REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg Dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-234/2022-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji tog suda Sanji Leskovar-Hostić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Krešimir Škarica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica & Partneri d.o.o., iz Zagreba, protiv tuženika ADRIATIC osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB 94472454976, kojeg zastupa Denis Lauc, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 5. prosinca 2024., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, te presude javno objavljene dana 23. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Listopadska 2, 10000 Zagreb, OIB: 94472454976, da tužitelju LP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati:

- s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.592,67 EUR (tisućupetstodevedesetdvaeurašezde- setsedamcenti), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 18.05.2022., te

- s osnove imovinske štete iznos 46,45 EUR (četrdesetšesteura- četrdesetpetcenti), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 18.05.2022.,

i to po stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.595,99 EUR (dvijetisućepetstodevedesetpeteuradevedesetdevetcenti), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. siječnja 2025. do isplate, i to po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je stradao dana 13. veljače 2022. oko 19,40 sati na raskrižju državne ceste broj 7 i županijske ceste 4292 na Đakovačkoj obilaznici, kao putnik u osobnom automobilu marke ,,Opel" reg. oznaka [registarska oznaka] kada je na njega naletjelo vozilo marke ,,Alfa Romeo" reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao pok. NP, a sve na način kako je to opisano u dokumentaciji koja je dostavljena uz tužbu.

1.2. Stoga tužitelj, prema tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje iznos od 23.000,00 kn, te s osnove imovinske štete zbog potrebe tuđe pomoći i njege iznos od 2.000,00 kn, sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 18.05.2022. pa do isplate.

1.3. Tužitelj još navodi da se u mirnom postupku obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom dana 17.05.2022. godine, kojem zahtjevu tuženik nije udovoljio.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava nastanak štetnog događaja, odnosno da se dana 13. veljače 2022. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao i tužitelj u svojstvu putnika u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka]. Ne osporava niti pasivnu legitimaciju, međutim, smatra da postoje razlozi za oslobođenje od odgovornosti i to iz razloga što tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja nije bio vezan sigurnosnim pojasom, a što proizlazi iz ozljeda koje je zadobio i iz oštećenja nastalih na vozilu. Također, tuženik ističe da je iz medicinske dokumentacije koju dostavlja tužitelj razvidno da je tužitelj zadobio beznačajne ozljede zbog kojih mu ne pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu. Tuženik također osporava visinu tužbenog zahtjeva i zatraženi tijek kamata.

2.1. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Tužitelj je u podnesku od 17. srpnja 2023. (listovi 120-121 spisa), nakon provedenog medicinskog vještačenja, konačno precizirao tužbeni zahtjev, na način da s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.592,67 EUR, a s osnove imovinske štete iznos 46,45 EUR, odnosno ukupno 1.639,12 EUR, sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 18.05.2022.

4. Ovakvo smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe, kojem se tuženik ima pravo usprotiviti, međutim, tuženik je na glavnoj raspravi od 16. siječnja 2024. izjavio da se ne protivi ovakvom smanjenju tužbe, ali predlaže da se isto uzme u obzir prilikom odmjeravanja parničnog troška.

5. U odnosu na sporne okolnosti, a koje se odnose na vrstu i težinu tjelesnih ozljeda tužitelja zadobivenih u predmetnoj prometnoj nesreći, te suodgovornost tužitelja nastaloj šteti zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom sud je, po prijedlogu stranaka, proveo dokaze uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja koja prileži spisu, u presliku osobnog zdravstvenog kartona tužitelja, pročitao je Zapisnik o očevidu MUP-a RH, PP Đakovo od 13.2.2022., iz spisa ODO u Osijeku, posl. broj Kr- DO-559/2022 pribavio je fotoelaborat mjesta događaja sačinjen od strane djelatnika PP Đakovo, proveo je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću, spec. traumatologije i kirurgije, kombinirano prometno i sudsko- medicinsko vještačenje po vještacima sudske medicine dr. sc. Peri Bubalu i vještaku prometne struke dipl. ing. Igoru Jakopliću, te je saslušao svjedoke MP, AP i ŠP.

6. Iz pisanog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka prof. dr. sc. Božidara Šebečića od 5. travnja 2023. proizlazi da je tužitelj LP, rođen 2002. g., dana 13.02.2022. stradao u prometnoj nesreći kao putnik u osobnom automobilu u sudaru s drugim osobnim automobilom. Zadobio je natučenje i oguljotinu kože glave, istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu i natučenje lijevog koljena. Liječen je mirovanjem, analgeticima. Bio je na pregledu fizijatra koji mu nije ordinirao fizikalnu terapiju već mu je preporučio vježbe kod kuće. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji po završetku liječenja kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice (uredna gibljivost vratne kralježnice na FSVK, bez znakova instabiliteta) koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti. Tužitelj je zbog zadobivene ozljede i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 5 tjedna kumulativno. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 3 dana, manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno. Kod tužitelja nema naruženja zbog čega bi trpio duševne boli. Tuđa pomoć u opsegu od 2 sata dnevno je bila potrebna 7 dana (preporučeno mirovanje) za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

7. Stranke nisu imale primjedbi na navedeni pisani nalaz i mišljenje vještaka, a i sud ga je u cijelosti ocijenio stručnim i objektivnim te danim u skladu s pravilma struke, te ga je u cijelosti prihvatio.

