Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Braće Radić 2, Varaždin

Poslovni broj: Povrv-119/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Tamari Turek, u pravnoj stvari tužitelja Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženice ER iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Maloča, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 17. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, 23. siječnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Vlaste Zajec iz Zagreba broj Ovrv-705/2016 od 30. lipnja 2016. u dijelu u kojem je naloženo tuženici ER iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, iznos od 27.296,88 eur (dvadeset sedam tisuća dvjesto devedeset šest eura i osamdeset osam centi) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za 5 postotnih poena do 31.7.2015., od 1.8.2015. do 31.12.2022. sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 1.1.2024. pa nadalje do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim

- na iznos od 7,579,14 eura od 5. ožujka 2008.

- na iznos od 631,59 eura od 17. svibnja 2008.

- na iznos od 631,59 eura od 2. lipnja 2008.

- na iznos od 631,59 eura od 17. lipnja 2008.

- na iznos od 631,59 eura od 2. srpnja 2008.

- na iznos od 631,59 eura od 17. srpnja 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 2. kolovoza 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. svibnja 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. lipnja 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. srpnja 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. kolovoza 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. rujna 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. listopada 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. studenoga 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. prosinca 2008.

- na iznos od 210,53 eura od 6. siječnja 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. veljače 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. ožujka 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. travnja 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. svibnja 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. lipnja 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. srpnja 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. kolovoza 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. rujna 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. listopada 2009.

- na iznos od 210,53 eura od 6. studenoga 2009.

- na iznos od 217,69 eura od 6. prosinca 2009.

- na iznos od 217,69 eura od 6. siječnja 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. veljače 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. ožujka 2010.

- na iznos od 35,70 eura od 1. travnja 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. travnja 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. svibnja 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. lipnja 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. srpnja 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. kolovoza 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. rujna 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. listopada 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. studenoga 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. prosinca 2010.

- na iznos od 217,69 eura od 6. siječnja 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. veljače 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. ožujka 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. travnja 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. svibnja 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. lipnja 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. srpnja 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. kolovoza 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. rujna 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. listopada 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. studenoga 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. prosinca 2011.

- na iznos od 217,69 eura od 6. siječnja 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. veljače 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. ožujka 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. travnja 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. svibnja 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. lipnja 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. srpnja 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. kolovoza 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. rujna 2012.

- na iznos od 217,69 eura od 6. listopada 2012.

- na iznos od 140,35 eura od 6. studenoga 2012.

- na iznos od 140,35 eura od 6. prosinca 2012.

- na iznos od 140,35 eura od 6. siječnja 2013.

- na iznos od 140,35 eura od 6. veljače 2013.

- na iznos od 140,35 eura od 6. ožujka 2013.

- na iznos od 140,35 eura od 6. travnja 2013.

- na iznos od 105,27 eura od 6. svibnja 2013.

- na iznos od 105,27 eura od 6. lipnja 2013.

- na iznos od 105,27 eura od 6. srpnja 2013.

- na iznos od 105,27 eura od 6. kolovoza 2013.

- na iznos od 105,27 eura od 6. rujna 2013.

- na iznos od 105,27 eura od 6. listopada 2013.

- na iznos od 105,27 eura od 6. studenoga 2013.

- na iznos od 105,27 eura od 6. prosinca 2013.

- na iznos od 2.579,65 eura od 1. ožujka 2016.

- na iznos od 107,58 eura od 5. ožujka 2016.

- na iznos od 107,58 eura od 17. ožujka 2016.

- na iznos od 107,58 eura od 26. ožujka 2016.

- na iznos od 107,58 eura od 6. travnja 2016.,

u roku od 15 dana.

II. Djelomično se ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Vlaste Zajec iz Zagreba broj Ovrv-705/2016 od 30. lipnja 2016. u dijelu u kojem je tuženici naloženo tužitelju isplatiti nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 405,05 eur i predvidive troškove ovršnog postupka u iznosu od 19,31 eur.

III. Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.842,55 eur (tri tisuće osamsto četrdeset dva eura i pedeset pet centi), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u svojstvu ovrhovoditelja protiv tuženice kao ovršenice dana 30. lipnja 2016. javnoj bilježnici Vlasti Zajec iz Zagreba podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, radi naplate svoje novčane tražbine u iznosu od 27.296,88 eur s pripadajućim zateznim kamatama, a povodom kojeg je prijedloga navedena javna bilježnica donijela rješenje o ovrsi broj Ovrv-705/2016 od 30. lipnja 2016.

