Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
Poslovni broj Pn-181/2020-110
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu toga suda Adriani Puž, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Boris Gregović, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Grgović, u Rijeci, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Marino Matić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri, u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 3. prosinca 2024., u nazočnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti tuženika, temeljem odredbe čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP-a) 23. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju IK isplati 13.015,00 EUR s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 26. rujna 2019. pa do isplate, sve u roku 15 (petnaest) dana, pod prijetnjom ovrhe, a odbija se tužitelj sa preostalim dijelom zahtjeva do ukupnog iznosa od 23.400,00 EUR.
II. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju IK isplati 2.147,93 EUR s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 26. rujna 2019. pa do isplate, sve u roku 15 (petnaest) dana, pod prijetnjom ovrhe, a odbija se tužitelj sa preostalim dijelom zahtjeva do ukupnog iznosa od 2.260,98 EUR.
III. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju IK isplati 1.130,50 EUR s pripadajućom zateznom kamatom od 4. lipnja 2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , sve u roku od 15 (petnaest) dana, pod prijetnjom ovrhe, a odbija se tužitelj sa preostalim dijelom zahtjeva do ukupnog iznosa od 1.190,00 EUR, te tijeka zakonske zatezne kamate.
IV. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju IK naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 6.398,90 EUR, s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana presuđenja, tj. od 23. siječnja 2025. pa do isplate, sve u roku 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe, a odbija se tužitelj sa preostalim dijelom zatraženog parničnog troška.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi od 4. lipnja 2020. navodi da je 9. srpnja 2018. ozlijeđen u prometnoj nezgodi koja se dogodila na državnoj cesti DC8, dionica 2,4 kms+650m u mjestu Veli Brgud kod kbr. 151. Tužitelj da je stradao kao vozač motocikla marke Suzuki GSX, reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) krečući se iz smjera Permana u smjeru Rupe, a u trenutku kada mu je na kolnik svojim prednjim dijelom iznenada izašlo vozilo marke Škoda Fabia reg. oznake [registarska oznaka], zbog čega da je došlo do kontakta dva vozila, a potom i destabilizacije, pada i ozljeđivanja tužitelja. U tom štetnom događaju tužitelj da je zadobio udarnu ozljedu mozga, subarahnoidalno krvarenje, frakturu skvame i piramide lijeve temporalne kosti, traumatski pneumotoraks, kontuziju pluća, serijski prijelom rebara lijevo od IV – VIII rebra, prijelom lopatice, prijelom ključne kosti, prijelom pubičnih kostiju sa pomakom koštanih ulomaka. Zbog zadobivenih ozljeda i potrebe bolničkog liječenja on da je hospitaliziran u KBC Rijeka, Zavodu za intenzivnu medicinu u razdoblju od 9. srpnja 2018. do 2. kolovoza 2018. Sukladno čl. 19 ZOO-a tužitelju da je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime da isti ostvaruje pravo na popravljanje nastale izvanugovorne štete regulirane čl. 1046 uz primjenu čl.1100 ZOO-a. Pravni temelj zahtjeva tužitelja da je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao neimovinske štete (čl. 19 u vezi s čl. 1046 ZOO-a), a navedene fizičke boli, pretrpljeni strah, SOŽA i naruženje da nisu prema ZOO-u samostalni oblik povrede prava osobnosti, one da su kriteriji (mjerila) ili kvalifikatorne okolnosti koje zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz čl. 1100 ZOO-a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno i na visinu naknade u svakom konkretnom slučaju. Kroz duži vremenski period tužitelj da je trpio bolove, a i danas ih povremeno osjeća. Kao posljedica traume zaostao da je i strah sa trajnim posljedicama. Zaostalo da je smanjenje životnog aktiviteta u visini od minimalno 25%, kao i naruženje srednjeg stupnja koje je očituje u post operativnim ožiljcima. Zbog ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju njemu da je nastala imovinska šteta (čl. 1095 ZOO-a), stoga da od tuženika potražuje naknadu iste i to s osnova tuđe pomoći i njege, troškova puta i liječenja, uništenih stvari, te izgubljene zarade. Imajući u vidu vrstu i lokalitet ozljeda njemu da je bila potrebita tuđa pomoć i njega u dužem razdoblju i to kao višesatna pomoć članova obitelji nakon otpuštanja iz bolnice, te prilikom pratnje na specijalističke preglede i terapije i to najmanje 45 dana po šest sati dnevno, 100 dana po dva sata dnevno. S osnova zatražene imovinske štete, tuđe pomoći i njege, odnosno visine sata tuđe pomoći i njege ista da se potražuje sukladno sudskoj praksi u visini od 35,00 kn za jedan sat nestručne pomoći. Vezano uz troškove puta i liječenja tužitelj da potražuje iznos od 3.000,00 kn (odlasci na spec. preglede iz Lipe u KBC Rijeka (udaljenost 27 km) i troškovi lijekova i krema, parkiranja, participacije, a koji su bili neophodni u cilju liječenja i radi ublažavanja tegoba i popravljanja zdravstvenog stanja tužitelja, sve primjenom čl. 223 ZPP-a od stane naslovnog suda. U navedenom štetnom događaju tužitelju da su uništene stvari i to: kaciga, jakna, rukavice, pojas, hlače, čizme, majica i potkošulja. Procjenjuje da mu je po navedenom osnovu nastala šteta u visini od 8.000,00 kn. On da je u trenutku nezgode bio zaposlen na određeno vrijeme u Sloveniji u društvo Termoplasti-Plama, te je primao plaću u visini od cca 1.100,00 EUR do 1.300,00 EUR. Zbog doživljene prometne nezgode isplaćena mu je manja plaća u srpnju, kolovozu i rujnu 2018. i to sukladno potvrdi poslodavca, manja u visini od 1.593,71 EUR. U predmetnom štetnom događaju uništen mu je motocikl marke Suzuki GSX, te da je na istom nastala totalna šteta. Drži da je tržišna vrijednost vozila iznosila 30.000,00 kn. U odnosu na tijek zakonskih zateznih kamata on da ima na potraživanje iste sukladno čl. 1103 ZOO-a od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno prvog slijedećeg dana 26. rujna 2019. Primjenom odredbe čl. 19 ZOO-a precizira zahtjev pa potražuje radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 100.000,00 kn, na ime imovinske štete koja se potražuje na ime troškova puta i liječenja 3.000,00 kn, na ime tuđe pomoći i njege 15.000,00 kn, na ime uništenih stvari 8.000,00 kn, ukupno 126.000,00 kn, na ime štete na motoru 30.000,00 kn, na ime izgubljene zarade 1.593,71 EUR, a potražuje i nadoknadu parničnog troška.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tuženik priznaje činjenicu da je vozilo reg. oz. [registarska oznaka] dana 09.07.2018.bilo osigurano kod tuženika policom automobilske odgovornosti, kojom se policom vlasnik vozila osigurao od odgovornosti za naknadu štete trećim osobama (ovdje tužitelj) i zbog tjelesne ozljede,1 [uz, smrt, narušavanje zdravlja te oštećenje ili uništenje stvari, odnosno kao štete na osobama i štetu na stvarima, s time da šteta na osobama obuhvaća imovinsku i neimovinsku štetu] u skladu sa čl. 22. Zakona o obveznom osiguranju u prometu (dalje u tekstu: ZOOP-u). Tuženik osporava odgovornost svojeg osiguranika za nastanak prometne nezgode. Tuženik se pridružuje dokaznim prijedlozima tužitelja iz tužbe te ih i sam predlaže. Protivi se korištenju nalaza vještaka Hlišća u ovom postupku.
