REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-710/2023-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužiteljice VIĆ iz [adresa]/1, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Davor Lazić, odvjetnik iz Zagreba, Avenija Većeslava Holjevca 40, protiv tuženika Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Vinogradska cesta 29, OIB: 84924656517, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice VI, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika TI, dipl.iur., prema generalnoj punomoći Su- 274/2024, te presude javno objavljene 23. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Vinogradska cesta 29, OIB: 84924656517, isplatiti tužiteljici VIĆ iz [adresa]/1, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime pogrešno isplaćene plaće iznos od 170,92 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće, kako slijedi:

- na iznos od 27,32 eura od 16.09.2014. pa do isplate,

- na iznos od 24,94 eura od 16.11.2014. pa do isplate,

- na iznos od 52,15 eura od 16.07.2015. pa do isplate,

- na iznos od 11,34 eura od 16.08.2015. pa do isplate,

- na iznos od 27,45 eura od 16.09.2015. pa do isplate,

- na iznos od 26,20 eura od 16.11.2015. pa do isplate,

- na iznos od 1,52 eura od 16.01.2016. pa do isplate,

i to do 31. srpnja 2015. po stop određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Vinogradska cesta 29, OIB: 84924656517, naknaditi tužiteljici VIĆ iz [adresa]/1, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.374,65 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u radnom odnosu kod tuženika od 1. siječnja 2012. i to na radnom mjestu doktora medicine, na specijalizaciji iz neurokirurgije, a rad joj je zbog prirode posla bio i jest organiziran u smjenama, dvokratno, noću, vikendima-subotom i nedjeljom, blagdanom, prekovremeno.

Plaća tužiteljice odnosno određena uvećanja plaće i ostala prava radnika regulirana su Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 83/13, 143/13, 96/15 i 29/18), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12).

Pri određenim uvećanjima plaće i ostalim pravima radnika koje tuženik nije poštivao i to počevši od 01.05.2014., misli se prvenstveno na to da tuženik nije evidentirao, pa posljedično tome niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan "padao" na "standardni" radni dan (od ponedjeljka do petka prema članku 58. stavak 9. KU 88/13, članku 51. stavak 9., 10. i 11. KU odnosno članku 49. stavak 9., 10., i 11. KU 29/18, sve u vezi sa odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH). Naime, tužiteljici u tom slučaju uz osnovnu plaću uvećanu za naknadu za blagdan pripada i naknada za prekovremene sate ako bi stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelazili mjesečni fond radnih sati, a koja naknada za prekovremeni rad tužiteljici nije isplaćivana.

Tuženik tužiteljici nije isplaćivao dodatak na plaću s osnova otežanih uvjeta rada za sve stvarno odrađene sate (odnosno i u prekovremenom radu), u iznosu utvrđenom člankom 65 KU 88/13, člankom 57. KU, Dodatkom KU odnosno člankom 55. KU 29/18 i Popisom radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak iako je tužiteljica sve sate rada (pa tako i prekovremeni rad) odradila u otežanim uvjetima rada.

Nadalje, tuženik tužiteljici nije isplaćivao dodatak na plaću s osnova iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi za sve stvarno odrađene sate rada (odnosno i u prekovremenom radu) a u iznosu utvrđenom člankom 66. KU 88/13, člankom 59. KU, Dodatkom KU odnosno člankom 57. KU 29/18 iako je tužiteljica sve sate rada (pa tako i prekovremeni rad) bila odgovorna za život i zdravlje ljudi.

Nadalje Zakonom o radu ("Narodne novine" broj 93/14) i to odredbom članka 81. (članak 60. Zakona o radu - "Narodne novine" broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) određeno je kako "za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad)". Odredbama Kolektivnih ugovora, konkretno odredbom članka 37. stavak 2. KU 126/11, odnosno članka 36. stavak 2. KU 143/13 propisano je da "Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije." .

Budući da su za naknade plaće za godišnji odmor uzimane prosječne mjesečne plaće koje su pogrešno obračunavane odnosno obračunavane u manjem iznosu to je tuženik tužiteljici počev od 1.5.2014. do dana podnošenja ove tužbe pogrešno obračunao i naknadu za godišnji odmor.