8. Iz iskaza svjedoka AP, koji je bio vozač osobnog vozila u kojem je tužitelj u predmetnoj nesreći stradao kao putnik, te ŠP i MP, koji su sjedili na stražnjem sjedalu tog automobila, a u odnosu na spornu činjenicu vezanosti tužitelja sigurnosnim pojasom, svjedok AP iskazao je da je u potpunosti siguran da je u vrijeme nastanka prometne nesreće tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, svjedok MP u to je siguran 90%, dok se svjedok ŠP ne sjeća. Što se tiče ozljeda koje je zadobio tužitelj LP, svjedoci ŠP i MP iskazali su da je isti zadobio blaži potres mozga koji mu je ustanovljen u bolnici u Osijeku gdje su svi putnici pregledani nakon predmetne prometne nesreće.

9. Preostale činjenice koje proizlaze iz iskaza navedenih svjedoka, a koje se odnose na nastanak predmetne prometne nesreće, nisu bitne za odluku u ovom sporu jer su između stranaka nesporne.

10. Na okolnost nevezanosti tužitelja sigurnosnim pojasom u predmetnoj prometnoj nesreći, sud je, po prijedlogu tuženika, proveo i kombinirano sudsko- medicinsko vještačenje po vještacima sudske medicine dr. sc. Peri Bubalu i prometne struke dipl. ing. Igoru Jakopliću, s time što je sud prethodno, za potrebe tog vještačenja, iz spisa ODO u Osijeku, posl. broj Kr-DO-559/2022 pribavio fotoelaborat mjesta događaja sačinjen prilikom očevida provedenog 13.2.2022. od strane djelatnika MUP-a RH, PP Đakovo.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. sc. Pere Bubala od 15. lipnja 2024., danog sa stajališta sudskomedicinskog aspekta, proizlazi da je tužitelj LP (rođ. 2002. god.) ozlijeđen kao suvozač u osobnom automobilu u sudaru s drugim osobnim automobilom, a predmetni štetni događaj se odvio dana 13. veljače 2022. godine. Po predmetnom štetnom događaju tužitelj je istog dana bio pregledan u KBC Osijek, te su tom prilikom postavljene sljedeće dijagnoze: oguljotina kože čeono tjemeno lijevo i kontuzijski otisak lijevog koljena. Nadalje, zbog bolova u području glave i vrata, kontaktiran je obiteljski liječnik, dana 23. veljače 2022. godine, koji izdaje uputnice za pregled od strane traumatologa. Traumatolog koji je pregledao tužitelja dalje preporuča učiniti radiološke snimke vratne kralježnice, pregled neurologa i fizijatra, a što je tužitelj i obavio, a iz kojih nalaza proizlazi da je kod tužitelja prisutan cervikokranijalni sindrom, odnosno trzajna ozljeda vrata. S obzirom na kliničku sliku, a pri tom uzimajući u obzir i dinamiku predmetne prometne nesreće, ovaj sindrom, odnosno trzajna ozljeda vrata može se vezati uz predmetni štetni događaj. Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, dijagnoze postavljene kod tužitelja s jedne strane, te dinamiku predmetne prometne nesreće s druge strane, nije moguće jednoznačno zaključiti je li tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, no sve ozljede utvrđene kod tužitelja, kao suvozača u predmetnom štetnom događaju, mogle su nastati bez obzira na činjenicu vezivanja odnosno nevezivanja sigurnosnim pojasom.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića od 13.6.2024., danog sa stajališta aspekta prometne struke, proizlazi da je prilikom štetnog događaja došlo do bočnog sudara između desne bočne strane osobnog vozila osiguranika tuženika ALFA ROMEO reg. oznake [registarska oznaka] i čeonog dijela osobnog vozila OPEL reg. oznake [registarska oznaka] u kojem se nalazio tužitelj. Udarna sila je na osobno vozilo OPEL djelovala uzdužno, tako da je tužitelj u trenutku sudara u odnosu na karoseriju vozila poletio ravno prema naprijed. Promjena brzine vozila OPEL u sudaru iznosila je oko 35 km/h. Tehničkim načinima, pomoću uvida u vrlo loše fotografije prometne policije uložene u spis, nije moguće utvrditi da li je tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom.