2.1. Zahtjev s naslova štete na motociklu osporava se preko iznosa od 15.000,00 kn, a koliko iznosi „totalna šteta“ na motociklu. U prilogu se dostavlja izvid štete s fotografijama. Osporava se zatraženi tijek kamata jer je riječ o totalnoj, odnosno nenovčanoj imovinskoj šteti. Zahtjev s naslova uništenih stvari osporava se preko iznosa od 5.282,00 kn. U privitku se dostavlja izvid štete na stvarima tužitelja i procjena. Osporava se zatraženi tijek kamata jer je riječ o totalnoj, odnosno nenovčanoj imovinskoj šteti. Zahtjev s naslova izgubljene zarade osporava se te se predlaže tužitelja obvezati na dostavu platnih lista za razdoblje od 6 mjeseci prije nezgode kao i za razdoblje bolovanja. Tuženik ističe kako je dostavljena „potvrda“ poslodavca tužitelja dostavljena na slovenskom jeziku te ne sadrži pečat tužiteljeva poslodavca. Također, na istom je otisnut digitalni potpis punomoćnika tužitelja. „Potvrda“ ne sadrži strukturu plaće odnosno nije vidljivo da li su u navedeni iznos uračunate i naknade koje se ne smatraju plaćom. Osporava se zatraženi tijek kamata obzirom je tužitelj ovaj zahtjev postavio tek u tužbi. Tuženik ne može dugovati zatezne kamate koje su sankcija za zakašnjenje, prije no što je pozvan na ispunjenje. Visina zahtjeva s naslova tuđe njege i pomoći osporava se kao previsoko postavljena. Osporava se da bi se sat nestručne njege i pomoći imao računati po 35,00 kn. Visina tužbenog zahtjeva s naslova neimovinske štete osporava se kao previsoko postavljena. Tuženik osporava da bi kod tužitelja zaostalo trajno smanjenje životnih aktivnosti u postotku većem od 20%. Osporava se da bi naruženje zaostalo kod tužitelja bilo u jačem stupnju od lakog, povremeno vidljivog. Predlaže se isto utvrditi neposrednim opažanjem. Nadalje, u ovom predmetu imaju se koristiti opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05, i to u odredbama čl. 19, 1046. i 1100. Kako je u odredbi čl. 1100. st.1. ZOO/05, propisano, cit.: U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to [1] težina povrede i [2] okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.“ upućeni smo na zaključak: „Da svaka povreda prava osobnosti [pa i prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje] ne znači istovremeno i pravo oštećenika na pravičnu novčanu naknadu“. Prethodno stoga što sud mora najprije utvrditi „težinu povrede“ da bi ocijenio opravdava li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini. Potom bi trebao uzeti u obzir i okolnosti pod kojima se povreda dogodila [objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti, npr. životna dob i sl]. Da bi opisane zadaće [iz čl. 1100. st.1. ZOO/05] u postupku sud uspješno i u razumnom roku obavio potrebno je „razvrstati“ moguće povrede prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje u stupnjeve po njihovoj težini3 [jer nemogućnost da se ozljeda stupnjuje ili kategorizira dovodi do zaključka o neopravdanosti dosude pravične novčane naknade i obrnuto, svako stupnjevanje povrede po težini opravdava dosudu pravične novčane naknade]. Obzirom da će sud svakako morati provesti dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke, naravno bude li to potrebno nakon provođenja prometnog vještačenja na okolnost dinamike nezgode kojeg se predlaže provesti, vještak bi u svom nalazu i mišljenju trebao dati jasan odgovor na predmet vještačenja kroz konačno mišljenje u kojem će klasificirati sva tjelesna oštećenja na način da će:- Utvrditi postotak oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja ili PTFD, ako postoji, i točno u postotku iskazati koliko ono iznosi uz primjenu „Medicinske tablice“ s opisom svih ograničenja u funkcioniranju oštećene osobe u budućnosti. Mišljenje o postojanju i veličini PTFD-a traži od liječnika-vještaka da iskaže svoje mišljenje i o stupnju težine i razredu težine od I. do V. po „Medicinskoj skali“ (radi primjene „Tablice naknada“). - Ako liječnik-vještak utvrdi da je oštećenje tjelesnog i/ili duševnog zdravlja do 4% (TFD) ili je oštećenje zdravlja privremeno ili povremeno, obvezno se treba izjasniti je li to oštećenje ima karakter posve lake povrede opisane pod a) ili pod b) u „Medicinskoj skali“ uz navođenje razloga za svoju odluku, kao i o razdoblju u kojem je kod oštećenika postoji privremeni funkcijski deficit i u kojem postotku (PPFD).- Ako liječnik-vještak utvrdi da kod oštećenika nije došlo do oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja, zbog toga jer se radi o dijagnozama koje su postavljene na temelju anamnestičkih podataka, mora svoje mišljenje obrazložiti. - Ako se radi o neznatnim-beznačajnim ozljedama, mora svoje mišljenje obrazložiti sa aspekta medicinski relevantne težine povrede prava na tjelesni i/li duševni integritet.- Utvrdi li vještak, da je kod oštećenika PTFD, 5% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem: (uz naglasak da se naruženost kao estetska šteta može „pojaviti“ i kod opisa oštećenja kao posljedice ozljede i pod točkom c.) - Utvrditi je li kod oštećenika tijekom hospitalizacije i rehabilitacije (do konsolidacije ozljede) došlo do pojave neuobičajenih jakih bolova /patnje/, ako da, odrediti stupanj po „Skali intenziteta“ od 1 do 7, (Julinova ljestvica) i to u stupnju od 5 do 7 jer stupnjevi od 1 do 4 su integrirani PTFD.- Dati mišljenje o postojanju, prirodi i značaju naruženosti kao estetske štete, navodeći je li ona privremena (mogućnost kurativnog zalječenja/operacija ili palijativnog/šminka) ili definitivna. Procijeniti ju po uobičajenoj ljestvici od 1 do 7, neovisno o eventualnoj funkcionalnoj ozljedi koja je već uzeta u obzir na ime funkcionalnog deficita (PTFD).
2.2. Tuženik osporava osnovanost i pravo tužitelja na zateznu kamatu na parnični trošak od donošenja prvostupanjske presude. Ista bi tužitelju pripadala samo i isključivo da tuženik parnični trošak ne podmiri u paricijskom roku od 15 dana od pravomoćnosti presude i to samo u ovršnom postupku, jasno dođe li do istog, odnosno ne ispuni li tuženik svoju obvezu u paricijskom roku, za slučaj da uopće bude obvezan podmiriti parnične troškove. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
3. Tužitelj u podnesku od 30. srpnja 2020. se očituje na odgovor na tužbu, osporava to što tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak prometne nezgode, te visinu tužbenog zahtjeva, predloženu metodologiju vještačenja i tijek zatražene zakonske zatezne kamate. Potražuje sada na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 150.000,00 kn, pa time povisuje tužbeni zahtjev u dijelu gdje je prije tražio 126.000,00 kn, a zbog promjene Orijentacijskih kriterija na 2. Sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanoj 5. ožujak 2020. i 15. lipnja 2020.
4. U podnesku od 23. studeni 2021. tužitelj se očituje na nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Antuna Štembergera, predlaže dopunu. U podnesku od 8. prosinca 2021. se tuženik očituje na nalaz prometnog vještaka Antuna Štembergera, ističe primjedbe. U podnesku od 25. studenog 2022. se tužitelj očituje na nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Gorana Husineca, sa dijelom je suglasan, a dio osporava. U podnesku od 12. siječnja 2023. se tuženik očituje na nalaz i mišljenje vještaka Gorana Husineca, ima primjedbe, te se ponovno u podnesku od 23. veljače 2023. tuženik očituje sada na usmeni nalaz i mišljenje vještaka Gorana Husineca. Tužitelj se u podnesku od 26. rujna 2023. očituje na nalaz i mišljenje vještaka Gorana Husineca, nema primjedbi i uređuje tužbeni zahtjev sukladno nalazu vještaka u odnosu na imovinsku štetu na vozilu. Tuženik se u podnesku od 13. listopada 2023. očituje na tužbeni zahtjev tužitelja, konstatira da je isti djelomično povukao tužbeni zahtjev s naslova imovinske štete, da se ne protivi djelomičnom povlačenju, a potražuje troškove parničnog postupka zbog povučenog dijela.
5. Tuženik se u podnesku od 22. svibnja 2024. očituje na nalaz i mišljenje vještaka dr. Williama Klarića medicinske struke, tužitelj se očituje na ovaj nalaz vještaka u podnesku od 28. svibnja 2024., te ujedno precizira tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka, sukladno važećoj valuti u Republici Hrvatskoj. Tuženik se u podnesku od 20. kolovoza 2024. očituje o zahtjevu za izgubljenu zaradu tužitelja, te ponovno na nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, ustraje kod primjedbi. U podnesku od 13. rujna 2024. tuženik izjavljuje da čini nespornim zahtjev za tužiteljev gubitak u zaradi u ukupnom iznosu od 1.190,00 EUR, a osporava zatraženi tijek zatezne kamate, jer isti ne može početi teći prije nego što je postavljen zahtjev za nadoknadom. Tužitelj u podnesku od 24. rujna 2024. potvrđuje primitak podneska tuženika, isključivo radi ekonomičnosti postupka, te izbjegavanja financijskog vještačenja prihvaća tuženikom izračun izgubljene zarade, te precizira tužbeni zahtjev, a odluku o tijeku zatezne kamate prepušta sudu.