Slijedom navedenog, prema konačno specificiranom zahtjevu tužiteljica predlaže naložiti tuženiku da joj isplati razlike manje isplaćenih plaća po osnovi neobračunatih sati prekovremenog rada koji tuženik nije evidentirao, dodatak za posebne uvjete rada, te dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, kao i razliku naknade plaće za godišnji odmor, u ukupnom iznosu od 170,92 eura uz naknadu troška parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik ističe da je naknada plaće za prekovremeni rad tužiteljici obračunata na način kako je to regulirano odredbama KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13) i TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12). Sukladno odredbi članka 47. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dodatke na plaću, između ostalog čini i dodatak na posebne uvjete rada i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi. Međutim, ne proizlazi da isti dodaci čine osnovnu plaću i da se u nju mogu ubrojiti, nego se na nju dodaju. Prema odredbi članka 57. stavak 2. radniku pripada dodatak kojim se uvećava osnovna plaća s posebnih uvjeta rada. Dodatak se izračunava kao uvećanje osnovne plaće za određeni postotak i nije vezan za redovni mjesečni fond radnih stati ili za broj stvarnih sati koje radnik odradi te se svaki mjesec radniku određuje u istom iznosu. Na temelju odredbe članka 59. KU-a radniku kao doktoru medicine pripada dodatak kojim se uvećava osnovna plaća radnika u iznosu od 12 % zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i propisano je da se izračunava i kao uvećanje osnovne plaće za 12 % i nije vezan za redovni mjesečni fond sati ili za broj stvarnih sati koje radnik odradi te se za svaki mjesec radniku određuje u istom iznosu.

Također, prema odredbi članka 51. predmetnoga KU-a, za prekovremeni rad radnik ostvaruje dodatak na plaću u iznosu od 50 %, također od osnovne plaće. I prema Zaključku broj 48. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, prekovremeni rad iznad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati plaća obračunava se sukladno članku 51. stavak 2. podstavak 4. KU-a, odnosno uvećava se za 50 % na osnovnu plaću radnika, bez primjene položajnog dodatka.

Iz svega naprijed navedenog razvidno je da dodaci na plaću tužiteljice nisu vezani za broj prekovremenih sati rada, već su vezani uz osnovnu plaću i kao takvi fiksno su ugovoreni kao dodatak na osnovnu plaću. Prekovremeni rad računa se na način da se samo osnovna plaća radnika, bez dodataka, podijeli s mjesečnim brojem sati te se dobije vrijednost sata rada osnovne plaće za taj mjesec i ona se uvećava za 50 % i množi s brojem sati prekovremenog rada radnika, pa slijedom svega predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška sudskih pristojbi.

3. Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim rješenjem Broj: Rev 990/2021-2 od 7. ožujka 2023. ukinuo je presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 634/2021-2 od 12. travnja 2021. i presudu Općinskog radog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1837/2019-17 od 13. siječnja 2021. u dijelu točke I. izreke u kojem je tuženiku naloženo platiti tužiteljici iznos od 398,36 EUR bruto s pripadajućim zateznim kamatama s osnove prekovremenog rada i točka II. te se predmet u tom dijelu vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u:Ugovor o radu od 30. prosinca 2011., isplatne liste, CD s platnim listama i evidencijom radnog vremena za tužiteljicu, i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, te je proveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o. te u ponovljenom postupku proveo dopunu financijskog vješačenja.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica u spornom razdoblju radila na radnom mjestu doktora medicine, da joj je rad organiziran u 24-satnim dežurstvima, da je ostvarivala prekovremene sate, kao što nije sporno i da tuženik nije isplaćivao dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve sate koje je tužiteljica odradila, odnosno za vrijeme prekovremenog rada, kao niti dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate u spornom razdoblju.

7. Sporno je između stranaka da li tužiteljici pripada uvećanje plaće za otežane uvjete rada za sve sate koje je tužiteljica odradila u otežanim uvjetima rada, pa tako i u prekovremenim satima.

8. Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13) koji je bio zaključen na vrijeme od četiri godine (članak 2. KU-a) propisano je u članku 47. da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na plaću, da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Nadalje je propisano da su dodaci na osnovnu plaću: dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Člankom 51. KU-a propisano je da se osnovna plaća uvećava za prekovremeni rad 50 %.

Člankom 57. istog KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstveno osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću te taj dodatak iznosi 25 % za doktora medicine specijalista.

Člankom 59. naprijed navedenog KU-a bilo je propisano da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10 % od osnovne plaće. Dodatkom I naprijed navedenom KU- u ("Narodne novine" broj 96/15) koji je stupio na snagu 01.10.2015., propisano je u članku 4. da se u članku 59. brojka 10 % zamjenjuje s brojkom 12 %.

9. Temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnom službama ("Narodne novine" broj 141/12) koji se primjenjuje također na tužiteljicu, plaća radnika je u članku 51. definirana na jednak način kao i u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

10. Radi utvrđivanja visine potraživanja, sud je proveo financijsko vještačenje po vještakinji Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja, koja je u Nalazu i mišljenju od 23. lipnja 2020. utvrdila sljedeće: Za razdoblje od 1. svibnja 2014. do 30. rujna 2019.:

- pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 2.933,60 kuna,

- Posljedično na prethodno utvrđenje, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i naknade za privremenu nesposobnost za rad iznosi 10.452,24 kune.

Stoga ukupno potraživanje pod pretpostavkom da tužiteljici pripada pravo na dodatak za prekovremeni rad za svaki sat rada na blagdan u tjednu, od ponedjeljka do petka i posljedično potraživanje zbog manje obračunatog iznosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 13.385,84 kune, iskazano u Tabeli 2.

