Poslovni broj: Pn-847/2019-42

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Biserki Pavković Fućak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PC iz [adresa], OIB; 37008191006, zastupan po Mariji Maričević, odvjetnici iz Zagreba protiv tuženika Grawe Hrvatska d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, OIB; 28406115764, zastupan po Mladenu Golojuh, odvjetniku iz Zagreb, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, dana 23. siječnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe podneskom tužitelja od 23. srpnja 2020. godine.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Grawe Hrvatska d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, OIB; 28406115764 isplatiti tužitelju PC iz [adresa], OIB; 37008191006, iznos od 1.625,85 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 1.532,95 eura od 11. ožujka 2019. godine do isplate, te na iznos od 92,90 eura od dana 17. rujna 2018. godine do isplate, kao i zakonske zatezne kamate na iznos od 72,68 eura tekuće od 17.09.2018. do 03.04.2019. godine, te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.368,95 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23.1.2025. godine do isplate, a koje kamate su do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos od 1.532,92 eura tekuće od 17.09.2018. godine do 10.03.2019. godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 12.09.2018. stradao u prometnoj nezgodi koja se dogodila u [adresa], kao vozač motocikla reg. oznaka [registarska oznaka]. Do nezgode je došlo zbog nepropisne vožnje vozačice BC koja je upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] te oduzela prednost vozilo kojim je upravljao tužitelj. Tom prilikom ista nalijeće na motocikl tužitelja koji je zadržavao smjer kretanja, a kojom prilikom je tužitelj zadobio stanovite tjelesne ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tuženik je u mirnom postupku isplatio tužitelju nesporan iznos štete u iznosu od 3.140,00 kuna. Tužbom potražuje iznos od 11.807,65 kuna. Konačno, tužitelj potražuje iznos od 1.625,85 i to; za neimovinsku štetu iznos od 2.554,91 eura, za tuđu pomoć i njegu iznos od 92,90 eura, za troškove liječenja iznos od 72,68 eura, a sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17.09.2018. godine do isplate, kao i troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da je uz iznos naveden u tužbi, dana 04.04.2019. godine platio i iznos od 5.107,67 kn, od čega se iznos od 547,54 odnosi na troškove liječenja, a ostali iznos na naknadu neimovinske štete te tuđe pomoći i njege. Medicinska dokumentacija tužitelja nije logična i konzistentna budući se tužitelj prilikom hitnog prijema u bolnicu, a niti kasnije, nije žalio na bolove u vratu, dok prvi spomen takvih bolova u specijalističkom nalazu od 21.09.2018. godine. Osporava nalaz EMNG od 05.11.2018. Objektivna medicinska dokumentacija ukazuje kako je tužitelj u štetnom događaju mogao zadobiti kontuzije ruku i nogu, dok je naknadno nastala dokumentacija vezana uz navodno ozljeđivanje kralježnice nelogična i medicinski neuvjerljiva. Psihički problemi tužitelja su prestali i ne uzrokuju nikakvih posljedica. Osporava troškove liječenja za iznos od 400,00 kuna koliko iznosi trošak EMNG snimanja jer da je takvo snimanje zaista bilo potrebno onda bi bilo plaćeno od strane HZZO. Osporava tijek kamata i trošak odštetnog zahtjeva jer je isti podnesen prije nego je liječenje tužitelja bilo dovršeno i dostavljeno uz manjkavu i nekompletnu dokumentaciju.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 4-13, 83 spisa), u preslike uplatnica (list 14-24 spisa), u Zahtjev za naknadu štete (list 25 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještak dr. Žarko Rašić (list 54-56 i 104-106 spisa), izvršen je uvid u presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 67-75 spisa), te je izvršen uvid u izvornik medicinske dokumentacije tužitelja.

4. Tijekom postupka, podneskom od 15.04.2019. godine tužitelj čini nespornim da je tuženik nakon pokretanja ovog postupka i to dana 05.04.2019. godine isplatio nesporni dio štete u iznosu od 5.107,65 kuna, te potražuje ukupno iznos od 6.700,00 kuna.

5. Podneskom od 23.07.2020. godine tužitelj potražuje iznos od 14.100,00 kuna obzirom na odluku donijetu na sjednici Građanskog odjela održanog 15. lipnja 2020. godine kojom se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50% te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja tj. od dana prihvaćanja na predmetnoj sjednici VSRH.

6. Tuženik se protivi preinaci te ističe prigovor zastare.

7. Čl. 190 st. 1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje u tekstu ZPP), navodi da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Kako je tužitelj preinačio tužbu podneskom od 23.07.2020. godine, dok je prethodni postupak zaključen dana 12. Veljače 2021. Godine, to je sud dozvolio preinaku ne ispitujući posebno razloge preinake.

8. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja dok tuženik ne spori niti odgovornost. Također nije sporno da je tuženik tužitelju prije podnošenja tužbe isplatio nesporni iznos štete u visini od 3.140,00 kuna, te nakon podnošenja tužbe iznos od 5.107,67 kn.

9. Sporna je visina tužbenog zahtjeva, te da li je tužitelj mogao u predmetnom štetnom događaju zadobiti sve ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji.

10. Radi utvrđivanja navedenih činjenica, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja, u zdravstveni karton tužitelja, te je proveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Žarko Rašić, a koji je u nalazu naveo da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio istegnuće mišića vrata, natučenje obje šake, natučenje oba koljena i akutnu reakcija na stres.

11. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 11. 03. 2019.

12. Fizički bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 6 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

13. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana.

14. U navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila je istegnuće mišića vratne kralježnice. Navedena ozljeda kralješnice dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 3%. Smanjenje životnih aktivnosti očitije se u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice, te povremenim bolovima prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela, a uzimajući u obzir i učinjenu dijagnostičku obradu EMNG ruku.

15. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 14 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

16. Na lijevom koljenu nekoliko točkastih bjelkastih ožiljaka nakon posljedica ogrebotine lijevog koljena, predstavljaju naruženja lakog stupnja koje je vidljivo povremeno kada tužitelj ne nosi duge hlače i ti ožiljci su jedva vidljivi s udaljenosti od 1 metra.

17. Po dostavi nalaza i mišljenja tuženiku, isti predlaže da se vještak ponovno očituje po pribavi zdravstvenog kartona tužitelja i čitkog MG nalaza.

18. U svom dopunskom očitovanju, a po pribavi zdravstvenog kartona tužitelja te MG nalaza, vještak je ostao kod prijašnjeg mišljenja, te dodatno naveo kako uvidom u zdravstveni karton tužitelja za razdoblje od 05. 11. 2007. do 10. 08. 2020. što predstavlja relevantno vremensko razdoblje prije predmetnog štetnog događaja od 11 godina tj od njegove 25 godine život do 36 godine života nema podataka o ranijim ozljedama ili tegobama. s vratnom kralješnicom. Kod tužitelja mogu postajati manje degenerativne promjene vratnog segmenta kralješnice vezane za životnu dob, međutim one ne moraju, niti su zabilježene u zdravstvenom kartonu, odnosno medicinskoj dokumentaciji. Prema tome naveden ocjena smanjenja životnih aktivnosti od 3% odnosi se na predmetni štetni događaj.

19. Ovakvom nalazu i mišljenju vještaka stranke nisu prigovarale, dok sud u isti nije imao razloga sumnjati, te isti smatra izrađen stručno, nepristrano i logično te u skladu s ostalim dokazima koji se nalaze u spisu. Također, a kako je tuženik izričito naveo da na isti ne stavlja primjedbi, to sud zaključuje kako je isti odustao od prigovora iznesenih u odgovoru na tužbu vezano uz uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i opisanih ozljeda.

20. Slijedom svega navedenog, sud je mišljenja kako je kod tužitelja u predmetnom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti u smislu odredbe čl. 19 i čl. 1046 ZOO-a, koja povreda se očituje u povredi prava na zdravlje obzirom na ozljede tužitelja. Sijedom navedenog, po mišljenju ovog suda tužitelju pripada pravična novčana naknada u smislu odredbe čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO-a, obzirom na zadobivenu ozljedu u predmetnom štetnom događaju, koja je bila popraćena strahom i bolovima, te naruženjem, radi čega je tužitelju nanesena povreda prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje koje opravdavaju dosuđene pravične novčane naknade.

21. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i vještak u nalazu i mišljenju. One su u smislu čl.1100.st.2.ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

22. Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju o kojem ovaj sud odlučuje u ovoj parnici potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

23. Cijeneći intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova koje je tužitelj pretrpio, sud smatra da mu kao pravična novčana naknada pripada iznos od 1.000,00 eura

24. Cijeneći opseg i intenzitet pretrpljenog straha, a kroz sve okolnosti slučaja, sud smatra da tužitelju po ovom osnovu pripada iznos od 597,91 eura.

25. Na ime duševnih boli radi smanjenja životne aktivnosti, po mišljenju ovog suda tužitelju pripada pravo na naknadu u iznosu od 460,00 eura.

26. Na ime naruženja koje je nastalo kao posljedica predmetnog štetnog događaja, po mišljenju suda, tužitelj ima pravo na naknadu u iznosu od 497,00 eura, odnosno ukupno 2.554,91 eura.

27. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete, sud je primijenio članak 1089.točka 2 ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu.