6. Tijekom postupka provedeni su dokazi čitanjem potvrde Policijske postaje Opatija od 12. rujna 2018. (list 8 – 9 spisa), zapisnika o očevidu sastavljen 9. srpnja 2018. povodom predmetne prometne nezgode sa fotodokumentacijom očevida (list 10 – 23 spisa), izvješća PP Opatija od 29. srpnja 2018. (list 24 – 27 spisa), medicinske dokumentacije tužitelja (list 28 – 60 spisa), računa KBC Rijeka (list 61 – 66 spisa), računa za parkirne karte i autoput (list 67 – 68 spisa), gledanjem fotografija kacige i motorističke opreme tužitelja (list 69 – 79 spisa), prikaza udaljenosti između mjesta stanovanja tužitelja i KBC Rijeka (list 80 spisa), informativnog izračuna plaće za tužitelja (list 81 spisa), odštetnih zahtjeva podnesenih od tužitelja tuženiku od 24. kolovoza 2018. i 25. rujna 2019. sa dokumentacijom (list 82 – 97 spisa), izvida štete za motocikl tužitelja (list 110 – 113 spisa), prevedenih sa slovenskog jezika platnih lista tužitelja (list 129 – 148 spisa), računa za prijevod platnih lista i potvrde o plaćanju (list 149 – 150 spisa), čitanjem spisa ODO-a posl.br. K-DO-197/18, medicinske dokumentacije tužitelja (list 158 – 159 spisa), saslušani su svjedoci ĐK (list 162 spisa), FK (list 162 – 163 spisa), tužitelj PK (list 163 – 165 spisa), čitana je medicinska dokumentacija tužitelja i računi za liječenje (list 174 - 192 spisa), zdravstveni karton tužitelja (list 196 – 207 spisa), provedeno je prometno vještačenje uz sudjelovanje vještaka Antuna Štembergera dipl. kriminalist, te očevid na licu mjesta na kojem je saslušan svjedok VK (list 230 – 231 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Antuna Štembergera, dipl. kriminalist (list 236 – 250 spisa), saslušan je vještak Antun Štemberger (list 268 spisa), ponovo je proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka dipl.ing. prometa Gorana Husineca, te je pročitan nalaz i mišljenje (list 281 – 290 spisa), saslušan je vještak Goran Husinec (list 307 spisa), pročitano je očitovanje vještaka prometne struke Gorana Husineca (list 325 – 328 spisa), pročitana je medicinska dokumentacija tužitelja (list 342 spisa), nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Gorana Husineca za utvrđivanja štete na motociklu (list 346 – 348 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Williamu Klariću i pročitan je nalaz i mišljenje vještaka (list 371 – 376 spisa), saslušan je ponovno vještak prometne struke Goran Husinec (list 393 spisa), saslušan je vještak medicinske struke dr. William Klarić (list 394 – 395 spisa), pročitane su platne liste tužitelja za kolovoz i rujan 2018. (list 409 – 40 spisa).
7. U odštetnom zahtjevu od 24. kolovoza 2018. tužitelj potražuje od tuženika naknadu imovinske štete na motociklu, a u zahtjevu od 25. rujna 2019. potražuje neimovinsku i imovinsku štetu, ali ne i za izgubljenu zaradu.
8. Svjedok ĐK nema odlučnih saznanja o predmetnoj nezgodi, pa sud njegov iskaz nije posebno cijenio.
9. Svjedok FK iskazao je da je sudjelovao u predmetnoj prometnoj nezgodi. Nije se u trenutku nezgode kretao sa svojim vozilom, već je bio zaustavljen na proširenju. Na tom mjestu gdje je stajao je autobusno stajalište, a on da prođe preko te stanice kada izađe iz svog dvorišta. Imao je namjeru skrenuti u lijevo i dok je gledao najprije u lijevo, pa desno da provjeri da li ima vozila, dogodilo se to da ga je očešao motor, ne zna s čime, da li nogom ili nekakvom papučicom i motorista je nakon toga izgubio kontrolu nad motorom te udario u stijenu. Pao je tako da je ležao na suprotnoj voznoj traci, a motor je bio na drugoj voznoj traci. Svjedok je nakon toga izašao iz auta i krenuo zaustavljati vozila koja su se kretala u smjeru gdje je ležao motorista da ga ne bi pregazili. Od toga što je udarilo u svjedokovo vozilo na njemu nema nikakvih oštećenja, osim što je jedna crna crta na registarskoj tablici koja je odmah bila tada i otpala. Prije no što je vozilo doveo u ovu poziciju u kojoj je bio u trenutku kontakta sa motociklom, on da je došao sa svojim vozilom i iskrcao ispred kuće svoju suprugu, te se okrenuo, pa pripremio vozilo da se ponovno uključi na glavnu cestu i krenem dalje. Kada mu se pokazuje skica lica mjesta odgovara da je njegovo vozilo bilo u položaju negdje okomito na cestu do ruba ceste. Misli da je pomaknuo vozilo nekih pola metra unatrag nakon ove nezgode, pomaknuo je registarsku tablicu. Policajci su označili mjesto gdje su bili tragovi sudara, misli da su bili neki ostaci plastike od okvira reg. pločice. Na mjestu gdje je stajao je isprekidana linija jer je to autobusno stajalište. Njemu da sa lijeve strane zaklanja pogled na cestu betonski zid od njegovog dvorišta pa se mora malo nagnuti naprijed u vozilu i malo bolje se uvjeriti prije no što se izađe na cestu, nema zrcala sa suprotne strane. Bio da je udaljen od tog betonskog zida nekih 4 – 5 metara. Nezgoda se dogodila navečer, bilo je blizu 21:00 sat, već je bio sumrak, svjetla su bila upaljena. Sa mjesta gdje je stajao on da vidi na lijevu i desnu stranu daleko oko 150 metara. Nije vidio uopće da dolazi motocikl. Ne može procijeniti njegovu brzinu, jer ga uopće nije vidio. Na tom dijelu je inače ograničenje 50 km/h. Na autu je imao upaljena svjetla. Bio je na rubu kolnika i na tom mjestu je došlo do kontakta, a ne zna uopće kako se kretao motocikl.
9.1. Iskaz ovog svjedoka je u suprotnosti utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Gorana Husineca, dipl.ing. u dijelu gdje iskazuje o položaju vozila, da ne bi bio u kretanju sa vozilom u trenutku nastanka nezgode već da je bio zaustavljen. Nelogično je da je bio zaustavljen, sa upaljenim svjetlima i već izašao na kolnik, a da ga ne bi tužitelj uopće vidio i počeo kočiti. Naime, uopće nema tragova kočenja tužitelja. Dakle, u odlučnim činjenicama iskaz ovo svjedoka sud ne prihvaća kao vjerodostojan.
