REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10794/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Karmen Novak Hrgović, predsjednice vijeća, te sudaca Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Matee Sačević, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽR, zbog prekršaja iz čl. 53. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23; dalje: ZSPC), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Jastrebarsko od 30. listopada 2024., broj: 211-07/24-3/14317, u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se prigovor okrivljenog ŽR kao neosnovan te se potvrđuje prekršajni nalog.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ), okrivljeni ŽR je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 15 EUR (petnaest eura) u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom proglašen je krivim okrivljeni ŽR da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 53. st. 4. ZSPC-a za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim navedenog, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 66,36 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom A kategorije u trajanju od tri mjeseca.

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljeni ŽR je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o novčanoj kazni i troškovima postupka, zbog čega se u smislu čl. 238. st. 11. PZ-a, prigovor prihvaća žalbom.

3. Prigovor nije osnovan.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud), na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se isti pobija, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li prekršajnim nalogom počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. PZ-a, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pri tome nije utvrđeno da je povrijeđeno materijalno pravo na štetu okrivljenika niti da postoje bitne povrede postupka na koje ovaj Sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Okrivljenik u prigovoru priznaje počinjenje prekršaja i izražava kajanje zbog istog te u bitnome navodi da nije na vrijeme uočio znak ograničenja brzine, ima mala primanja zbog čega nije u mogućnosti platiti ovako visoku novčanu kaznu, živi sam i sam se uzdržava. Predlaže ublažavanje novčane kazne i oslobođenje od plaćanja troškova prekršajnog postupka.

6. U odnosu na okolnosti koje se ističu u prigovoru, okrivljeniku se napominje da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. PZ-a, bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama koje ističe u prigovoru, a što okrivljenik nije učinio pa su navodi prigovora, u tom smislu, ostali na razini paušalnog isticanja.

7. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo okrivljeniku za počinjeni prekršaj izreklo mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a. Treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, u postupanju okrivljenika ne nalazi naročito izraženih olakotnih okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne.

7.1. Osim toga, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od 390,00 eura do 920,00 eura, pa izrečena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura predstavlja novčanu kaznu u visini zakonskog minimuma. Cijeneći da u konkretnom predmetu nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne te cijeneći jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, kao i to da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonjena je mogućnost primjene instituta ublažavanja kazne jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. PZ-a i svrha kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

8. U odnosu na odluku o troškovima prekršajnog postupka ističe se da je odredbom čl. 139. st. 6. PZ-a propisano kako se okrivljenik može osloboditi obveze da naknadi troškove postupka ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje ili uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati. Stoga je ovaj sud i u tom dijelu odbio prigovor okrivljenika kao neosnovan jer okrivljenik ničim nije dokumentirao da bi plaćanjem troškova bilo ugroženo njegovo uzdržavanje ili uzdržavanje njegove obitelji.

8.1. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) PZ-a koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne može se nedvojbeno utvrditi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja ili nesposoban za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 15,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

9. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 23. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Matea Sačević, v.r.

Karmen Novak Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi zagrebačkoj, Policijskoj postaji Jastrebarsko u 2 ovjerena prijepisa: za spis i okrivljenika.