Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-191/2021-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A, P R E S U D A Z B O G O G L U H E I

P R E S U D A N A T E M E LJ U P R I Z N A NJ A I R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužiteljice NI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Ana Bobinac, odvjetnica u [adresa] protiv tuženika 1. ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonskog nasljednika iza pok. RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednika iza pok. II iz [adresa], 4. ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednika VI iz [adresa] koja je nasljednica II iz [adresa], 5. MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 7. DI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica OI iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2024. i nakon objave 23. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e :

I. Utvrđuje se da je tužiteljica NI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica u cijelosti nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] broj D.L. 26- 2 [adresa] ukupne površine 773 m², dvorište površine 593 m², kuća [adresa] površine 107 m², pomoćna zgrada površine 59 m² i pomoćna zgrada površine 14 m² upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedom čega su tuženici ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonski nasljednik iza pok. RI iz [adresa], LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednik iza pok. II iz [adresa], ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednik iza pok. VI iz [adresa] koja je nasljednica II iz [adresa], FI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnim knjigama ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i korist uz istovremeno brisanje vlasništva s imena tuženika i njihovih pravnih prednika.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica NI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica u cijelosti nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] broj D.L. 26- 2 [adresa] ukupne površine 239 m², pašnjak površine 239 m² upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedom čega su tuženici ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonski nasljednik iza pok. RI iz [adresa], LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednik iza pok. II iz [adresa], ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednik iza pok. VI iz [adresa] koja je nasljednica II iz [adresa], FI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnim knjigama ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i korist uz istovremeno brisanje vlasništva s imena tuženika i njihovih pravnih prednika.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica NI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica u cijelosti nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] broj D.L. 26- 2, 26-4 pod selom ukupne površine 1111 m² , oranica površine 1111 m² upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedom čega su tuženici ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonski nasljednik iza pok. RI iz [adresa], BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednik iza pok. II iz [adresa], ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednik iza pok. VI iz [adresa] koja je nasljednica II iz [adresa], KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnim knjigama ishodi upis uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i korist uz istovremeno brisanje vlasništva s imena tuženika i njihovih pravnih prednika.

r i j e š i o  j e :