10. Tužitelj PK, saslušan 14. siječnja 2021., izjavio je da se toga dana kretao prema svojoj kući, bio je u motorističkoj opremi i stao u Permanima sa strane ceste na autobusnoj stanici da bi zapalio cigaretu i protegnuo noge. Nakon toga se uključio na glavu cestu i nastavio kretati, a nakon toga se više ničega ne sjeća do trenutku kad se probudio u bolnici. Misli da se nezgoda dogodila negdje oko 20:30 sati, a je vidljivost u to vrijeme bila dobra jer je bilo ljeto. Ne zna da li su vozila već imala upaljena svjetla. Ovo mjesto od kuda je stao da se odmori, do mjesta nezgode je udaljeno neka 2 – 3 kilometra. Ne zna kojom sa se brzinom kretao. Inače ova cesta mu je poznata, a na mjestu gdje se dogodila nezgoda zna da je kućno dvorište i da je izlazak iz njega dosta nepregledan. Misli da se ne može iz tog dvorišta izaći, a bez da se izađe na cestu da bi se vidio slobodan prolaz. Uz ovaj zidići koji je spominjao svjedok koji priječi vidljivost na cestu je živica, a primijetio je da sada fali dio živice koji je tamo rastao. Na desnoj strani motora nema oštećenja osim crta na auspuhu, ali od plastike. Misli da je zakačio sa potkoljenicom reg. tablicu i nakon toga sa auspuhom. Imao je masnicu na potkoljenici. Imao da je od ove nezgode jednu operaciju i to na ključnoj kosti te mu je zaostao ožiljak od nekih 10 – 12 cm, a ima i ožiljak ispod lijeve ruke od drena. Kolaboriralo da mu je lijevo plućno krilo, pa nije mogao disati. Ožiljak da je velik oko 6 cm u krug. Išao je kasnije na rehabilitaciju u Ilirsku Bistricu mjesec dana i to mu je bilo osigurano preko zdravstvenog osiguranja, putovao svaki dan. Majka ga je vozila, ali ne svaki dan, već je to sveukupno trajalo mjesec dana. Osjeća strah od vožnje motorom. U 6. mjesecu 2019. je kupio novi motor i mjesec dana ga je najprije držao u garaži, a nakon toga je krenuo voziti na kraće relacije, pa postepeno na duže. No u 6. mjesecu 2020. mu se dogodilo to da mu je jedan čovjek oduzeo prednost, ali je srećom reagirao na vrijeme, i nakon toga je osjetio veliki strah, te se sada više ne usudi sjesti na motor, cijelo vrijeme je u garaži. Ovaj motor s kojim se dogodila nezgoda mu je bio prvi motor. Na sebi je u trenutku nezgode imao motorističku opremu i to kacigu koja je koštala oko 180 eura, bila je nova kao i sva druga oprema. Na kacigi je imao kameru koja se nije uopće našla, ona je koštala oko 130 – 140 eura skupa sa SD karticom. Našao se nosač kamere i mikrofon koji su također uništeni. To je inače u cijeni kamere, čizme su koštale oko 130 eura, hlače 100 eura, štitnik za bubrege 25 eura, jakna 180 eura. Rukavice 120 eura. Pomagala mu je majka nakon što je izašao iz bolnice i to za odlazak na WC, za obavljanje higijene, u prvo vrijeme nije mogao hodati pa se kretao uz pomoć hodalice koju mu je posudio susjed. Morao je kupovati kreme protiv bolova koje su koštale oko 160,00 kn, zatim sam kupovao preparate od proizvođača Just i to kreme proti bolova koje su mu jako pomogle. One koštaju oko 150,00 kn, u prvo vrijeme je trošio više, a sada mu treba jedna, traje oko mjesec dana. Pio je i ulja za smirenje protiv anksioznosti, a ona koštaju oko 150,00 kn. Misli da je na te sve preparate potrošio oko 15.000,00 kn. Za boravak u bolnici morao je platiti 2.000,00 kn kao i za svaki kasniji pregled jer je u vrijeme nezgode imao slovensko zdravstveno osiguranje, ali nije mu se priznalo dopunsko osiguranje, već samo osnovno. Neke preglede npr. CT mozga i magnetna rezonanca je obavljao u Sloveniji, jer mu se to ne bi priznalo kroz zdravstveno osiguranje i morao bi platiti slovenskom zdravstvu da je obavio u Hrvatskoj. Još dan danas osjeća bol u leđima, pa pije neki puta lijekove Brufen, osjeća ponekad bol u zdjelici i vratu, te smušenost i kao gubitak ravnoteže. Primijetio je kada čita da zna preskočiti neki red, a to mu je objašnjeno da je zbog ozljede lijevog očnog živca. Ne može spavati na lijevoj strani zbog dislokacije lopatice. Hodalicu je koristio nekih 16 dana i nakon toga je uz velike napore mogao otići na WC i obavljati higijenu. U vrijeme nezgode je radio u Sloveniji kao manipulant u tvrtci Termoplastika Plama, bio je zaposlen na određeno vrijeme, u 11. mjesecu 2018. mu se nije produžio ugovor kad su vidjeli da se neće tako brzo vratiti. Nije mu preporučeno da vadi ovaj materijal koji mu je ugrađen u ključnu kost, već da može i ostati. Motor nije popravljao, još danas mu je nepopravljen u garaži. Dugo je pio lijek Betaseks zbog vrtoglavica. Sada nije zaposlen. Bio se zaposlio, ali bilo je takvo radno mjesto gdje je morao cijeli dan stajati, te je počeo osjećati bolove u zdjelici, pa je nakon dva dana sporazumno raskinuo radni odnos.
10.1. Sud iskaz tužitelja u bitnome cijeni kao uvjerljiv, logičan i životan.
11. Svjedok VK, suprug od ujne tužitelja saslušan na licu mjesta, u bitnome iskazuje da toga dana kad se dogodila prometna nezgoda pozvali su ga ili majka ili nona od tužitelja i rekli da je nastradao tužitelj. U dogovoru sa suprugom ja krenuo na lice mjesta, a za to vrijeme je majka od tužitelja išla u bolnicu. Kad je došao u blizini mjesta gdje se dogodila nezgoda bio je zatvoren promet. Kraj prometnog znaka koji se vidi sa suprotne strane ceste na kojoj je došlo do nezgode sa osobnim automobilom i to ovog većeg znaka udaljenog cca 30-tak metara, u travi da su bile osobne stvari od tužitelja npr. kaciga, jakna i drugo što je skinuto sa njega. Naglašava da je živica koja je ispred kuće bila puno bujnija i zaklanjala pogled na glavnu cestu pri izlasku sa automobilom. Primijetio je da je policajac koji je obavljao očevid skupljao tragove na mjestu gdje je zaključio da se tužitelj sudario sa stijenama sa suprotne strane. Svjedok da mu se obratio i upitao ga da li je uzeo tragove i od automobila iz ove susjedne kuće. Nakon toga je policajac fotografirao prednju tablicu tog osobnog automobila te je bilo vidljivo da nedostaje okvir tablice, a sama tablica je još uvijek stajala na vozilu. Vozilo je bilo parkirano gotovo na ulazu u garažu. Primijetio je svjedok da su na ovoj glavnoj prometnici bile krhotine od okvira registarske tablice nekoliko metara u smjeru Rupe od mjesta gdje bi bilo očekivati da bi ovo vozilo izlazilo iz svog dvorišta na glavnu cestu. Utvrđeno je da je svjedok pokazao od betonskog stupa kuće na adresi u kojoj živi svjedok koji je već saslušavan u ovom postupak FK, da su krhotine bile nekoliko metara, pa da su čak ostaci bili i prema sredini prometne trake. Iskazao je da je siguran da su to bili ostaci registarske tablice, tih ostataka je bilo previše da to ne bi bilo svježe.
11.1. Iskaz ovog svjedoka koji ima saznanja o licu mjesta nakon prometne nezgode, koji je obraćao pozornost na tragove ostale nakon nezgode, sud cijeni kao uvjerljiv i životan.