2. Tuženica je pravodobno podnijela prigovor protiv predmetnog rješenja o ovrsi, povodom kojeg je prigovora ovaj sud rješenjem broj Povrv-461/2017-3 od 11. siječnja 2018. isto stavio izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha te ukinuo provedene ovršne radnje, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

3. U prigovoru protiv rješenja o ovrsi tuženica u bitnome navodi da nije bila u posjedu predmetne nekretnine tijekom utuženog razdoblja, da se za isto potraživanje vodi postupak protiv njezinog supruga PR, da se neosnovano vode dva postupka za isto potraživanje, a da ne postoji njihova solidarna odgovornost, da iz izvatka iz poslovnih knjiga i pobijanog rješenja o ovrsi nije vidljivo za što je se tereti i na koji je način utvrđena visina njezine obveze, da ističe prigovor zastare, kao i da tužitelj nije vlasnik predmetnog poslovnog prostora.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, i to u izvadak iz poslovnih knjiga (listovi 3-4 spisa), dokumentaciju (list 21 spisa), ovosudni spis broj Povrv-455/2017, te u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ps-189/2015.

5. U odnosu na navode tuženice, kao i dokazne prijedloge koje je istaknula u podnesku od 6. prosinca 2024., konkretno navode da predmetni poslovni prostor u spornom periodu nije bio u stanju u kojem bi se mogao iznajmljivati, odnosno davati u zakup, odnosno u stanju da bi se mogao koristiti, a na koju okolnost tuženica predlaže održati očevid i izvesti dokaz saslušanjem tuženice, valja napomenuti da sud iste nije uzeo u obzir temeljem čl. 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), a s obzirom da ih je tuženica mogla istaknuti do zaključenja prethodnog postupka, a što je ista propustila učiniti.

6. Temeljem čl. 8. ZPP nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

7. Predmet spora je potraživanje tužitelja s osnove nepodmirene naknade za korištenje poslovnog prostora na adresi [adresa], za razdoblje od siječnja 2004. do travnja 2016. u ukupnom iznosu od 27.296,88 eur.

8. Tuženica osporava osnovu i visinu utuženog potraživanja tužitelja navodeći da tužitelj nije vlasnik predmetnog poslovnog prostora, da nije bila u posjedu predmetne nekretnine tijekom utuženog razdoblja, da se za isto potraživanje vodi postupak protiv njezinog supruga PR, a da ne postoji njihova solidarna odgovornost, te ističe prigovor zastare.

9. Sukladno čl. 166. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV) onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju.

10. Sukladno čl. 166. st. 4. ZV predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika.

11. Sukladno čl. 165. st. 1. ZV nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. 12. Sukladno čl. 165. st. 2. ZV vlasnikovo traženje naknade iz čl. 165. st. 1. ZV zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana.

13. U odnosu na osporenu aktivnu legitimaciju tužitelja, odnosno pitanje njegovog prava vlasništva poslovnog prostora na adresi [adresa], valja napomenuti da tužitelj nije dostavio izvadak iz zemljišne knjige iz koje bi bilo razvidno da je u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik predmetnog poslovnog prostora, no da je

- iz ispisa sa servisa e-uprava (list 21 spisa) razvidno da se poslovni prostor na adresi [adresa] nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi označena kao katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- iz uvjerenja Grada Zagreba, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, klasa: 935-08/2009-02/379, Ur.broj: 251-15/02-1-2009-2 od 19. veljače 2009. (list 21 spisa) razvidno da je geodetskim elaboratom RN 587/70 k. o. [katastarska općina] formirana z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je nastala iz dijela z. k. č. [katastarska čestica], dijela z. k. č. [katastarska čestica], dijela z. k. č. [katastarska čestica], dijela z. k. č. [katastarska čestica], dijela z. k. č. [katastarska čestica] i dijela z. k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina],

- iz izvatka iz zemljišne knjige broj 5587 k. o. [katastarska općina] (list 21 spisa) razvidno da je kao vlasnik čk.br. 2918/2, 2918/8, 2918/9, 2918/10 i 2918/24 upisana Općenarodna imovina s pravom korištenja u korist Narodnog odbora Općine zagrebačka Dubrava u Zagrebu,