Nalaže se 7. tuženoj DI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici NI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.933,43 € zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 19. srpnja 2021. tužiteljica je navela da je izvanknjižna vlasnica i posjednica u cijelosti dijela nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica], dijela nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica], nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] i nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] sve upisane u kat. pl. br. 327, Pol: 1583/62, Pol: 42/91, ZP-509/17, ZP-1010/17, ZP-1233/18, ZP- 1276/20, ZP-189/21, Broj: 9597/2021 k. o. [katastarska općina] iako su kao vlasnici predmetnih nekretnina pored tužiteljice koja je upisana u 6/20 dijela upisani i RI u 5/20 dijela, LI u 1/20 dijela, II u 1/20 dijela, FI u 1/20 dijela, KI u 1/20 dijela i DI u 5/20 dijela. Tužiteljica navodi da je II umrla i da su njezini nasljednici BI i VI. U međuvremenu je umrla i VI, a njezin nasljednik je ČI. Tužiteljica tvrdi da je dio kčbr. [katastarska čestica] od osnivanja katastarskog operata bio upisan na njezinu baku GI rođenu N, [adresa] te da je temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-89/90 ova nekretnina prenesena na posjednika HI, oca tužiteljice, a potom temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O- 414/15 na majku tužiteljice ŠI, [adresa]. Nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] kod Područnog ureda za katastar Gospić bila je upisana na majku tužiteljice ŠI, [adresa] te je iz povijesti promjena na katastarskim česticama razvidno da je ranije ova nekretnina inicijalno bila upisana na posjednika SI, zatim na GI, baku tužiteljice nakon čije smrti se kao posjednik upisuje otac tužiteljice NIZ, [adresa], a nakon njegove smrti 2015. godine majka tužiteljice ŠI. Predmetnu nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] u površini od 255 m² otac tužiteljice HI je stekao kupoprodajom 1957. godine od SI. Tužiteljica tvrdi da su njezini roditelji u međuvremenu na mjestu stare kuće sagradili novu, a osim njihove kuće na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nalaze se još 3 kuće čiji su posjednici UI, [adresa], CI, [adresa] i JI te drugi posjednici. Tužiteljica ističe kako je njezin otac umro 2015. godine, a njegovim nasljednicima na predmetnim nekretninama proglašeni su tužiteljica i njezin sada pok. brat SI. Nakon smrti brata Tome Špoljarića 2020. godine, njegov suvlasnički dio tužiteljici je Ugovorom o darovanju nekretnina od 12. veljače 2021. godine darovala njegova supruga ĐI. Između tužiteljice i ostalih posjednika nema spora o korištenju predmetne nekretnine. Nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] otac tužiteljice je također stekao kupoprodajom od SI, a iste su u katastarskom operatu upisane na ime bake tužiteljice GI, a potom temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-85/90 prelaze na njezinog oca HI, a rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-414/15 na majku tužiteljice ŠI. Sve nekretnine su bile upisane kao posjed bake tužiteljice s obzirom da je rano ostala udovica, a na imanju u [adresa] je s njom ostao živjeti samo otac tužiteljice HI. Tužiteljica ističe da su tuženici njezini rođaci koji ne polažu pravo vlasništva na predmetnim nekretninama niti iste posjeduju. S druge strane, tužiteljica je u zakonitom, istinitom, samostalnom i neposrednom posjedu predmetnih nekretnina osobno i po svojim pravnim prednicima kroz neprekinuto vrijeme od više od 60 godina i nikada ih nitko nije smetao u posjedu istih. S obzirom na navedeno tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da je vlasnica predmetnih nekretnina i to dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 101 m², dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 255 m², kčbr. [katastarska čestica] u površini od 838 m² i kčbr. [katastarska čestica] u površini od 392 m² sve k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je zadržala pravo urediti tužbeni zahtjev nakon identifikacije predmetnih nekretnina po sudskom vještaku geodetske struke. Uz tužbu tužiteljica je dostavila zemljišnoknjižni izvadak - kat. pl. br. 327 k. o. [katastarska općina] (list 9 i 10 spisa), rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-11694/10 od 9. ožujka 2010. godine (list 11 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 5451/2003 od 17. prosinca 2003. godine iza pok. TI (list 12 i 13 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Gospić (list 14-18 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 19 i 20 spisa), prijepise i izvode posjedovnog lista broj 327, 374, 369 i 332 k. o. [katastarska općina] (list 21-26 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj O-1005/18 od 24. rujna 2018. godine iza pok. HI (list 27-29 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-2573/2020 od 9. studenog 2020. godine iza pok. SI (list 30-32 spisa) i Ugovor o darovanju nekretnina zaključen između ĐI i tužiteljice (list 33 i 34 spisa).

2. Tuženici BI (list 52 spisa), FI (list 53 spisa), KI (list 67 spisa) i ĆI (list 176 spisa) priznali su tužbeni zahtjev tužiteljice pa je sud bez daljnjeg raspravljanja u odnosu na navedene tuženike sukladno odredbi članka 331 stavka 1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/2023 - dalje u tekstu: ZPP) donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev odnosno presudu na temelju priznanja.

3. Tuženiku ČI dostavljena je tužba radi davanja odgovora u roku od 30 dana uz upozorenje da ako u roku od 30 dana od dana primitka poziva suda ne podnese odgovor na tužbu da će sud donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev. Tuženik je uredno primio tužbu, ali nije dostavio odgovor na tužbu niti je osporio tužbeni zahtjev tužitelja pa kako se radi o urednoj dostavi tužbe i kako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti s dokazima koje je tužiteljica podnijela ili s činjenicama koje su općepoznate niti postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnesu odgovor na tužbu, sud je u odnosu na navedenog tuženika donio presudu zbog ogluhe sukladno odredbi članka 331b ZPP.

4. Na pripremnom ročištu održanom 5. travnja 2024. godine tuženik LI naveo je da se načelno ne protivi tužbenom zahtjevu, a potom na ročištu održanom na licu mjesta 9. srpnja 2024. godine da se protivi tužbenom zahtjevu tužiteljice.

4.1. U odgovoru na tužbu tužena DI osporila je tužbeni zahtjev tužiteljice i navode tužiteljice da je isključiva vlasnica predmetnih nekretnina navodeći kako su prednici stranaka stekli vlasništvo odnosno suvlasništvo na predmetnim nekretninama na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj O-85/90-11 od 6. kolovoza 1990. iza pok. ZI kojim su njezinim nasljednicima proglašeni sin HI, kćerke EI i RI te praunuci AI, II, FI i KI.