12. Vještak Antun Štemberger u svom nalazu i mišljenju od 23. srpnja 2021. navodi da se prometna nesreća dogodila na DC br. 8 II dionica kod km/stupa 4 + 650 metara u mjestu Veli Brgud ispred kbr. 151. Mjesto nesreće da je nepregledno, poglavito za vozača vozila koje se uključuje u promet na DC br. 8, jer nepreglednost čini ogradni zid i dvorišta i zeleno raslinje (zimzelen), koje da je znatno umanjivalo preglednost za vozača koji se uključuje sa prilaznog puta dvorištu. Ispred zida dvorišta kbr. 151 nalazi da se zemljano-betonirano proširenje širine od 0,80 metara, a zatim betonska pasica širine 0,20 metara, što da ukupno iznosi 1 metar. Policijski službenici utvrdili da su točku sudaru oko 0,40 metara, pa da je vozilo prilikom uključivanja u promet prešlo put od oko 1,4 metra. Brzina kretanja osobnog vozila uslijed nedostatka tragova da se ne može egzaktno utvrditi, ali se prema iskustvu može zaključiti da je vozač radnju uključivanja vršio polako i oprezno, što znači brzinom od oko 2,5 – 7 km/h, odnosno srednja vrijednost od oko 4,5 km/h koja se koristila za daljnji izračun. Kolnik da je na tom mjestu izgrađen u širini od 11,00 metara sa tri prometne trake, tako da je u smjeru pravca Rupe jedna prometna traka širine 3,6 metara, a suprotni smjer dvije prometne trake, tako da je srednja prometna traka širine 3,8 metara i namijenjena je za promet u smjeru [adresa], dok je krajnja lijeva prometna traka širine 3,6 metara namijenjena za promet prema radnoj zoni. Prometne trake međusobno su odvojene punim bijelim linijama. Kolnik je obilježen sa jedne i druge strane bijelom rubnom crtom. Brzina kretanja u smjeru kretanja prema Rupi ograničena da je vidno postavljenim prometnim znakom 50 km/h. Prema tragovima nastalim na kolniku, vozilima ili tragu struganja, motocikl da se prije sraza kretao brzinom od oko 20,3 m/s ili 73/1 km/sat. Na mjestu prometne nesreće da nisu pronađeni tragovi kočenja motocikla. Pri brzini 20,3 m/s ili 73,1 km/sat, intenzivnim kočenjem zaustavni put iznosio da bi oko 45,7 metara. Zaustavno vrijeme trajalo da bi oko 3,6 sekunde. Na mjestu prometne nesreće da su pronađeni tragovi otkinute plastike, prednje registarske pločice nastali uslijed kontakta osobnog vozila i motocikla. U trenutku otpočinjanja uključivanja u promet, motocikl da se nalazio na udaljenosti od oko 22,3 metra. Kada bi raspoloživ put pod ovim okolnostima od 22,3 metra vozač motocikla pod uvjetom da prethodno ne izgubi ravnotežu i ne padne mogao bi se zaustaviti pri svim brzinama manjima od 14,7 m/s ili 53,04 km/sat. 12.1. Vještak Anton Štemberger, dipl. kriminalist osobno saslušan odgovorio je da za pitanja koje postavlja tužitelj u podnesku smatra da ne može dati na njih odgovor i da to nije u njegovoj ovlasti. Na pitanje pun. tužitelja da li je tužitelj mogao, zbog raslinja koje je bilo prije mjesta gdje je izlazilo vozilo osiguranika tuženika, vidjeti sam izlazak vozila, odgovara da misli da jedan dio izlaska je mogao vidjeti, a jedan dio nije. Naime vozilo osiguranika tuženika mora izaći na cestu da bi se uvjerilo da li se može uključiti. Misli da sam početak uključivanja vozila u promet osiguranika tuženika tužitelj nije mogao vidjeti. Na upit pun. tužitelja da objasni dio u nalazu na 14 stranici gdje na početku stranice navodi da je mogućnost pravovremenog zaustavljanja pri svim brzinama manjim od 24,2 km/h, a na dnu stranice navodi da je mogućnost zaustavljanja moguća na brzinama manjim od 53,04 km/h, odgovara da je ova prva vrijednost tj. niža, greška u pisanju. Obzirom da je u nalazu navedeno da je vozilo put od 1,4 metra prešlo u vremenu od oko 1,1 sekundu, odgovara na pitanje pun. tužitelja da li je nešto u tom vremenu mogao učiniti tužitelj da izbjegne nezgodu, da misli da nije mogao ništa učiniti. Na podnesak tuženika, odnosno pitanje i primjedbu iz točke 4., odgovara da je izveo zaključak o započimanju kretanja, te provjeri lijevo i desno da je za to trebalo 1,1 sekundu, a ne može se izjasniti da li je osiguranik tuženika provjeru gledanja lijevo i desno obavio prije no što se uključio, odnosno pun. tuženika navodi da je svjedok iskazao da je s vozilom malo izašao na cestu, pa se zatim uvjerio i izvršio provjeru gledanja lijevo i desno i onda da je naletio motociklist. Ne može se decidirano izjasniti da li je i koliko se tužitelj kretao sredinom kolničke trake i ne može reći koliko mu je ostalo prostora od mjesta sraza prema središnjem dijelu kolnika. Pri utvrđivanju koliko je vozilo osiguranika tuženika izašlo na kolničku traku uzeo je u obzir iskaz svjedoka saslušanog na licu mjesta, obzirom je svjedok pokazao gdje je zatekao tragove, a koji nisu uopće evidentirani u fotodokumentaciji koja je sačinjena od djelatnika MUP-a. Smatrao je vještak da postoje nedostaci u evidentiranju tragova i u sačinjenoj skici, pa je zato procijenio da je potrebno da uzme u obzir i iskaz ovog svjedoka. Iz skice kako je sačinjena se nije moglo utvrditi puno podataka.
13. Sud je prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem novog prometnog vještačenja obzirom je smatrao da je vještak nedovoljno argumentirao svoj nalaz i mišljenje, odnosno zaključke.
14. Vještak Goran Husinec, dipl.ing. u svom nalazu i mišljenju od 16. studenog 2022. nakon provedenog ponovnog očevida na licu mjesta navodi: Vozač Škode se uključivao na kolnik iz dvorišta te je brzinom od 3 km/h naletio na motocikl koji se kretao kolnikom brzinom od najmanje 99 km/h na mjestu na kojem je dozvoljeno 50 km/h. Brzina motocikla nije u uzročnoj vezi sa nastankom sudara jer bi i pri svim drugim brzinama od 50 km/h do naletne došlo do sudara. Na predmetnom mjestu tehnički je nemoguće sigurno se uključiti vozilom u promet bez pomoći treće osobe koja stoji na kolniku i signalizira vozaču da li ima drugih sudionika u prometu na cesti. Razlog tome je stup dvorišta koji se nalazi na samo 123 cm od ceste pa vozač osobnog automobila niti teorijski sa vozačkog mjesta ne može doći do mjesta preglednosti, a da prednjim krajem automobila ne uđe na kolnik. Upravo zbog navedenog na izlasku iz dvorišta postoji „zaletna staza“ gdje vozač može vozilo postaviti paralelno sa kolnikom, te u lijevom retrovizoru bez pomoči treće osobe vidjeti da li je kolnik slobodan za uključivanje. Da se motocikl kretao 50 km/h imao bi vremena za početi kočiti, a Škoda bi u trenutku sudara bila oko pola metra više na kolniku pa bi motociklist udario brzinom od oko 45 km/h u predio prednjeg lijevog blatobrana Škode oko sredine prednjeg kotača.
14.1. Vjšetak Goran Husinec, dipl.ing. u svom iskazu naveo je da u cijelosti ostaje kod svojeg nalaza i svih zaključaka. Netočan da je navod tuženika da u nalazu i mišljenju nije odredi sudarni položaj vozila. U svom nalazu i mišljenju grafički je prikazao kompjuterskom simulacijom, točan sudarni položaj koji se dogodio na desnom dijelu kolnika kojim se kretao motociklista odnosno motociklista se kretao po sistemu 1/3 odnosno više desno u svojoj prometnoj traci kako se obično motociklisti i kreću. Vozila se po svojoj voznoj traci mogu kretati od lijevog do desnog ruba kolnika. Naime motociklisti se obično kreću po teoriji vožnje motocikla po sistemu 1/3 ili 2/3 a rijeđe po samoj sredini prometne trake. Navod tuženika da je motociklista mogao vidjeti osobno vozilo osiguranika tuženika nije točan jer je osobno vozilo udarilo u motocikl, u njegov bok u predio desne noge motociklista, a nije motocikl udario u vozilo.