- iz izvatka iz zemljišne knjige broj 6017 k. o. [katastarska općina] (list 21 spisa) razvidno da je kao vlasnik čk.br. 2918/16 upisana Općenarodna imovina s pravom korištenja u korist Narodnog odbora Općine zagrebačka Dubrava,

pri čemu valja uputiti i na čl. 1. i čl. 4. Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (Narodne novine 47/90) sukladno kojima nekretnine, sredstva, prava i obveze općina, uključujući i Općinu Dubrava, i Gradske zajednice Zagreb postaju 1. siječnja 1991. nekretnine, sredstva, prava i obveze Grada Zagreba, na čl. 33. i čl. 42. st. 1. Zakona o Gradu Zagrebu (Narodne novine broj 90/1992) sukladno kojima sve pokretne i nepokretne stvari kojima upravlja Grad Zagreb čine njegovu imovinu, a nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze općine Grada Zagreba preuzima Grad Zagreb i općine koje su se izdvojile iz dosadašnje općine Grad Zagreb, kao pravni sljednici u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja Skupštine Grada Zagreba, te čl. 360. st. 1. ZV sukladno kojem pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, a slijedom kojim utvrđenja i zakonskih odredbi sud zaključuje da se tužitelj ima smatrati barem predmnjevanim vlasnikom predmetnog poslovnog prostora iz čl. 166. st. 1. ZV.

14. U odnosu na osporenu pasivnu legitimaciju tuženice, odnosno u odnosu na njezine navode da nije bila u posjedu predmetne nekretnine tijekom utuženog razdoblja, valja napomenuti da je sud uvidom u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps- 189/2015 utvrdio da je tužitelj dana 28. svibnja 2015. protiv tuženice i PR podnio tužbu radi ispražnjenja i predaje u posjed poslovnog prostora na adresi, [adresa], da su ER, ovdje tuženica i PR, dana **.**.2015. podnijeli odgovor na tužbu u kojem se navodi da je ER, ovdje tuženica, u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnog poslovnog prostora punih 36 godina, da je stupila u posjed predmetnog poslovnog prostora 1979., da je ER, ovdje tuženica na ročištu dana 5. prosinca 2016. iskazivala da su ona i njezin suprug u posjedu predmetnog poslovnog prostora od 1979., te da ima ključeve tog poslovnog prostora, no da trenutno ne obavljaju nikakvu djelatnost u njemu, a slijedom kojih utvrđenja sud zaključuje da tuženica tijekom utuženog razdoblja bila u posjedu predmetnog poslovnog prostora.

15. Sud je vodeći se odredbom čl. 166. st. 4. ZV u svezi čl. 165. st. 1. ZV razmatrao poštenje tuženice kao posjednice predmetnog poslovnog prostora, te je utvrdio - uvidom u Ugovor o zakupu poslovne prostorije od 21. svibnja 1980. (list 21 spisa) da su isti sklopili Samoupravna interesna zajednica stanovanja [adresa] – Zagreb kao zakupodavac i ER, ovdje tuženica, kao zakupac, da je istim zakupodavac dao, a zakupac primio, u zakup poslovnu prostoriju u Zagrebu, Ulica Marijana Badela 8 površine 47,08 m2, te da je Ugovor zaključen na neodređeno vrijeme,

- da stranke tijekom postupka nisu navodile da bi predmetni Ugovor o zakupu uskladili s čl. 35. st. 1. Zakona o zakupu poslovnog prostora (Narodne novine broj 91/96, 124/97; dalje: ZZPP), niti da Ugovor i nadalje ima pravni učinak i obvezuje stranke,

- da iz spisa ne proizlazi da bi Ugovor o zakupu poslovne prostorije od 21. svibnja 1980. bio usklađen s odredbama ZZPP, pa da je temeljem čl. 35. st. 2. ZZPP predmetni Ugovor o zakupu raskinut po sili zakona,

- uvidom u zaključak Grada Zagreba, Povjerenstvo za davanje u zakup poslovnog prostora javnim natječajem, klasa: 327-01/98-04-049, ur.broj: 251-17-04-1/00-02 od 21. studenog 2000. (list 21 spisa) da je odbijena ponuda ranijeg zakupnika ER, ovdje tuženice, podnesena za poslovni prostor [adresa] oglašen u natječaju od 4. studenog 1998., te da stranke nisu sklopile novi Ugovor o zakupu predmetnog poslovnog prostora,

a slijedom kojih utvrđenja sud zaključuje da je tuženica od 5. studenog 1998. kao dana raskida Ugovora o zakupu poslovne prostorije od 21. svibnja 1980. pa nadalje bila nepošteni posjednik predmetnog poslovnog prostora, a slijedom čega u odnosu na istu valja primijeniti čl. 165. ZV.