5. Rješenjem suda poslovni broj P-191/2021-23 od 27. travnja 2023. godine utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari u odnosu na tuženu RI koja je umrla **.**.2022.. Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-159/2023 od 8. veljače 2024. godine iza pok. RI njezinim nasljednikom proglašen je sin ĆI iz [adresa] kojeg je sud rješenjem poslovni broj P-191/2021-28 od 7. veljače 2024. godine pozvao da preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari.

6. Raspravnim rješenjem suda od 5. travnja 2024. godine naloženo je tužiteljici da sukladno odredbi članka 109 stavka 1 i 2 Zakona o parničnom postupku u roku od 8 dana uredi tužbeni zahtjev na način da predmetne nekretnine označi oznakama katastarskih čestica prema novoj izmjeri.

7. Tužiteljica je podneskom od 15. travnja 2024. godine uredila tužbeni zahtjev kao u izreci presude.

8. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je obavljen očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetnih nekretnina od strane sudskog vještaka geodetske struke te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka PI, NV, ĆV, RV, LV i ŽV, te dokaz saslušanjem tužiteljice.

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi vlasnicom nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Tužiteljica tvrdi da se nalazi u zakonitom istinitom, samostalnim i neposrednom posjedu predmetnih nekretnina osobno i po svojim pravnim prednicima neprekinuto vrijeme od više od 60 godina i da ih nikada nitko nije smetao u posjedu navedenih nekretnina.

10. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

- da su u zemljišnoj knjizi predmetne nekretnine upisane u suvlasništvu tuženika odnosno njihovih pravnih prednika i tužiteljice u određenim suvlasničkim omjerima;

- iz povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Gospić da su predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prijavnim listom izlaganja pogreške revizije i kupoprodaje - cijepanje čestice 1961. godine upisane u posjedovni list broj 327 na ime GI, [adresa]; da se rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-85/90-11 cijeli posjed posjedovnog lista broj 327 s imena ĆIZ rođ. N prenosi na ime RIZ, [adresa]; da se rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-414/15 s imena IV, [adresa] katastarske čestice u posjedovnom listu broj 327 prenose na ime IV EI, [adresa];

- da su rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-1005/18 od 24. rujna 2018. godine iza pok. HI njegovim nasljednikom proglašeni sin SI u ½ dijela i kćerka NI, ovdje tužiteljica u ½ dijela;

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-2573/2020 od 9. studenog 2020. godine iza pok. SI njegovom nasljednicom proglašena supruga ĐI;

- da je ugovorom o darovanju od **.**.2021. ĐI kao darovatelj darovala nekretnine u k. o. [katastarska općina] tužiteljici NI kao daroprimateljici;

- da su rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 5451/2003 od 17. prosinca 2003. godine iza pok. TI rođ. KI njezinim nasljednicima proglašeni sin BI i kćerka VI;

- da je nasljednik pok. VI tuženik ČI;

- da je identifikacijom predmetnih nekretnina na licu mjesta od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke utvrđeno da se na kčbr. [katastarska čestica] nalazi obiteljska kuća kbr. 68 i pomoćna zgrada - štala s desne strane kuće i iza, a sa sjeverne strane kuće - mala ostava tzv. pušnica; da je iznad pomoćne zgrade zapušten voćnjak za kojeg je tužiteljica navela da završava sa stablom oraha što odgovara kopiji katastarskog plana; da je ispod puta koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] voćnjak na kčbr. [katastarska čestica] koji je u naravi zapušten, a u samom uglu ispod puta nalazi se septička jama koju koristi kuća na kbr. 68; da se ispod ceste kroz selo [adresa] nalazi kčbr. [katastarska čestica] u naravi nepokošena livada čije je granice tužiteljica pokazala sa sigurnošću;

- iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka da su tužiteljica i njezini pravni prednici u nesmetanom, poštenom i zakonitom posjedu predmetnih nekretnina od 1957. godine.