14.2. Vještak u svom očitovanju na primjedbe iz podneska tuženika od 23. veljače 2023. navodi da tuženik navodi da osiguranik tuženika nema potrebu izaći 1,4 m da bi ostvario preglednost. Vještak je mišljenja da takvi navodi nisu točni, te se ne može složiti sa time. Sam tuženik je dostavio skicu vozila Škoda na kojoj se vidi da je ona dužine 4000 mm, odnosno 4 metra. Vidi se da je međuosovinski razmak 2451 mm, pa prema tome ako se taj razmak podijeli sa 2 dobije se 1225,5 mm. Kada tome pridodamo 860 mm, što je udaljenost od centra prednje osovine do prednjeg kraja vozila dobijemo iznos od 2085,5 mm. To je položaj koji je vještak plavom crtom ucrtao na skicu vozila osiguranika tuženika. U tom položaju vozač još uvijek nema preglednost u lijevu stranu. (položaj glave vozača ucrtao je crvenim krugom). Navedeno znači da se Škoda mora izvući barem još 20 cm ili 200 mm prema naprijed da bi vozačeva glava provirila ispred stupa te se vozač još malo nagnuti naprijed. Temeljem navedenog dobivamo: 2085,5 mm + 200 mm = 2,29 m odnosno 2 metra i 29 centimetara. Navedena udaljenost je veća od polovine ukupne dužine Škode jer je ona dužine 4 m. Prema tome vozilo mora izaći najmanje 2,29 m (prednji kraj vozila do glave vozača) – 1,23 m (udaljenost od stupa do vozne trake) = 1,06 m (dužina automobila koja mora biti u voznoj traci da bi glava vozača bila u ravnini prednjeg dijela ogradnog stupa). Međutim, temelju gore navedenog i prosto laički objašnjenog to još uvijek nije dosta da bi Škoda došla na točku preglednosti iz razloga što se udaljenost od dvorišta do ceste gledajući lijevo od vozača Škode smanjuje, pa tako vozač mora izaći vozilom još oko 60 cm što iznosi 1,06 m + 0,6 m = 1.66 m ili ako se nagne glavom naprijed oko 40 cm što u konačnici iznosi najmanje 1,4 m kako je naveo u svojem pisanom Nalazu i mišljenju (naravno ako se motocikl kreće sporije to je lakše uočljiv jer je duže u polju preglednosti vozača.) Navedeni položaj je vidno polje vozača kada je prednji kraj Škode 1,06 m u voznoj traci odnosno laički rečeno desno od bijele isprekidane crte. Takvo izlaženje iz dvorišta sa prednjim krajem vozila najmanje 1,06 m u voznoj traci nije sigurno. Temeljem navedenog ne možu se složiti sa navodom tuženika da vozilo ne treba izaći više od 40 cm da bi ostvarilo preglednost. Čak da je i navod tuženika točan uključivanje u prometnicu na način da je vozilo 40 cm u voznoj traci nije siguran. Što se tiče načina kretanja motociklista tuženik nije pronašao niti jedan navod kako se kreću motociklisti što ne znači da to nije točno. Naime, mnogi svjetski autori raznih knjiga preferiraju vožnju 1/3 odnosno 2/3 gdje po njihovom mišljenju je za „jake“ motocikle sigurnije se kretati više lijevo u prometnoj traci baš zbog ovakvih slučajeva te zbog toga da motociklist ima preglednost ispred vozila iza kojeg se kreće (sa lijeve strane) a za „slabije“ motocikle skutere i mopede više desno da ih brža vozila lakše pretječu. Jedan od autora raznih knjiga i predavanja na tu temu u Hrvatskoj bio je Dr. ŠK poznati sudski vještak koji se specijalizirao za nesreće motocikala jer je i on sam bio motociklistički AS u bivšoj državi Jugoslaviji u svojim mladim danima. Uostalom da li su motociklisti dužni kretati se sredinom kolnika ili se smiju kretati između dvije obilježene rubne linije na drugi način to je pravno pitanje na koje će odgovoriti sud. Ne može se složiti sa navodom da je motocikl zakvačio registarsku oznaku, a navedeno da je prikazao u svojem nalazu i mišljenju. Također ne može se složiti sa navodom koji tuženik preferira, a to je da je vozilo Škoda stajalo te da je vozač motocikla okrznuo Škodu u mirovanju. U svojem nalazu nigdje ne navodi da je osiguranik tuženika bio zaustavljen nego da se kretao prema točci preglednosti te je tom prilikom u laganom kretanju udario u bok motocikl koji je tada prolazio cestom sa prednošću prolaska. Da je motocikl zakvačio Škodu u mirovanju njegova desna sredina motocikla bi naglo usporila te bi se motocikl naglo rotirao u smjeru kretanja kazaljke na satu jer bi njegova lijeva strana „htjela nastaviti ravno“ a desna bila naglo usporena. To bi rezultiralo naglim zakretanjem upravljača u desno te pri već prije spomenutoj rotaciji u smjeru kretanja kazaljke na satu motocikl bi bio usmjeren u lijevo na lijevu stranu kolnika. Kako je motocikl završio na desnoj strani kolnika nesporno je bila komponenta desnog udarca od strane Škode odnosno nesporno je da je Škoda u kretanju udarila motocikl u njegov desni bok. Vještak se nije očitovao o mogućnostima izbjegavanja naleta na zaustavljeno vozilo koje se nalazi na cesti 40 cm više sekundi ne kako bi obezvrijedio nestručan i neobjektivan nalaz i mišljenje kako to navodi tuženik. Vještak se nije na navedeno očitovao jer je utvrdio da vozilo Škoda nije bilo zaustavljeno nekoliko sekundi pa prema tome vještak se ne može očitovati o nečemu što se po njegovom mišljenju nije dogodilo na takav način.
14.3. Ponovo saslušan vještak Goran Husinec, dipl.ing. odgovorio je na pitanje na temelju čega zaključuje da se vozilo Škoda kretalo, da kompjutorskom simulacijom zaustavni položaj motocikliste, te rasipane krhotine nedvojbeno ukazuju da je vozilo Škoda svojim prednjim dijelom udarilo u bok motociklista, odnosno kada se pogleda prednji kraj vozila Škoda vidi se da na registarskoj pločici i njezinom okviru nema karakterističnih oštećenja koja bi postojala da je vozilo Škoda bilo zaustavljeno, a da ga je motocikl „ostrugao“ pri velikoj brzini kretanja. Da je vozilo Škoda bilo zaustavljeno postojala bi karakteristična oštećenja u vidu dugačkih strugotina po prednjem kraju, bio bi otrgnut nosač registarske pločice, te bi ta oštećenja bila vrlo izražena i relativno duboka. Na poseban upit pun. tuženika odgovara da je na kolniku vozilo Škoda izašlo oko 60 cm u trenutku kada je naletio na motocikl, da se motocikl kretao sredinom prometne trake ne bi se dogodila nezgoda jer bi prošao pored Škode. Motocikl koji je vozio tužitelj spada u kategoriju jačih motocikla.
14.4. Vještak Goran Husinec, dipl.ing. u nalazu i mišljenju od 14. studenog 2022. odgovarajući na zadaću da utvrdi vrijednost štete na motociklu navodi da je prilikom predmetnog štetnog događaja na vozilu tužitelja nastala totalna šteta. Vrijednost takvog vozila te starosti na dan nastanka štetnog događaja ukupno s PDV-om iznosila da je 2.826,22 EUR, a vrijednost ostatka od 20% vozila iznosio da je 564,24 EUR. Šteta sa zadržavanjem ostatka vozila na dan nastanka štetnog događaja iznosila da je ukupno s PDV-om 2.260,98 EUR.
15. Sud je nalaze vještaka Gorana Husineca, dipl. ing. koji su sačinjeni za potrebe ovog postupka, cijenio kao stručne, nepristrane, prihvaća ih u cijelosti. Vještak je argumentirano odgovorio na primjedbe tuženika, njegovi su zaključci obrazloženi, provjerljivi i logični.
16. U ovoj pravnoj stvari nije sporna pasivna legitimacija tuženika, odnosno da je njegov osiguranik sudjelovalo u predmetnoj prometnoj nezgodi. Sporan je osnov tužbenog zahtjeva, obzirom je sporno da li je uopće osiguranik odgovoran za nastanak nezgode, odnosno tuženik podredno ističe da je tužitelj suodgovoran jer je vozio prevelikom brzinom i da se nije kretao sredinom obilježene prometne trake, te je sporna i visina zahtjeva.
17. Sud smatra da zbog brzine kojom se kretao tužitelj nije odgovoran za nastanak nesreće. Do nesreće ne bi došlo da se osiguranik tuženika uključivao na način kako opisuje u svom nalazu vještak prometne struke, dakle za nastanak nezgode je prvenstveno odgovoran osiguranik tuženika koji je oduzeo prednost kretanja tužitelju. Vještak je objasnio u kakvom bi položaju bili sudionici ove nezgode da je tužitelj vozio manjom brzinom i da ponovo ne bi mogao izbjeći osiguranika tuženika koji bi tada više izašao na kolnik. Zbog toga što se nije tužitelj kretao sredinom obilježene prometne trake sud smatra da u ovoj prometnoj nezgodi postoji njegova suodgovornost, ali ne u većem postotku od 5%. Sud prvenstveno cijeni odgovornost osiguranika tuženika koji je znao da izlazi na nepreglednu voznu traku, a obzirom na širinu kolničke trake od 3,6 m kojom se kretao tužitelj sud cijeni da to što je strogo formalno, pravilno trebao voziti cca 50 cm ulijevo, a vozio je više u desno, ali unutar obilježene kolničke trake sigurno ne može uzrokovati to da je odgovoran za nastanak u cijelosti ove nezgode. Značaj ovakvog nepropisnog kretanja vidljiv je i iz visini propisane prekršajne kazne od samo 30,00 Eur-a u čl. 46 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 1008/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23).