16. U odnosu na spornu visinu tužiteljevog potraživanja valja napomenuti da ista proizlazi iz Zaključka o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor (Službeni glasnik Grada Zagreba 07/2004) iz kojeg je razvidno da zakupnina do 30. lipnja 2009. iznosi 67,50 kn/m2, iz Zaključka o dopuni zaključka o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor (Službeni glasnik Grada Zagreba 08/2008 i 14/2009) iz kojeg je razvidno da se obračun zakupnine počevši od 1. srpnja 2009. povećava za 3,4%, iz Zaključka o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/2012) iz kojeg je razvidno da zakupnina iznosi 45,00 kn/m2 za razdoblje od 1. studenog 2012. do 30. travnja 2013., iz Zaključka o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor (Službeni glasnik Grada Zagreba 10/2013) iz kojeg je razvidno da zakupnina iznosi 33,75 kn/m2 za razdoblje od 1. svibnja 2013. do 31. prosinca 2013., te iz Zaključka o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/2014) iz kojeg je razvidno da zakupnina iznosi 27,00 kn/m2 za razdoblje od 1. siječnja 2014. pa do kraja utuženog razdoblja, pri čemu je ukupan iznos zakupnine valjalo uvećati za 2,2% te za porez na dodatnu vrijednost. Slijedom svega navedenog, sud utvrđuje da je naknada za korištenje predmetnog poslovnog prostora u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 30. lipnja 2009. iznosila 3.172,50 kn, u razdoblju od 1. srpnja 2009. do 31. listopada 2012. da je iznosila 3.280,36 kn, u razdoblju od 1. studenog 2012. do 30. travnja 2013. da je iznosila 2.115,00 kn, u razdoblju od 1. svibnja 2013. do 31. prosinca 2013. da je iznosila 1.586,25 kn, te da je u razdoblju od 1. siječnja 2014. pa do kraja utuženog razdoblja da je iznosila 1.621,13 kn, pri čemu je tužitelj, imajući u vidu da su u posjedu predmetnog poslovnog prostora u utuženom razdoblju bili i tuženica i PR, isto kao djeljivu novčanu obvezu podijelio na tuženicu i PR, te je prijedlogom za ovrhu od 30. lipnja 2016. utužio na ime naknade za korištenje predmetnog poslovnog prostora iz čl. 165. st. 1. ZV polovicu iznosa mjesečne zakupnine, za svaki mjesec korištenja predmetnog poslovnog prostora u razdoblju od siječnja 2004. do travnja 2016., pri čemu je za određena razdoblja utužio zbroj mjesečnih zakupnina koja su imala u izvatku iz poslovnih knjiga naznačen isti dan dospijeća, a kako je to razvidno i iz izvatka iz poslovnih knjiga na listu 3 spisa.

17. U odnosu na istaknuti prigovor zastare valja napomenuti da se u odnosu na tužiteljevo potraživanje primjenjuje zastarni rok od 3 godine od dana kada mu je predmetni poslovni prostor predan, pri čemu je iz spisa Ps-189/2015 razvidno da je u trenutku podnošenja predmetnog prijedloga za ovrhu dana 30. lipnja 2016. predmetni poslovni prostor bio u posjedu tuženice, dakle da u konkretnom slučaju u trenutku pokretanja ovog postupka zastarni rok nije ni počeo teći, i to u odnosu na cjelokupno potraživanje, sve s obzirom da je sud utvrdio da je tuženica nepošteni posjednik predmetnog poslovnog prostora još od 5. studenog 1998.