11. Svjedok ČV star 73 godine u svom je iskazu naveo da se sjeća tužiteljičinog oca HI koji je predmetne nekretnine kupio 1947. godine od svog rođaka VV; da je na prijeporu tada već bila izgrađena kuća koju je HI kasnije dograđivao i pregrađivao i da se tome nitko nije protivio; da se iza kuće nalazi tzv. kovačija jer je HI bio kovač, a uz kuću je štagalj i da je sve to gradio HI; da je na mjestu gdje se sada nalazi objekt kojeg je prije 3 godine izgradio otac 7. tužene DI ranije bio prilaz štali za istovar sjena na štagalj; da štala ima jedan ulaz za stoku, a u drugom ulazu je HI držao traktor; da je HI koristio predmetne nekretnine u granicama u kojima ih je prije njega koristio VV; da nikada nije smetan u posjedu predmetnih nekretnina; da je na čestici preko ceste HI orao i sadio kukuruz, krumpir i grah; da je Markova majka ĆIZ živjela u susjednoj kući i da je predmetne nekretnine kupio samo HI, a ne i članovi njegove obitelji.

12. Svjedok NV star 63 godine u svom je iskazu naveo da se još kao dijete sjeća HI i njegove supruge i djece koji su živjeli na predmetnim nekretninama; da iz pričanja zna da je HI kupio kuću i štalu na prijeporu i da zna da je u toj kući živio i da je koristio štagalj, a iza kuće je bila kovačija jer je HI bio kovač; da je tu nekada bio i voćnjak; da je ispred kuće koristio vrt i zemlju u polju; da HI nikada nije smetan u posjedu predmetnih nekretnina; da su HI i njegova supruga držali stoku, a sijeno su spremali na štagalj do kojeg se dolazilo kolima; da je na tom mjestu MV izgradio objekt; da je HI u jednom prostoru držao traktor, a u drugom je bila staja za stoku; da je rodna kuća tužiteljičinog oca susjedna kuća, a rodna kuća tužiteljice je kuća na prijeporu; da je KV, sestra HI živjela u susjednoj kući.

13. Svjedok ĆV stara 53 godine u svom je iskazu navela da se sjeća da su u predmetnoj kući živjeli roditelji tužiteljice HI i EI; da iz pričanja svog oca zna da je HI kupio ovaj posjed i da se sjeća da je stalno nešto dograđivao na kući; da je HI osim kuće koristio kovačiju i štalu i da je obrađivao prostor ispod kuće i veliki komad zemlje u polju, da su s HI u kući živjeli njegova supruga EI i troje djece; da nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina; da na predmetnim nekretninama nisu živjele druge osobe osim HI i njegove obitelji; da su u susjednoj kući živjele baka 7. tužene KV i GI, majka KV i HI; da su HI i EI držali krave, volove, kokoši i svinje u štali koja je na prijeporu, a ispod kuće HI je držao konja; da se u štalu ulazilo s istočne strane, a garaža koja je danas na prijeporu nije bila izgrađena već je taj prostor služio kao ulaz u štalu i tuda se vozilo i istovaralo sijeno; da je objekt - garažu izgradio otac 7. tužene MV prije više od deset godina.

14. Svjedok RV stara 54 godine u svom je iskazu navela da zna da su na predmetnim nekretninama živjeli HI i ŠI te da su koristili kuću, štagalj, pilanu, kovačiju i voćnjak ispod kuće, a poznato joj je i da su imali zemlju u polju; da je ovdje dolazila još kao dijete i da su oni već tada živjeli ovdje; da pretpostavlja da su predmetne nekretnine kupili iako se o tome nije raspitivala; da su s HI i ŠI u kući živjela i njihova djeca, ovdje tužiteljica i njezina braća Ć i SI; da je HI i ŠI naslijedila tužiteljica; da je HI u štali ispod štaglja držao stoku, a u drugom prostoru do štale držao je traktor i priključke; da se sijeno spremalo na štagalj; da se do štale dolazilo vozom sijena preko prostora na kojem je sada garaža koju je izgradio otac 7. tužene MV prije tri godine; da je rodna kuća HI susjedna kuća; da su majka i sestra HI živjele u susjednoj kući.

15. Svjedok LV star 68 godina u svom je iskazu naveo da je njegova majka rođena u susjednoj kući te da je kao dijete često dolazio u [adresa]; da su predmetne nekretnine u vlasništvu HI koji je otac tužiteljice; da je HI živio sa suprugom ŠI i troje djece; da je vidio da je HI držao stoku odnosno da je imao konje i da istovara sijeno; da garaža koja se sada nalazi na prijeporu prije tu nije postojala i da je čuo da ju je izgradio MV; da mu nije poznato je li HI imao zemlje u polju i gdje je držao traktor; da se ne sjeća gdje je živjela Markova majka GI.

