REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ČJ i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Vodice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 8. srpnja 2021., broj: 23. Pp - 1686/2021-9, u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Vodice, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet vraća na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 8. srpnja 2021., broj: 23. Pp - 1686/2021-9, na temelju članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. ČJ, okr. GJ, okr. MJ, okr. PJ i okr. ZJ, oslobođeni su optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2.Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj u kojoj ističe da je prvostupanjski sud prerano okrivljenika oslobodio optužbe za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da izostanak opisa točno konkretnih radnji, odnosno propusta okrivljenika u činjeničnom opisu prekršaja nije razloga zbog kojih bi ih se trebalo osloboditi optužbe.

3.Žalba je osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom je utvrđena povreda materijalnog prekršajnog prava od strane prvostupanjskog suda u odnosu na prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

5.U pravu je tužitelj kada ističe da odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju optužbe u odnosu na prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nije pravilna ni zakonita.

5.1.Naime, iz obrazloženja pobijane prvostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o oslobođenju okr. ČJ, okr. GJ, okr. MJ, okr. PJ i okr. ZJ od prekršajne odgovornosti za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a temeljem članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, obrazložio na način da je naveo „…Fizički sukob je uporaba mišića iz nemogućnosti usklađivanja interesa a naguravanje je fizičko razračunavanje osoba manjeg intenziteta, a činjenica da se okrivljenima stavlja na teret da su se kritične prigode tjelesno sukobili i naguravali, nije dovoljna sama po sebi da bude ispunjeno zakonsko biće djela na strani okrivljenika…razmatrajući činjenični opis djela, razvidno je da konkretne radnje nisu barem minimalno konkretizirane u ponašanju sudionika predmetnog prekršaja, niti opisan način sudjelovanja u fizičkom sukobu i naguravanju, da bi se uopće moglo prijeći na utvrđivanje doprinosa svakog od sudionika narušavanja javnog reda i mira.“.

5.2.Međutim, zaključak prvostupanjskog suda da u činjeničnom opisu prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nisu ostvarena obilježja tog prekršaja nije pravilan.

5.3.Naime, odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je: „Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.“

5.3.Iz činjeničnog opisa prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način kako je to naznačeno u optužnom prijedlogu tužitelja jasno proizlaze sve odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bitnih obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira budući da je jasno navedeno da su okrivljenici na javnom mjestu, ulici Obala Rtine kbr. 1 A, u krugu marine Pirovac, narušavali javni red i mir, pri čemu je radnja okrivljenika opisana na način da je navedeno da su se okrivljenici „…fizički sukobili na način da su se međusobno naguravali…“. Dakle, fizički sukob okrivljenika na javnom mjestu opisan je radnjom međusobnog naguravanja, a naguravanje između više osoba samo po sebi podrazumijeva međusobno guranje kao primjenu fizičke sile.

5.4.Iz tako opisanog činjeničnog opisa proizlazi da su u činjeničnom opisu prekršaja kako je on naznačen u optužnom prijedlogu radnje okrivljenika minimalno konkretizirane „fizički sukob između više osoba koje su se međusobno naguravale“, a time je i opisano ponašanje okrivljenika na javnom mjestu odnosno opisane su radnje okrivljenika od kojih ovisi ostvarenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je u tom dijelu zaključak prvostupanjskog suda pogrešan radi čega nije bilo mjesta primjeni odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona.

5.4.1.Napominje se da u situaciji kada bi u činjeničnom opisu bilo navedeno samo da su se dvije osobe ili više osoba „fizički sukobile“ takav opis bi bio nedostatno opisan jer nisu opisane radnje okrivljenika, odnosno radnje okrivljenika ne bi bile konkretizirane.

5.5.Stoga, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u činjeničnom opisu prekršaja na način kako je to optužnim prijedlogom okrivljeniku stavljeno na teret, sadržane sve odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa je u tom dijelu žalba tužitelja osnovana te je u tom dijelu pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji shodan postupak.

6.Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 8 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.