13. Tužitelj nije imao primjedbi na pisane nalaze i mišljenja naprijed navedenih vještaka, dok je tuženik istima prigovorio u podnesku od 3.9.2024. Naveo je da dokumentacija u spisu upravo govori u prilog prigovora tuženika da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom, i to: putnicima je izrečena kazna zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa (čl. 163. ZOSPC), na prednjem vjetrobranskom staklu su vidljiva dva udarca glavom, u odnosu na činjenicu zategnutosti pojasa, isti da nije bio u zategnutom stanju, te se vratio uz stup, a obzirom da su se aktivirali zračni jastuci koji su na jednoj upravljačkoj jedinici s pojasevima, osnovano je da nisu bili ispravni jer se nisu zategnuli, jer bi se u protivnom zategnuli s aktivacijom zračnog jastuka. U prilog svojih tvrdnji tuženik je priložio fotografije, u vezi kojih je na glavnoj raspravi od 10.9.2024., obrazložio da ih je sačinio sam tuženik prilikom izvida štete u vezi obrade odštetnog zahtjeva na automobilu svojeg osiguranika.

14. Sud je odbio prijedlog tuženika da se kao dokaz u ovom postupku upotrijebe navedene fotografije koje je tuženik priložio uz podnesak od 3. rujna 2025. jer, u smislu odredbe čl. 299. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99,88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 94/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje – ZPP), stranke sve dokaze moraju predložiti najkasnije do zaključenja prethodnog postupka, osim ukoliko ih bez svoje krivnje nisu mogle predložiti do tog trenutka, a budući da je nesporno da je tuženik istima raspolagao i u tom stadiju postupka, isti je izgubio pravo na predlaganje i izvođenje tog dokaza.

15. Stoga je sud, povodom prigovora tuženika, vještake usmeno saslušao na glavnoj raspravi održanoj 5. prosinca 2024, ali bez da je kao dokaz upotrijebio fotografije tuženika predložene uz podnesak od 3. rujna 2025.

16. Iz iskaza prometnog vještaka Igora Jakoplića na toj raspravi proizlazi da je kazna za nevezivanje pojasa izrečena samo putnicima ŠP i MP koji su sjedili na stražnjoj klupi vozila Opel Zafira dok je tužitelj sjedio na suvozačkom mjestu. Stanje zategnutosti suvozačkog pojasa da je vidljivo na fotografijama prometne policije, a ako je i bio u takvom stanju da ga je bilo moguće izvlačiti i da se ponovno sam namatao to znači da je pirotehnički zatezač zatajio ili da je suvozač bio vezan. Na pitanje tuženika da li u slučaju da je tužitelj bio vezan i uz aktivaciju zračnih jastuka bi li uspio udariti glavom u prednje vjetrobransko staklo, vještak je odgovorio da ne bi.

16.1. Vještak dr sc. Pero Bubalo u cijelosti je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja.

17. Uzevši u obzir iskaze svjedoka MP i AP, koji su iskazali da je kritične zgode tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, mišljenje vještaka sudske medicine dr. sc. Pere Bubala da su ozljede tuženika u predmetnom štetnom događaju mogle nastati bez obzira na činjenicu vezivanja odnosno nevezivanja sigurnosnim pojasom, te vještaka prometne struke dipl. ing. Igora Jakoplića da tehničkim načinima, nije moguće utvrditi da li je tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, a također uzevši u obzir i činjenicu koja proizlazi iz Zapisnika o očevidu MUP-a RH, PP Đakovo od 13.2.2022. da je samo putnicima, ovdje svjedocima ŠP i MP koji su sjedili na stražnjoj klupi vozila Opel Zafira izrečena kazna za nevezivanje pojasa, a ne i tužitelju, koji je sjedio na suvozačkom mjestu, sud je povjerovao iskazima navedenih svjedoka u vezi navedene činjenice, tj. da je tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom jer niti iz jednog drugog dokaza ne proizlazi suprotno.

18. Na osnovu navedenog, proizlazi da ne postoji suodgovornost tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja, već je za istu isključivo odgovoran tuženik. 19. Nadalje, na temelju naprijed provedenih dokaza i izloženih utvrđenih činjenica, sud je utvrdio da je tužitelju u ovom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 126/21, 114/2022, 156/2022, dalje – ZOO), te da tužitelj ima pravo na naknadu te neimovinske štete, u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a, s obzirom da je zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju trpio posljedice koje opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade.