18. Slijedom svega navedenog, a polazeći od utvrđenja ovoga suda o predmnjevanom vlasništvu tužitelja na predmetnom poslovnom prostoru, te nepoštenom posjedu tuženice tijekom čitavog utuženog razdoblja, kao i činjenici da je tužitelj u postupku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu broj Ps-189/2015 podnio zahtjev za predajom u posjed predmetnog poslovnog prostora iz čl. 161. st. 1. ZV, to je sud zahtjev tužitelja za isplatom naknade iz čl. 165. st. 1. ZV ocijenio u cijelosti osnovanim, te odlučio kao u toč. I/ izreke ove presude.

19. Odluka o zateznim kamatama temelji se na čl. 29. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21; dalje: ZOO).

20. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, dok visina zateznih kamata proizlazi iz čl. 29. st. 2. ZOO. Imajući u vidu navedene odredbe, te datume dospijeća utuženih potraživanja kako su naznačeni u izvodu iz poslovnih knjiga, sud je održao na snazi platni nalog sadržan u predmetnom rješenju o ovrsi u dijelu u kojem je tuženici naloženo na iznos dugovanja isplatiti zateznu kamatu od dana kako je to određeno predmetnim rješenjem o ovrsi po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

21. U odnosu na troškove postupka valja napomenuti da nakon što je ovršni postupak prešao u postupak kao u povodu prigovora protiv platnog naloga nema mjesta razdvajanju troška postupka na trošak ovršnog postupka i trošak parničnog postupka, slijedom čega je sud u toč. II. izreke ove presude djelomično ukinuo platni nalog sadržan u predmetnom rješenju o ovrsi u dijelu u kojem se isti odnosi na odmjerene troškove ovršnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama, dok je u toč. III. izreke ove presude odlučio o naknadi troškova cjelokupnog postupka. Naime, obzirom je ovaj postupak započeo podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji predstavlja tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga, cijeli ovaj postupak valja smatrati parničnim postupkom od trenutka podnošenja samog prijedloga za ovrhu do donošenja pravomoćne odluke.

22. Odluku o troškovima parničnog postupka sud temelji na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP.

23. Sud je potrebnim za vođenje parničnog postupka u smislu čl. 155. st. 1. ZPP tužitelju priznao trošak sastav podneska od 16. svibnja 2018. i 23. svibnja 2018. u iznosu od 500,00 eur za svaki podnesak po tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: Tarifa), trošak sastav podneska od 12. prosinca 2018. u iznosu od 125,00 eur po tbr. 8. toč. 4. Tarife, te trošak pristupa na ročište održano dana 20. lipnja 2018., 3. travnja 2019. i 17. prosinca 2024. u iznosu od 500,00 eur za svako ročište po tbr. 9. toč. 1. Tarife, za trošak pristupa na ročište održano dana 16. listopada 2018. u iznosu od 125,00 eur po tbr. 9. toč. 5. Tarife, a koje iznose valja uvećati za iznos poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 687,50 eur, te za trošak javnog bilježnika određen rješenjem o ovrsi u iznosu od 405,05 eur (javnobilježnička nagrada i trošak dostave), a što sveukupno predstavlja priznati trošak parničnog postupka u iznosu od 3.842,55 eur.

24. Sud potrebnim troškom tužitelja nije ocijenio trošak tužbe od 2. kolovoza 2016., a iz razloga što je ovaj postupak pokrenut prijedlogom za ovrhu podnesenim po tužitelju osobno dana 30. lipnja 2016., trošak sastava podneska od 13. ožujka 2018., a iz razloga što je istim tužitelj isključivo dostavio punomoć za zastupanje, trošak podneska od 28. svibnja 2018., a iz razloga što je istim tužitelj isključivo obavijestio sud da mu je omaškom dostavljen njegov vlastiti podnesak, trošak podneska od 28. kolovoza 2018., a iz razloga što navedeni podnesak nije sadržan u predmetnom spisu, trošak sastava podneska od 4. travnja 2024., a iz razloga što je istim tužitelj isključivo obavijestio sud o otkazu punomoći, kao ni trošak sudske pristojbe na presudu, a s obzirom da ona nije u smislu čl. 164. st. 2. naznačena određeno u apsolutnom iznosu.

25. Iz iznesenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Varaždinu, 23. siječnja 2025.

Sutkinja

Tamara Turek

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može u roku od 15 dana od dana dostave iste izjaviti žalbu. Žalba se podnosi ovome sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1/ tužitelj, po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević i partneri d.o.o. iz Zagreba

2/ tuženica, po punomoćniku Ivanu Maloča, odvjetniku iz Zagreba