18. Preostala dokumentacija koju sud nije posebno cijenio nije bila odlučna za ishod postupka, odnosno medicinska i prometna dokumentacija su bile odlučne za provedena medicinska i prometna vještačenja, pa istu sud nije trebao zasebno cijeniti i obrazlagati.
19. Iz dostavljenih računa za liječenje tužitelja razvidno je da je na liječenje i troškove puta potrošio više od 2.300,00 kn (305,26 Eur).
20. Oko visine izgubljene zarade stranke su se u konačnici usuglasile, pa nije bilo potrebno cijeniti dostavljene platne liste.
21. Budući je bila sporna i visina zahtjeva za povredu prava osobnosti provedeno je medicinsko vještačenje.
22. Vještak dr.med. William Klarić u svom nalazu naveo je da je liječenje trajalo od 09.07.2018. do ožujka 2020 godine.
Pretrpljeni bolovi: jakog intenziteta 5 dana po buđenju u jedinici intenzivnog liječenja. Srednjeg intenziteta – boravak na odjelu, postepena mobilizacija i vertikalizacija sa hodalicom (lomovi na lijevoj strani lica, (operirani) lom na lijevom ramenu, lijeva rebra,stidne kosti) 14 -16 dana, u nastavku mirovanja u kućnim uvjetima još 4-6 dana (bolovi stidnih kostiju i serijski lomovi rebara, glavobolje) Ukupno bolovi srednjeg intenziteta 18 do 22 dana.
Bolovi slabog intenziteta- 4-5 mjeseci (u to su uključene nelagode tijekom liječenja na odjelu (higijenske potrebe na krevetu, uzimanje uzoraka krvi za kontrole, zračenja, previjanja rana, korištenje hodalice i štaka).
Pretrpljeni strah: primarni nije postojao obzirom na stanje svijesti. Sekundarni -Nakon izlaska iz Jedinice intenzivnog liječenja brinuo se za ishod liječenja i za moguće zaostale posljedice u slabom do srednjem intenzitetu sve do ožujka 2019. Smanjenje životnih aktivnosti: Sada radi posao koji zahtjeva uglavnom rad sa računalom. Prema medicinskoj dokumentaciji i iskazu tužitelja zaostaju umjerene posljedice aksonalne ozljede mozga.(kod dolaska u bolnicu GCS 11), a to su poremećaj sna, poremećaj koncentracije, čitanje uz izostavljanje riječi, povremene glavobolje, i još povremene dvoslike lijevo. Umanjena i bolna pokretljivost u lijevom ramenom zglobu (posljedica loma ključne kosti i lopatice), i konačno bolovi u donjem dijelu leđa koji su posljedica loma stidnih kosti. Navedeno trajno umanjuje životne aktivnosti tužitelja je za 20 %. uredno saniran i manji ožiljak oko 2 cm na lijevom prsištu od drena. Ukupno to predstavlja naruženje slabog stupnja povremeno uočljivo.
Tuđa pomoć: Bila je potrebna od dana otpusta iz bolnice 02.08.2018. pa do konca siječnja 2019. U tom periodu koristio se hodalicom uz postepeno opterećenje. Pomoć je bila potrebna prosječno do 3 sata dnevno. Troškovi liječenja: /račun za učešće KBC Rijeka-2.000,00kn. (List 61) „ „ 50,00 kn (List 62) „ „ 25,00 kn (List 63)„ „ 50,00 kn (List 64)„ „ 50,00 kn (List 65)„ „ 50,00 kn (List 66) Računi za parking (List 67 i 68).Troškovi su opravdani.
22.1. Stalni sudski vještak za kirurgiju i traumatologiju dr. William Klarić, izjavio je u odnosu na primjedbe tuženika da tuženik navodi sve ozljede koje je tužitelj zadobio. Nedostaje samo da su od 4. do 8. rebra lijevih rebara dvostruki lomovi. Tuženik nije naveo lom prvog članka palca stopala. Što se tiče fizikalne terapije vještak navodi da nije dobio ni jedan dokument da je bio na fizikalnoj terapiji. Kad je tužitelj bio na kontroli kod neurokirurga 30. kolovoza 2018. neurokirurg je napisao u nalazu da je tužitelj započeo i da je u tijeku fizikalna terapija. Što se tiče primjedbe da nije bilo ni jednog kontrolnog nalaza nakon srpnja 2020. ni nije mogao dostaviti jer je liječenje završilo već u ožujku 2020.U odnosu na primjedbu da liječenje nije završeno jer iz lijevog ramenog zgloba nije izvađen osteosintetski materijal, danas se to više ne vadi jedino da to smeta. Liječenje je trajalo 21 mjesec ili 630 dana je bio na liječenju. Ocijenio da je jake i srednje bolove sveukupno 23 – 25 dana, što jakog intenziteta što srednjeg intenziteta unutar 630 dana. Treći su bolovi slabog intenziteta ili podnošljivog znači da ne podrazumijeva uzimanje analgetika, kako tko hoće. Te bolove slabog intenziteta ocijenio je 4 – 5 mjeseci, s time da u tom broju ulaze i nelagode koje je tužitelj prošao i imao tijekom cijelog liječenja, a to su dok je bilo u bolnici fiziološke potrebe je morao obavljati na krevetu jer je bio nepokretan, to je period kad je izašao iz šok sobe. Onda su tu previjanje rana gdje se vozi u drugu prostoriju na previjanje za vrijeme boravka u bolnici. Zatim tu su mnogobrojna ionska zračenja na rendgenu gdje pacijenta se isto prebacuje sa kreveta u drugu prostoriju, to sve boli. Nelagode uzimanja uzoraka krvi i nelagode korištenja hodalice i štaka. Primarni strah nije računao jer je tužitelj bio intubiran u šok sobi. Sekundarni strah nakon izlaska iz šok sobe u to vrijeme tužitelj je bio dezorijentiran prema nalazu torakalnog kirurga. U srpnju 2018. ide na operaciju ramenog zgloba. U kolovozu 2018. tek prvi puta ide na hodalicu na odjelu. To su sve bili razlozi zbog kojih je bio zabrinut za ishod liječenja i to od slabog do srednjeg intenziteta. Pojašnjava da su bolovi trajali toliko dugo i zbog specifičnih prijeloma kao npr. što sam na početku istaknuo kod lomova od 4. do 6. rebra gdje su lomovi dvostruki, uz to napominje i bolove kad je tužitelj vertikaliziran kad su ga digli imao je bolove i bilo mu je teško oslanjati se na palac lijeve noge koji je bio frakturiran. Od ocjene tuđe pomoći je uzeo prosjek tuđe pomoći dnevno 3 sata računajući period od kolovoza 2018. do siječnja 2019. u kojem periodu je najprije se kretao uz pomoć hodalice, a kasnije uz pomoć dvije štake, pa za vrijeme korištenja hodalice mu je trebalo sigurno više sati, a kad je imao štake manje sati. U srpnju 2020. je bila samo kontrola neurokirurga, a liječenje je završilo ranije u ožujku.
22.2. Sud je cijenio nalaz vještaka kao stručan, argumentiran, odgovorio je na sve primjedbe tuženika, te ga prihvaća u cijelosti.
23. Tužitelj je, dakle zadobio ozljede koje u nalazu konstatira stalni sudski vještak medicinske struke. Zadobivenim ozljedama je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19 st. 2 u svezi čl. 1046 ZOO-a).
23.1. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade, za neimovinsku štetu, sukladno čl. 1100 st. 1 ZOO-a u jednom iznosu pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete.
23.2. Sud je utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi, preciziranom, uređenom tužbenom zahtjevu i to fizičke bolove, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženje.
23.3. Tužitelj je pretrpio fizičke bolove. Prema ocjeni suda novčana naknada za iste bi mu pripadala u visini od 3.400,00 EUR. Sud je odlučujući o ovoj visini uzeo u obzir jačinu i trajanje bolova prema mišljenju vještaka, odnosno da su jaki bolovi trajali pet dana, srednjeg intenziteta 18-22 dana, te slabog intenziteta 4-5 mjeseci. U obzir je sud uzeo i druge okolnosti tj. nelagodnosti u tijeku liječenja misleći na npr. boravak u bolnici, nošenje imobilizacije, posjećivanje ambulanti, uzimanje uzoraka krvi, previjanje rana, zračenja i dr.