20. Imajući u vidu da je tužitelj uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju, sukladno naprijed navedenom nalazu i mišljenju vještaka dr. Božidara Šebečića, trpio fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 5 tjedna kumulativno, zatim, primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, te u nastavku liječenja sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 3 dana, manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno, sud je utvrdio da tužitelju pripada ukupna naknada neimovinske štete zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje u zatraženom iznosu od u iznosu od 1.592,67 EUR. Prilikom odmjeravanja visine navedene naknade sud je uzeo u obzir i činjenicu da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio vrlo mlada osoba (stara 20 godina) te je takva njegova dob mogla biti od utjecaja na intenzitet pretrpljenog straha, a uzevši u obzir i okolnosti predmetne prometne nesreće u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a prilikom ocjenjivanja visine naknade za pretrpljene fizičke boli, sud je uzeo u obzir da je tužitelj bio izložen radiološkom snimanju, višekratnim pregledima liječnika, te liječen mirovanjem i analgeticima, kao i fizikalnim vježbama koje je provodio kod kuće.

21. Nadalje, prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega ukupno 14 sati nakon ozljeđivanja, tako da mu je za ovaj vid štete sud odredio naknadu u iznosu od 46,45 EUR, pri čemu je cijenu 1 sata tuđe pomoći i njege sud odredio po slobodnoj ocjeni, u smislu odredbe čl. 223. ZPP- a, i to u iznosu od 25,00 kn / 3,30 EUR po satu, a tužitelj ima pravo na naknadu ove vrste štete i onda kad mu je ta pomoć i njega pružana besplatno .

22. Tužitelju su na dosuđeni iznos neimovinske štete priznate i zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, kako tužitelj i zahtijeva, a što je u skladu s odredbom čl. 1103. ZOO-a, prema kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelju su na dosuđeni iznos imovinske štete također priznate zakonske zatezne kamate od datuma podnošenja odštetnog zahtjeva, s obzirom da u skladu s odredbom čl. 1086. ZOO-a naknada imovinske štete dospijeva u trenutku kad je nastala, a ista je, u konkretnom slučaju, svakako dospjela u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva. Stopa zakonskih zateznih kamata određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 126/21, 114/2022, 156/2022, 145/2023 i 155/2023) kako je navedena u izreci.

23. Na osnovu navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude pod točkom I. 24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1. ZPP-a, u vezi s čl. 155. ZPP-a, s obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.

25. Naime, što se tiče zahtjeva tuženika podnijetog na glavnoj raspravi od 16. siječnja 2024. da sud prilikom odmjeravanja parničnog troška uzme u obzir djelomično povlačenje tužbe koje je tužitelj izvršio u podnesku od 17. srpnja 2023., te kojim je konačno precizirano tužbeni zahtjev, valja navesti da bi tuženik imao pravo na naknadu troška za povučeni dio tužbenog zahtjeva, međutim, tuženik takav zahtjev nije postavio na određeni način, tj. naveo u odnosu na radnje i u kojoj visini potražuje naknadu troška za povučeni dio tužbenog zahtjeva,, tako da takav njegov zahtjev sud nije uzeo u obzir.

26. Stoga je sud parnični trošak tužitelja odredio u smislu odredbe 154. st. 1. ZPP- a, uzevši da je isti u cijelosti uspio u sporu, prema vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Tužitelja je u ovom predmetu zastupao odvjetnik, pa je njegov parnični trošak valjalo odrediti primjenom važeće Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023, dalje-OT), a prema v.p.s. u iznosu od 1.639,12 EUR. Tako su tužitelju priznati troškovi sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 EUR, zatim, temeljem Tbr. 7. st. 1. OT, za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR, temeljem Tbr. 8. st. 1. OT, za sastav podnesaka od 10.11.2022., 25.4.2024. i 15.7.2024., u iznosu od 200,00 EUR, za svaki, temeljem Tbr. 9. st. 1. OT, za zastupanje na ročištima od 7.2.2023., 16.1.2024., 11.9.2024. i 5.12.2024. u iznosu od 200,00 EUR, za svako, što ukupno iznosi 1.800,00 EUR. Na navedeni trošak tužitelju je priznat i PDV od 25%, što ukupno iznosi 2.250,00 EUR. Nadalje, tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja iznosu od 200,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 79,63 EUR i na presudu u iznosu od 66,36 EUR, te je tako tužitelju dosuđen ukupan parnični trošak u iznosu od 2.595,99 EUR. Tužitelju su na taj trošak dosuđene i zatražene zakonske zatezne kamate, na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

27. Tužitelju nije priznat zatraženi putni trošak pristupa na održana ročišta, kojeg je zatražio u visini cijene benzina i cestarine, budući da u smislu odredbi ZPP-a i Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika, punomoćnik tužitelja nema pravo na taj trošak, dok isti nije takav zahtjev postavio u smislu odredbi čl. 11. Zakona o sudovima, tj., kao trošak nastao svrsishodnom delegacijom suda.

28. Na osnovu navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude pod točkom II. U Krapini, 23. siječnja 2025.

S u t k i n j a :

Sanja Leskovar – Hostić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude, stranci koja je uredno obaviještena o istom, a stranci koja nije uredno obaviještena od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika