REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10511/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PGS d. o. o. Zagreb, kao pravne osobe i KB, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 12. stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu od bilja („Narodne novine“, broj: 80/13, 32/19, 32/20), rješavajući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Službe poljoprivredne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: 39 Pp-203/2022-20 od 15. studenoga 2023., na sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Službe poljoprivredne inspekcije, odbija se kao neosnovana i potvrđuje se pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici PGS d. o. o. Zagreb, kao pravna osoba i KB, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, oslobođeni su od optužbe na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, zbog prekršaja iz prekršaja iz članka 12. stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu od bilja, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da u činjeničnom opisu djela nije naveden propis kojim se određuje biće prekršaja, već je isti naveden samo u okviru pravne oznake djela, pa djelo kojim se okrivljenike tereti nije prekršaj.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, ističući u bitnom da je prvostupanjski sud prije donošenja pobijane presude morao pozvati tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga.
2.1. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati kao osnovana.
3. Žalba nije osnovana.
4. Odlučujući o žalbi tužitelja te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju pravilno i zakonito okrivljenike oslobodio od optužbe, jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
5. Naime, činjeničnim opisom prekršaja navedenog u izreci pobijane presude, koji je jednak činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, terećeno djelo u bitnom je opisano time da bi okrivljenici kritične zgode stavili u promet sjeme, pobliže opisano u izreci, tretirano sredstvom za zaštitu bilja trgovačkog naziva Aatiram 65, koje sadrži aktivnu tvar THYRAM, koje je prema rješenju Ministarstva poljoprivrede od 30. siječnja 2020. u Republici Hrvatskoj moglo biti u prodaji do 31. svibnja 2020. međutim nije navedena odgovarajuća Uredba (EZ), slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5.1. To stoga što je člankom 12. stavkom 1. podstavkom 2. i stavkom 2. Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu od bilja propisana kazna za pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, ako stavljaju na tržište ili upotrebljavaju sjeme tretirano sredstvom za zaštitu bilja protivno zabranama ili ograničenjima navedenim u članku 49. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.
6. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja prekršaja, pa stoga nije dostatan činjenični opis sadržan u optužnom prijedlogu u kojem nije navedena odgovarajuća Uredba (EZ) u kojoj je propisana zabrana stavljanja na tržište ili upotrebljavanja sjemena tretiranog sredstvom za zaštitu bilja, a bez koje se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne može raditi o terećenom prekršaju.
6.1. Kako se obveze za propuštanje kojih se tereti okrivljenike temelje na posebnom propisu to je konkretna odredba Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu od bilja blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost počinitelja inkriminiranog djela veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, a koji propis, Uredba (EZ) br. 1107/2009, nije naveden u činjeničnom opisu djela, već je naveden samo u okviru pravne oznake djela.
6.2. Dakle, budući da u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden propis kojim se određuje biće prekršajnog djela, to djelo kojim se okrivljenika tereti optužnim prijedlogom nije prekršaj, kako to pravilno obrazlaže prvostupanjski sud u pobijanoj presudi.
7. Suprotno stavu žalitelja, prvostupanjski sud nije bio dužan postupiti u skladu s člankom 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona i od tužitelja tražiti da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od osam dana, jer sukladno članku 161. stavku 4. Prekršajnog zakona sud postupa na navedeni način ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su oni pogrešni, ali ne i kada u smislu članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, ispitujući optužni prijedlog, utvrdi da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, budući da je u toj pravnoj situaciji dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenika oslobađa od optužbe, pa slijedom navedenog odredba članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje ne proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.
8. Slijedom navedenog, kako iz optužnog prijedloga ne proizlaze sva zakonska obilježja terećenog djela, to je ovaj sud potvrdio prvostupanjsku presudu i odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu.
9. Zbog izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
-
-
U Zagrebu 23. siječnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