16. Svjedok ŽV star 54 godine u svom je iskazu naveo da se još kao dijete sjeća da su na predmetnim nekretninama živjeli HI i njegova obitelj i da su koristili kuću, štalu, kovačiju, voćnjak ispod kuće i zemlju u polju; da je HI bio majstor i potkivao je konje, bavio se bravarijom i poljoprivredom; da je najprije držao konje, a kasnije krave i ovce; da su u štali držali blago i traktor; da tada nije bilo objekta - garaže na prijeporu; da je taj objekt prije dvije godine izgradio MV, a prethodno se taj prostor koristio za ulaz stoke u štalu i istovar sijena, a tuda je prolazio i traktor do štale; da se sjeća da je HI održavao kuću, mijenjao krov i daske i da je uvijek nešto gradio i popravljao; da nikada nije smetan u posjedu predmetnih nekretnina niti mu je netko branio da gradi i popravlja; da su na zemlji u polju sadili vrt i krumpir i sijali pšenicu; da je HI i ŠI naslijedila tužiteljica; da je LI živio u susjednoj kući kao i Markova majka GI.

17. Tužiteljica NI rođena GI u svom je iskazu navela da je njezin otac HI rođen 1926. godine, a umro je 2015. godine. Predmetne nekretnine kupio je od Tome Špoljarića Ivičinog 1957. godine koji je živio u [adresa]. Koliko joj je poznato nisu zaključili pisani ugovor o kupoprodaji. Izričito tvrdi da njezini roditelji HI i ŠI nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina od kupoprodaje. Baka GI živjela je u susjednoj kući u kojoj je rođen njezin otac HI. Budući da je imao puno braće i sestara koji su živjeli u toj kući, njezin otac želio se odvojiti pa je iz tog razloga kupio predmetne nekretnine odnosno imanje od SI. Garaža na prijeporu izgrađena je 2020. godine, a izgradio ju je prema njezinim saznanjima otac 7. tužene DI - MV. Odmah na početku gradnje obratila se DV. Navodi da je zbog toga „bila izvan sebe“, a MV joj je rekao da će je istjerati. Ističe kako su njezini roditelji plaćali porez za predmetne nekretnine kao i sve režije. Otac je koristio štagalj jer je držao krave i ovce, a gore se spremalo sijeno. Ulaz u štagalj je bio na mjestu gdje je sada garaža. U kolnici je traktor koji je sada ostao unutra i nije ga moguće izvesti upravo zbog garaže.

18. Tužbeni zahtjev tužiteljice je u cijelosti osnovan.

19. U ovom parničnom postupku potrebno je utvrditi da li su na strani tužiteljice ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama.

20. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

21. Nakon provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da je prednik tužiteljice HI stekao predmetne nekretnine 1957. godine na temelju ugovora o kupoprodaji od LIZ. Nije sporno da prednik tužiteljice HI nije zaključio pisani ugovor o kupoprodaji, međutim, iz iskaza saslušanih svjedoka koji su podudarni kako međusobno tako i s iskazom tužiteljice i materijalnom dokumentacijom u spisu, nesporno proizlazi kako su prednici tužiteljice stupili u posjed predmetnih nekretnina još 1957. godine.

22. Stoga uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću u konkretnom slučaju sukladno odredbama članka 388 stavka 1 i 2 ZVDSP treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (u daljnjem tekstu: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine), zatim po odredbama ZOVO i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

23. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ-a), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ-a) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ-a) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ-a). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ-a u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ- a od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ-a pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

24. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom stavka 4 istog članka je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati, da stvar koju posjeduje nije njegova.

25. Prema odredbi članka 159 stavka 1 ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom članka 159 stavka 2 ZVDSP propisano je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja dok je stavkom 3 istog članka određeno da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema odredbi članka 18 stavka 3 ZVDSP posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed time da je stavkom 5 istog članka propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

26. Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ te odredbama ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

27. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu je li tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na spornim nekretninama.