28. Tužitelj po osnovi tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 92,90 eura, a iz čega proizlazi da potražuje 2,65 eura po satu. Sud potraživani iznos smatra primjerenim, te je primijenio odredbu čl. 223. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje: ZPP), a imajući u vidu da se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada. Slijedom toga, sud smatra da tužitelj po osnovi traženja naknade za tuđu pomoć i njegu ima pravo na iznos od 92,90, imajući u vidu cijenu sata i opseg potrebe za tuđom pomoći i njegom (ukupno 35 sati), te imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka.

29. Članak 1103. ZOO-a određuje kako obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je liječenje završeno, odnosno šteta nastala dana 11.03.2019. godine, dakle nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, a za koji je podnesen 17.09.2018. godine, te mu je sud dosudio kamate za neimovinsku štetu od dana okončanja liječenja, dok ga je odbio za zahtjevom za isplatu kamata od 17.09.2018. do 10.03.2019.

30. U odnosu na nenovčanu imovinsku štetu, sud smatra kako tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate na istu od dana podnošenja odštetnog zahtjeava a što je u skladu i s odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 1568/2015 od 12. lipnja 2019. godine, Rev 934/2014 od 5. travnja 2017. godine i Rev 550/2014 od 18. studenoga 2015. godine gdje je Vrhovni sud RH zauzeo stav kako je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu štetu, sud dužan cijeniti odredbu članka 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'' 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje ZOOP), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetog zahtjeva.

31. Dakle, tužitelj ukupno za neimovinsku te imovinsku nenovčanu štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju ima pravo na naknadu u iznosu od 2,647,81 euro,

32. Kako nije sporno da je tuženik, uz plaćanje troškova liječenja, o čemu će dole biti riječi, još platio tužitelju prije i tijekom postupka na ime neimovinske štete te tuđe pomoći i njege iznos od 1.021,96 eura, to mu je sud po ovim osnovana dosudio naknadu štete u iznosu od 1.625,85 eura.

33. U odnosu na potraživane troškove liječenja, a kojima se tuženik protivi, valja reći sljedeće;

34. Vještak je u svom nalazu naveo da su opravdani troškovi liječenja u ukupnom iznosu od 547,65 kuna (72,68 eura), dok navodi kako je tužitelj trošak za pretragu EMNG koju je sačinio u Poliklinici dr. Petrović, a za koju je platio 400,00 kuna mogao učiniti na trošak HZZO-a. Iz preciziranog tužbenog zahtjeva razvidno je kako tužitelj konačno ne potražuje iznos od 400,00 kuna (53,09 eura) na ime troška učinjene pretrage EMNG.

35. Slijedom navedenog, sud smatra kako je opravdano potraživanje tužitelja za naknadu troškova liječenja u zatraženom iznosu od 72,68 eura.

36. Tuženik izričito navodi, a tužitelj ne spori da je tuženik te troškove podmirio dana 04.04.2019. godine.

37. Tužitelj pravo na kamate na te iznosi ima od dana kada su isti nastali (čl. 1086 ZOO-a), no kako tužitelj kamate na iste potražuje od 17.09.2018. godine to je sud na taj iznos dosudio kamate tekuće od 17.09.2018. do 03.04.2019.

38. Sud je tužitelju dosudio trošak postupka temeljem čl. 154. st. 2 ZPP-a, a prema važećoj prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika i to: za sastav odštetnog zahtjeva prema Tbr 28 100 bodova, za sastav tužbe prema Tbr 7/1 100 bodova, za sastav podneska od 15.04.2019. godine prema Tbr 8/3 25 bodova, za sastav podneska od 18.04.2019. godine prema Tbr 8/1 100 bodova, za sastav podneska od 23.07.2020. godine prema Tbr 8/3 25 bodova, za pristup na ročište dana 12.02.2021 g. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 21.05.2021. godine prema Tbr 8/1 100 bodova, za sastav podneska od 14.06.2022. godine prema Tbr 8/3 25 bodova, za sastav podneska od 21.02.2024. godine prema Tbr 8/1 100 bodova, te za pristup na ročište dana 15.10.2024. g. prema Tbr 9/1 100 bodova, što ukupno čini 775 bodova, odnosno 1.550,00 eura, što uvećano za iznos PDV-a čini ukupan iznos od 1.937,50 eura. Tom iznosu pridodan je trošak medicinskog vještačenja u ukupnom ukunom iznosu od 312,00 eura, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura, te pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 eura, tako da ukupan iznos dosuđen tužitelju iznosi 2.368,95 eura.

39. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci odluke.

U Zagrebu 23. siječnja 2025. godine

Sudac:

Biserka Pavković Fućak

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1) punomoćniku tužitelja

2) punomoćniku tuženika

Rj/

rješenje tužitelju na platež pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura, te pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 eura,