u kolikim suvlasničkom omjeru predmetne nekretnine,a obzirom na sve nasljednike ĐV.

29. Iz navedenog proizlazi da ovršenik ŠV u vrijeme pokretanja ovog ovršnog postupka nije niti mogla biti suvlasnica predmetne nekretnine, barem ne u 5/6 dijela, jer je još 2014. pokrenut postupak utvrđenja ništetnosti određenih pravnih poslova i jer je presudom P-92/22 utvrđeno da se upravo zbog utvrđene ništetnosti, zemljišnoknjižno stanje ima vratiti u korist pok. ĐV.

30. Također, ovrhovoditelj je prijedlog za ovrhu podnio u odnosu na nekretninu i njezin status u vrijeme pokretanja ovršnog postupka, iz sadržaja spisa jasno proizlazi da je do donošenja ovog rješenja imao saznanje o provedenim promjenama na predmetnoj nekretnini, a nije svoj prijedlog za ovrhu uskladio sa sadašnjim stanjem i statusom nekretnine.

31. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da se ovrha ne može provesti u odnosu na ovršenika ŠV, da se ne može provesti na način kako je to predložio ovršenik pa je sukladno odredbi čl. 80b st.1., st.2. i st.3. i čl. 72. st.1., st.2. i st.6. OVRZ odlučio kao u izreci rješenja.

32. Kako je sud obustavio ovršni postupak, to su postali bespredmetni prigovor treće osobe KV za proglašenje ovrhe nedopuštenom i njegov prijedlog za odgodu ovrhe, pa o njima sud nije niti odlučivao.

Mali Lošinj, 23. siječanj 2025.

S u d a c

Gordana Holer

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu. .

DN:

1. Punomoćniku ovrhovoditelja – ČV, odvjetnik

2. Punomoćniku ovršenika – Josip Perić, odvjetnik