28. Analizom provedenih dokaza sud je ocijenio da je u konkretnom slučaju posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika ne samo pošten već i zakonit budući da su vlasništvo predmetnih nekretnina stekli još 1957. godine kada je prednik tužiteljice HI kupio predmetne nekretnine od SI Ivičinog, a potom iste godine stupio u posjed tih nekretnina. U postupku je nesporno utvrđeno da su tužiteljica i njezini pravni prednici predmetne nekretnine koristili neometani od strane tuženika i trećih osoba te da tuženici nikada nisu bili u posjedu tih nekretnina. Isto tako, nesporno je utvrđeno da je predmetne nekretnine kupio sam prednik tužiteljice, njezin otac HI, a ne članovi njegove obitelji, ovo iz razloga što je njegova obitelj bila mnogobrojna pa se isti sa svojom obitelji želio odvojiti u posebno domaćinstvo radi čega je i kupio predmetni posjed od SI. Sud je nespornim utvrdio da su ostali članovi obitelji SI odnosno tužiteljičina baka GI i njezina teta po ocu KV ostale živjeti u susjednoj kući u kojoj je otac tužiteljice rođen, ali da iste nikada nisu živjele niti bile u posjedu predmetnih nekretnina koje je 1957. godine kupio otac tužiteljice HI. Sud smatra kako je nesporno da je svim tuženicima bilo poznato da su predmetne nekretnine u posjedu i vlasništvu prednika tužiteljice - njezinog oca HI budući da su s istim rodbinski povezani i isto im nije moglo ostati nepoznato, tim više što su svi saslušani svjedoci, uključujući i svjedoke čije je saslušanje predložila 7. tužena, iskazivali da su predmetne nekretnine isključivo posjedovali tužiteljičini otac i majka, a ne i očeva obitelj koja je nesporno ostala u posjedu obiteljske kuće u susjedstvu.

29. Dakle, bez obzira što tijekom postupka 7. tužena tvrdi da su prednici stranaka stekli vlasništvo odnosno suvlasništvo na predmetnim nekretninama na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj O-85/90-11 od 6. kolovoza 1990. godine iza pok. ZI kojim su njezinim nasljednicima proglašeni sin HI, kćerke EI i RI te praunuci AI, II, FI i KI, tužiteljica je tijekom postupka dokazala da su upravo njezini pravni prednici, otac HI i majka EI bili ne samo u poštenom nego i zakonitom posjedu predmetnih nekretnina dok 7. tužena nije dokazala da bi itko drugi osim tužiteljice i njezinih roditelja posjedovao i koristio predmetne nekretnine budući da je tijekom dokaznog postupka nesporno utvrđeno da su upravo tužiteljica i njezini prednici dugogodišnji zakoniti i pošteni posjednici nekretnina i da ih za cijelo vrijeme posjedovanja nikada nitko nije smetao u posjedu niti im osporavao pravo na posjed.

30. Stoga sud zaključuje da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva nekretnina pobliže navedenih u izreci presude radi čega je njezin tužbeni zahtjev usvojen u cijelosti.

31. Odluku o troškovima postupka sud je donio primjenom odredbe članka 154 stavka 1 i članka 155 stavka 1 i 2 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa). Naime, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka (članak 154) pri čemu će se, ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika, odmjeriti troškovi prema toj tarifi (članak 155 stavak 2).

32. S obzirom da su bili opravdani, sud je tužiteljici priznao trošak zastupanja putem kvalificirane punomoćnice - odvjetnice prema označenoj vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.990,84 EUR i to trošak sastava tužbe uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 250,00 € (Tbr. 7 t. 1 i Tbr. 46 Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 5. travnja 2024. uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 62,50 € (Tbr. 9 t. 5 i Tbr. 46 Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 26. travnja 2024. uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 125,00 € (Tbr. 9 t. 2 i Tbr. 46 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom na licu mjesta 9. srpnja 2024. uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 250,00 € (Tbr. 9 t. 7 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 12. prosinca 2024. uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 250,00 € (Tbr. 9 t. 2 Tarife), trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 949,48 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 13,27 € i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 33,18 €, dakle sveukupno u iznosu od 1.933,43 €.

33. Kako je 7. tužena izgubila parnicu u cijelosti, dužna je tužiteljici naknaditi odmjerene troškove ovog parničnog postupka.

34. Stoga je odlučeno kao u izreci presude i rješenja.

U Gospiću, 23. siječnja 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354 stavka 2 Zakona o parničnom postupku ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (članak 353 stavak 3 Zakona o parničnom postupku). Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Dna:

1. Ana Bobinac, odvjetnica u [adresa]

2. ĆI, [adresa]

3. LI, [adresa]

4. BI, [adresa]

5. ČI, [adresa]

6. FI, [adresa]

7. KI, [adresa]

8. OI, [adresa]