23.4. Tužitelj je uslijed nezgode pretrpio i strah, a za koji vid štete sud smatra da mu ima pripasti pravična novčana naknada u visini od 4.000,00 EUR. Sud je pri ocjeni ove povrede prava osobnosti cijenio duljinu, a zatim i jačinu pretrpljenog straha.
23.5. Zbog ozljeda koje je pretrpio tužitelj došlo je i do smanjenja općeg životnog aktiviteta kod istog. Procijenjeno je da je kod njega smanjen životni aktivitet u opsegu od 20%, a na temelju dane ocjena vještaka. Sud smatra da mu pripada pravična novčana naknada za ovu povredu prava osobnosti u visini od 3.000,00 EUR. Pri ocjeni visine novčane naknade sud je imao na umu sve okolnosti na koje utječe SOŽA na tužitelja, odnosno sve aspekte njegovog života u kojima osjeća posljedice istoga, a koja utječe na cjelokupni život jedne osobe i njeno funkcioniranje (i psihičko stanje), a uzeta je u obzir i dob tužitelja, odnosno koliko još godina će morati trpjeti posljedice obzirom se radi o mladoj osobi.
23.6. Kod tužitelja je zaostalo naruženje slabog stupnja, povremeno uočljivo pa mu za ovu povredu pripada 400,00 Eur.
23.7. Slijedom navedenog sud je utvrdio da bi tužitelju pripadala ukupno pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti za tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 10.800,00 EUR .
24. Tužitelj potražuje naknadu na ime tuđe pomoći i njege. Prema nalazu vještaka njemu je tuđa pomoć bila potrebna u trajanju od cca 540 sati. Kao cijenu sata tuđe pomoći sud je uzeo iznos od 4,65 EUR, smatrajući da je to primjerena cijena za sat tuđe nestručne pomoći, a na koju nisu plaćeni nikakvi doprinosi ili davanja (pružena od članova domaćinstva, prijatelja, što nije ista cijena kao od ustanova koja je inače puno viša). Tu cijenu je pomnožio sa brojem sati tuđe pomoći koja je bila potrebna tužitelju, tj. sa 540 sati, te je dobiven iznos od 2.511 EUR, on potražuje 2.000,00 Eur. 24.1. Tužitelj potražuje iznos od 400,00 EUR za troškove puta i liječenja koji mu pripadaju osnovom odredbe čl. 223 ZPP-a. On je odlazio na liječenje, kontrolne preglede, rehabilitaciju, kupovao kreme za bolove, lijekove što je sve razvidno iz medicinske dokumentacije, računa, nalaza i mišljenja vještaka, njegovog iskaza koji sud cijeni kao uvjerljiv i logičan.
24.2. Tužitelj potražuje i naknadu štete za uništene stvari u visini od 1.000,00 Eur, a sud smatra da bi mu na ime iste pripadao iznos od 500,00 Eur, temeljem odredbe čl. 223 ZPP-a. Iz iskaza tužitelja, a koji sud cijeni kao uvjerljiv i životan u dijelu iz kojeg je utvrđeno da mu je uništena motociklistička oprema koju je imao na sebi i to kacigu, čizme, hlače, štitnik za bubrege, jaknu, rukavice, kameru na kacigi, nosač kamere, a sud je cijenio da ista nije mogla bila sva sasvim nova. Tužitelj nije dostavio račune, da bi se moglo utvrditi kada ih je točno kupio.
25. Tužitelju je uništen i motocikl, njegova vrijednost je utvrđena prema nalazu vještaka prometne struke Gorana Husineca u iznosu od 2.260,98 EUR, kojeg je sud prihvatio u cijelosti. Tužitelj traži vrijednost prema procjeni vještaka.
26. U ovom postupku je također utvrđeno da je tužitelj zbog zadobivene nezgode imao i materijalnu imovinsku štetu propisanu u čl. 1095 ZOO-a, zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Visina iste je učinjena nespornim od obje stranke i to u iznosu od 1.190,00 EUR.
27. Ukupno bi dakle tužitelju pripadala novčana naknada u iznosu od 17.151,00 EUR, tj. na ime neimovinske štete 10.800,00 EUR, te 6.351,00 EUR za imovinsku štetu. Od tog iznosa se ima odbiti doprinos od 5 %, pa se dosuđuje iznos od 16.293,43 EUR, a sa preostalim dijelom zatraženog iznosa do 26.850,98 EUR se odbija obzirom je neosnovano visoko zatražen. Slijedom navedenog donesene su odluke kao u točkama I., II. i III. izreke.
28. Prvotno je tužitelj tražio iznos od 167.900,00 kn, pa kasnije povisuje na iznos od 217.900,00 kn, što je protuvrijednost od 28.920,30 EUR, a nakon provedenih vještačenja traži iznos od 26.850,98 EUR. Tuženik tijekom postupka neosnovano postavlja zahtjev za nadoknadu parničnog troška zbog toga što je tužitelj ranije tražio viši iznos na ime vrijednosti motocikla, a kasnije potražuje nakon vještačenja manje. Sud cijeni ukupni uspjeh u postupku, i tako dosuđuje parnični trošak, a ne za svaki dio zasebno.
29. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu štete teku od dana kada je tužitelj podnio odštetni zahtjev, tj. od dana 26. rujna 2019., tj. za izgubljenu zaradu od dana podnošenja tužbe, tj. od 4.lipnja 2020 sukladno čl. 1103 ZOO-a. Ona je dokazao u postupku da je do tada završeno liječenje. Naime, stalni sudski vještak medicinske struke je u nalazu utvrdio da je njegovo liječenje se imalo smatrati završenim u ožujku 2020., dakle ranije. Stoga je odbijen zahtjev da dio tijeka zatezne kamate za izgubljenu zaradu.
29.1. Visina stope zatezne kamate sukladna je odredbi čl. 29 ZOO-a.
30. Tužitelj je uspio u sporu u omjeru od 60,68% u dijelu koji se odnosi na visinu, u odnosu na osnov je uspio u omjeru od 95,00 % što znači da je tuženik uspio u odnosu na visinu 39,32%, a u odnosu na osnov 5%, pa je temeljem čl. 154 st. 2 ZPP- a od postotka uspjeha u sporu tužitelja valjalo oduzeti postotak uspjeha u sporu tuženika. Nakon ovog obračuna proizlazi da se tužitelju dosuđuje trošak u omjeru od 55,68% (155,68/2=77,84; 44,32/2=22,16; 77,84-22,16=55,68).
30.1. Trošak tužitelja odnosi se na zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika, sukladan je Tarifi HOK-a. Trošak odvjetnika sastoji od troškova za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 32), za sastav tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7 toč. 1), za sastav šest podnesaka (30. srpnja 2020. 500,00 EUR, 23. studeni 2021. 500,00 EUR, 25. studeni 2022. 500,00 EUR, 26. rujna 2023. 500,00 EUR, 28. svibnja 2024. 500,00 EUR, 24. rujna 2024. 200,00 EUR) u ukupnom iznosu od 2.700,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 i 3), za zastupanje na devet ročišta u ukupnom iznosu od 4.500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1), dakle, ukupno 8.200,00 EUR, a ovi iznosi uvećani za PDV od 2.050,00 EUR. Tužitelj je imao i trošak prometnog vještačenja i izlaska suda na lice mjesta u iznosu od 532,89 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 134,64 EUR i presudu u iznosu od 314,96 EUR, trošak za prijevod platnih lista u iznosu od 179,07 EUR, naknade za trošak svjedoka u iznosu od 80,72 EUR. Ukupan trošak tužitelja iznosi 11.492,28 EUR, a stavljen u omjer sa 55,68% proizlazi da je njegov osnovan trošak 6.398,90 EUR, a isti se odbija sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troška kao neosnovano visoko zatraženim.
30.2. Zakonska zatezna kamata na dosuđeni trošak sukladna je čl. 151 st. 3 ZPP-a.
U Opatiji 23. siječnja 2025.
S u d a c
Adriana Puž
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.
Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
Pun. tužitelja, uz rješenje o pristojbi na tužbu u iznosu od 314,96 EUR
Pun. tuženika