- potraživanje po osnovi neobračunatih dodatka za otežane uvjete rada iznosi 29.141,47 kuna,

- potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 19.812,81 kunu,

manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, posljedično na neobračunate dodatke za posebne uvjete rada, odgovornost za život i zdravlje ljudi na sve odrađene sate tužiteljice iznosi 19.213,47 kuna, stoga ukupno potraživanje tužiteljice koje proizlazi iz neobračunatih dodatka za posebne uvjete rada i odgovornost za život i zdravlje iznosi 68.167,75 kuna, iskazano u Tabeli 3. Slijedom svega sveukupna visina potraživanja tužiteljice iznosi 81.553,59 kuna. U ponovljenom postupku sud je proveo dopunsko vještačenje te je vještak Petra Blašković u dopuni nalaza od 31.07.2024. sačinila izračun sukladno Zaključku 153. od 21. prosinca 2015. godine, visina potraživanja tužitelja sveukupno bi iznosila 9.218,32 EUR (Tabela 3. stupac '9'), a sastoji se od sljedećeg:

potraživanje po osnovi prekovremenog rada iznosi 158,06 EUR,

posljedično na prethodno utvrđenje, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i naknade za privremenu nesposobnost za rad iznosi 12,86 EUR,

Stoga ukupno potraživanje pod pretpostavkom da tužitelju pripada pravo na dodatak za prekovremeni rad za svaki sat rada na blagdan u tjednu od ponedjeljka do petka i posljedično potraživanje zbog manje obračunatog iznosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i naknade za privremenu nesposobnost za rad iznosi 170,92 EUR (Tabela 3. stupac '4').

potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za otežane uvjete rada iznosi 3.867,74 EUR,

potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 2.629,60 EUR,

manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, posljedično na neobračunate dodatke za posebne uvjete rada, odgovornost za život i zdravlje ljudi na sve odrađene sate tužitelja iznosi 2.550,06 EUR.

Stoga ukupno potraživanje tužitelja koje proizlazi iz neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada, odgovornost za život i zdravlje iznosi 9.047,40 EUR (Tabela 3. stupac '8').

11. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka budući je isti izrađen stručno, jasno i obrazloženo, te u skladu sa pravilima struke, a stranke ga nisu osporavale u matematičkom iznosu.

12. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev u pogledu potraživanja manje isplaćene plaće na dodatak za prekovremeni rad za svaki sat rada na blagdan u tjednu od ponedjeljka do petka i posljedično potraživanje zbog manje obračunatog iznosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i naknade za privremenu nesposobnost za rad iznosi 170,92 EUR.

13. Po stavu suda tužiteljici pripada uvećanje plaće za otežane uvjete rada za sve sate u kojima je tužiteljica radila u otežanim uvjetima rada, pa tako i za sve odrađene prekovremene sate. Tužiteljici pripada uvećanje plaće za otežane uvjete rada bilo za sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo za prekovremene sate. Naime, odredba članka 57. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje ("Narodne novine" broj 143/13) propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojeg postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, koji u konkretnom slučaju iznosi 25 %. Naime, u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih radnika i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak iz članka 57. navodi se i radno mjesto tužiteljice kao radno mjesto za koje pripada dodatak od 25 % za posebne uvjete, a u iznosu od 25 % za redovne sate rada obračunavao ga je tužiteljici i tuženik u utuženom razdoblju, što je razvidno iz obračunskih isprava tužiteljice za isplatu plaće. Obzirom da je utvrđeno postojanje razlike između utvrđenih fondova sati i mjesečnih odrađenih fondova sati, to je pogrešno obračunat iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i naknade za privremenu nesposobnost za rad u iznosu od 170,92 eura, pa je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev za navedeno potraživanje.

14. Odluka o zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate na članku 3. ZID ZOO ("Narodne novine" broj 78/15), a teče od svakog 16-og u mjesecu u odnosu na dodatke za prethodni mjesec sukladno odredbama Zakona o radu i KU-a.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 5. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, jer tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom djelu svog zahtjeva zbog čega nisu nastali posebni troškovi, a ovisno o vrijednosti predmeta spora u prvom te ponovljenom postupku.

16. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe od 100 bodova, sastava podnesaka od 30.8.2019., 23.7.2020. i 28.8.2020., sve po 100 bodova podnesak od 11.09.2024. od 25 bodova, pristupa na ročišta 2.10.2019. i 8.12.2020. od po 100 bodova, ročišta od ,8.04.2024. i 8.12.2024. po 25 bodova (primjenom Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1 OT), ročište za objavu od 13.0. 2021. od 50 bodova i 23.01.2025. od 12,5 bodova ukupno 737,5 bodova (vrijednost 1 boda = 2,00 eura), 1.475,00 na koji iznos je pridodano 25 % PDV-a, ukupno 1.843,75.

Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 530,90 eura, obzirom je provođenje ovog dokaza bilo neophodno za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari iznosi 2.374,65 eura.

17. Tužiteljici je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

18. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. siječnja 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku