REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ĐAKOVU

STALNA SLUŽBA U NAŠICAMA

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 NAŠICE

Broj: Pn-4/2024-17

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama po sutkinji Anici Wolf kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Matku Mamilović, odvjetniku iz Našica protiv tuženika Lovačko društvo "FAZAN" BUDIMCI, OIB: 72878628598, Budimaci, Josipa Bana Jelačića 72, zastupanog po punomoćnici Marti Perak, odvjetnici iz Osijeka, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 23. siječnja 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO “FAZAN” BUDIMCI, OIB: 72878628598, Bana Josipa Jelačića 72, Budimci da isplati tužitelju ŠG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete novčani iznos od 583,86 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 20. rujna 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO “FAZAN” BUDIMCI, OIB: 72878628598, Bana Josipa Jelačića 72, Budimci da tužitelju Toni Miliću, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.712,67 EUR, od dana presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj ŠG zastupan po punomoćniku odvjetniku Matku Mamiloviću iz Našica je podnio tužbu protiv LD "Fazan" Budimci radi naknade štete u iznosu od 583,86 EUR.

2. Iz tužbe proizlazi da je šteta počinjena na kč. br. [katastarska čestica] koje su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojima je tužitelj posijao kukuruz. Na usjevu kukuruza nastala je šteta od divljači koja je došla iz lovišta tuženika.

3. Tužitelj je izvršio osiguranje dokaza procjenom štete, a koja je prema nalazima vještaka i to Petra Ostroškog mjerničkog vještaka i Daniela Rašića poljoprivrednog vještaka utvrđena u visini od 583,86 EUR. Osiguranje dokaza provedeno je u predmetu R1-56/2023 Općinskog suda u Đakovu Stalna služba Našice.

4. Tužitelj je tuženika obavijestio o počinjenoj šteti ali se tuženik oglušio. Tužitelj je pokušao sačiniti izvansudsku nagodbu radi podmirenja prouzročene štete na što tuženik nije pristao.

5. Tužitelj je uz tužbu dostavio izvadak iz zemljišne knjige i to zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz kojeg je vidljivo da je vlasnik predmetne nekretnine Republika Hrvatska sa kojom je tužitelj zaključio Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta br. 10/2013, a među kojim česticama su navedene i sporne čestice na koje se poziva tužitelj.

6. Tužitelj je predložio da sud izvrši uvid u ovosudni spis R1-56/2023 gdje je provedeno poljoprivredno i mjerničko vještačenje i uzme u obzir nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka koji je sa sudom izašao na lice mjesta radi utvrđenja naknade štete na spornim usjevima.

7. Tuženik je dostavio odgovor na tužbu u kojem se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te je naveo da tuženik nije mogao prihvatiti izvansudsku nagodbu jer je tužitelj potraživao iznos od 1.500,00 EUR, dok u ovom tužbenom zahtjevu potražuj iznos od 583,86 EUR. Tuženik se ne smatra odgovornim za počinjenu štetu, također je prigovorio nalazu i mišljenju sudskog vještaka poljoprivredne struke pa je predložio dopunu vještaka. Tuženik se poziva na čl. 81. Zakona o lovstvu kojim se propisuje da se ne nadoknađuje šteta koju divljač počini ako je nastala šteta na površini manjoj od 5% ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu. Tuženik je smatrao da je šteta daleko manja od 5% tehnološke cjeline koju obrađuje tužitelj i samim time nema pravo na naknadu štete koju potražuje ovom tužbom.

8. Tužitelj je u podnesku od 4. ožujka 2024.g. bio spreman sa tuženikom sklopiti nagodbu, a ukoliko na to tuženik ne pristane predložio je dopunsko saslušanje poljoprivrednog vještaka da se očituje o nastaloj šteti na usjevima tužitelja.

9. Poljoprivredni vještak Daniel Rašić je podneskom od 8. svibnja 2024.g. dostavio dopunu nalaza vještačenja koje je provedeno u predmetu R1-56/2023, te u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja radi osiguranja dokaza kao utvrđivanja visine štete na usjevu kukuruza tužitelja. Predlagatelj je usjev kukuruza zasijao 2003.g. i to na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], a tijekom postupka predlagatelj je odustao od dijela zahtjeva za oštećeni usjev kukuruza koji se nalazi u k. o. [katastarska općina] za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] u površini od 32879 m2, a ostao je radi utvrđivanja štete na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Poljoprivredni vještak je dao dopunu izračuna postotka štete na usjevima za koje je ustao tužitelj, a radi se o ukupnoj površini od 26445 m2 ili 2,6445 ha prema izmjeri mjerničkog vještaka. Oštećenja usjeva kukuruza rezultirala su smanjenim urodom po jedinici površine, a samim tim i dohotkom tužitelju pa je vještak izračunao da umanjeni dohodak u proizvodnji kukuruza iznosi 583,86 EUR. Vještak je izračunao prosječni urod proizvodnje kukuruza po 1 ha , oštećenu površinu nekretnine zasijanu kukuruzom, očekivani prinos i ostvareni prinos. Nadalje je vještak izračunao da šteta u postotku iznosu 20,84%

10. Tuženik je tražio neposredno saslušanje poljoprivrednog vještaka na glavnoj raspravi, dok nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke. Tuženik je osporavao nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka u cijelosti jer je smatrao da izračunati postotak nije točan. Tuženik je isticao kako vještak mora uzeti u obzir ukupnu površinu tehnološke cjeline u zakupu prema Arkod ID 3033077, 44,67 ha, a izračunata površina na kojoj je počinjena šteta iznosi 0,50 ha što prema mišljenju tuženika počinjena šteta na naznačenoj površini tehnološke cjeline bi iznosila 1,23%, a ne 20% kako je to izračunao vještak.

11. Na zahtjev tuženika sud je od RH Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Podružnica u Osječko-baranjskoj županiji pribavio podatke za OPG AG, te prema dopisu od 17. lipnja 2024.g. (str. 66 spisa) proizlazi da je ŠG to jest tužitelj upisan u Arkod ID 3033077 u površini od 44,74 ha. Predmetnu Arkod parcelu čine između ostalih čestica i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i navedene čestice ne mogu se zasebno definirati kao jedna cjelina.

12. Tužitelj podneskom od 26. lipnja 2024.g. je istakao kako se protivi navodima tuženika jer šteta koju je počinila divljač je nastala na dvije čestice koju je vještak u postotku izračunao od 20,84% na navedenim česticama 12 i 13 i iste ne čine gospodarsku cjelinu nego su zasebne čestice sa svojim brojevima i međama.

13. Na ročištu dana 5. prosinca 2024.g. saslušan je tužitelj, tuženik, geodetski vještak Petar Ostroški i poljoprivredni vještak Daniel Rašić.

14. Tijekom postupka sud je saslušao ŠG, to jest tužitelja koji je između ostalog izjavio da je uočio štetu na usjevu kukuruza od divljih svinja i to najveća šteta je počinjena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je bilo štete i na drugim katastarskim četicama ali u manjem ovjeru, pa je na tim česticama ovršio kukuruz prije vještačenja. Tužitelj je izjavio kako je postavljao tzv. Repelente radi zaštite od divljači i to po prvom redu kukuruz do međe kao i do kanala, kao i do prve susjedne čestice na kč. br. [katastarska čestica]. na poljoprivredno zemljište nije dolazio svaki dan nego povremeno, a čim je uočio prvi dolazak divljači postavio je repelente. Repelenti su se sastojali od tekućine koju je prskao po rubnim dijelovima kukuruza kako bi spriječio dolazak divljači u kukuruz. Kada je uočio štetu na kukuruzu odmah je obavijestio predsjednika lovačkog društva "Fazan" te su na teren izašli nakon dva do tri dana od počinjene štete. Predsjednik LD "Fazan" i jedan član društva su ga uvjeravali kako šteta na kukuruzu nije nastala od divljači nego usred vjetra i oluje.

15. Sud je također saslušao i predsjednika LD "Fazan" Budimci TG koji je izjavio da mu se tužitelj nije obraćao zbog štete od divljači na kukuruzu sve do 15. rujna 2023.g. sve dok nije dobio obavijest od punomoćnika tužitelja za naknadu štete. Tuženik je izjavio da u njihovom lovištu ima i visoke i niske divljači. Od visoke divljači su srne i divlje svinje, a jeleni u prolazu, jer lovište graniči sa susjednim lovištem iz Koške zvani "Sokol". Između dva lovišta nalazi se kanal i divljač iz jednog lovišta prelazi u drugo lovište, a u šumi joj je stanište. Tuženik je izjavio da je šteta djelomično nastala od divljači, a djelomično od strojeva i rada tužitelja. Nadalje je tvrdio da šteta koja je počinjena do 5% cjelokupne tehnološke cjeline se ne isplaćuje nikome po Zakonu o lovstvu. Tuženik je priznao da je prije izlaska suda sa tužiteljem bio na terenu sa članovima LD "Fazan", tužiteljem i njegovim bratom ŽG. Prije izlaska sudske komisije tužitelj je potraživao štetu nastalu na 1ha kukuruza što LD nije moglo prihvatiti pa nije došlo do dogovora između tužitelja i LD.

Sud nije mogao prihvatiti iskaz ovog svjedoka kao istinit i uvjerljiv, jer je proturječan sam sebi u pojedinim dijelovima, kao npr. Prvo je iskazao da mu se tužitelj nije obraćao za naknadu štete, a nakon toga da je sa tužiteljem i njegovim bratom bio na terenu prije izlaska suda.

16. Tijekom postupka saslušan je i mjernički vještak geodetske struke koji je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 3. studenog 2023.g.. Vještačenje je provedeno u predmetu R -56/2023 radi osiguranja dokaza koji je pokrenuo ŠG kao predlagatelj protiv LD "Fazan" Budimci. Dana 27. listopada 2023.g. sud je sa geodetskim vještakom i poljoprivrednim vještakom izašao na teren radi osigura dokaza u pogledu nastale štete na usjevima tužitelja.

17. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu od 4650 m2, a kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površinu od 31178 m2, a koje čestice su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo RH. Prema Ugovoru o zakupu predlagatelj ŠG obrađuje veću površinu i više čestica koje su upisane u Arkod evidenciji pod ID 3033077 gospodarstva OPG AG. Kako podaci na terenu i grafičkom prikazu digitalnog plana su bili većih površina od površine upisane u zemljišnim knjigama vještak je izračunao površinu i koristio stvarne podatke sa terena. Na terenu je zatečen kukuruz na dijelu kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], i na dijelu kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Na ostalim površinama i česticama kukuruz je bio ovršen pa je predmet vještačenja bio kč. br. [katastarska čestica] i dio kč. br. [katastarska čestica]. Na terenu vještak je snimio stvarne granice površina pod kukuruzom tako da je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina pod kukuruzom iznosila 4665 m2 i južno na dijelu kanala 29 m2, a na dijelu kč. br. [katastarska čestica] površina pod kukuruzom je iznosila 21635 m2, a na dijelu kanala 116 m2. Ukupna površina kukuruza na predmetnim česticama je 26445 m2. Vještak je sačinio skicu mjerenja te ucrtao stanje digitalnog katastarskog plana a crvenom bojom granice zatečenog usjeva kukuruza.

18. Vještak je na ročištu 5. prosinca 2024.g. izjavio da se svaka čestica može izdvojiti zasebno, ali u pogledu gospodarske cjeline odgovor prepustio poljoprivrednom vještaku.

19. Prilikom osiguranja dokaza u predmetu R1-56/2023 provedeno je poljoprivredno vještačenje po poljoprivrednom vještaku Danielu Rašić dipl. ing. poljoprivrede ratarskog smjera.

20. Poljoprivredni vještak dao je svoj nalaz i mišljenje nakon geodetskog vještaka i utvrđene površine od strane mjerničkog vještaka koja je utvrđena na terenu u površini od 26445 m2 ili 2,6445 ha zasijana kukuruzom, a na kojoj površini je načinjena šteta od divljači. Prema izračunu visine umanjenja dohotka u proizvodnji kukuruza vještak je izračunao da umanjeni dohodak u proizvodniji kukuruza iznosi 583,86 EUR, kako je to prikazao u svom nalazu i mišljenju na str. 60-64 spisa R1- 56/2023. Prema nalazu poljoprivrednog vještaka je utvrđeno da na predmetnim usjevima je počinjena šteta od divljih svinja. Tužitelj, ne svojom krivnjom je trpio umanjenje dohotka od kukuruza, a umanjenje dohotka je u visini od 583,86 EUR što predstavlja štetu na usjevu kukuruza. Navedeni iznos ne sadrži PDV. Vještak je svoj nalaz i mišljenje potkrijepio i foto dokumentacijom koja se nalazi na strani 66 i 67

21. Poljoprivredni vještak Danijel Rašić također je saslušan i na glavnoj raspravi 5. prosinca 2024.g. koji je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 16. studenog 2023.g. kao i dopune nalaza i mišljenja od 8. svibnja 2024.g. Vještak je izjavio da prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu čl. 31. st 12. navedeno je da proizvodno tehnološku cjelinu čine jedna katastarska čestica ili skup katastarskih čestica povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.

22. Punomoćnica tuženika je tvrdila da proizvodno tehnološku cjelinu čine sve čestice koje su prema Arkodu povezane u jednu cjelinu i da se ne može uzeti u obzir šteta na pojedinačnim česticama i izračunati postotak samo na toj površini nego treba uzeti u obzir kompletnu površinu Arkoda kao tehnološku cjelinu i na toj površini izračunati postotak nastale štete. Punomoćnik tužitelja se protivio ovakvom stavu tuženika smatrajući da predmet vještačenja nije bila cijela proizvodno tehnološka cjelina Arkoda nego samo kat. Četice broj 12 i 13 k. o. [katastarska općina] na kojima je počinjena šteta.

22.1. Vještak je na glavnoj raspravi pojasnio da Arkod označava način korištenja zemljišta a ne jednu tehnološku cjelinu, jer u jednom Arkodu može biti više čestica i kultura. Ovo je potvrdio i sam tužitelj koji je izjavio da je u cijelom Arkodu imao više kultura, na više čestica je bio posađen kukuruz ,a na dvije čestice se nalazio ugar. Poljoprivredni vještak je pojasnio da Agencija ne vodi proizvodno tehnološke cjeline nego Arkod sustav koji se vodi radi načina korištenja zemljišta i isplatu potpora. Po stavu vještaka proizvodno tehnološka cjelina definirana je zakonom o poljoprivrednom zemljištu i to čl. 31. st. 12 zakona.

23. U konkretnom slučaju predmet vještačenja nisu bile sve čestice Arkoda, jer nisu mogle ni biti iz razloga što je tužitelj većinu kukuruza ovršio, gdje je bila počinjena manja šteta od divljači dok su ostale kč. br. [katastarska čestica] koje nije ovršio i na kojima je bila vidljiva nastala šteta od divljači, a što je i utvrđeno na terenu prilikom provođenja geodetskog i poljoprivrednog vještačenja, pa prema tome predmet spora nije bio izračun štete na cijelom Arkodu koji obrađuje tužitelj nego samo na točno određenim česticama. Vještak se izjasnio da je prilikom obilaska terena utvrdio da je tužitelj poduzeo mjere zaštite od divljači, a i usnimio ono što je na terenu zatekao..

24. Tuženik je smatrao da površina na kojoj je počinjena šteta od divljači je manja od 5% ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnim propisima, a koji se odnosi na Zakon o poljoprivrednom zemljištu, pa prema Zakonu o lovstvu tuženik nije dužan nadoknaditi štetu tužitelju.

25. Analizirajući sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i međusobnoj povezanosti u smislu čl. 8. ZPP-a sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u pogledu visine naknade štete osnovan. Ovakav zaključak suda temelji se na iskazu tužitelja kao i provedenom vještačenju od strane geodetskog vještaka i poljoprivrednog vještaka koji su djelovali iskreno, nepristrano, objektivno i životno. Sam sudac je bio osobno na terenu sa vještacima i utvrdio da je šteta od divljači počinjena kako su to naveli vještaci. Sudac se osobnim zapažanjem na terenu osvjedočio da divljač iz obližnjeg lovišta, šume i kanala prelazi na posjed tužitelja i njegove usjeve, a radilo se o visokoj divljači, srnama i jelenima. Nesporno je da je šteta od divljači nastala na površini koju je na terenu izmjerio i izračunao geodetski vještak, a prema toj površini nastale štete poljoprivredni vještak izračunao je visinu štete to jest umanjenje prinosa na kukuruzu tužitelja kako je to navedeno u izreci presude.

26. Sud smatra da su neosnovani navodi tuženika da se prilikom izračuna štete ne mogu uzeti pojedine katastarske čestice nego se za izračun štete mora uzeti u obzir proizvodno-tehnološka cjelina u Arkodu koju obrađuje tužitelj. Tada bi izračun štete predstavljao manji postotak nego ako se uzme u obzir šteta na konkretnim katastarskim česticama gdje je zaista počinjena. Sud smatra da proizvodno tehnološka cjelina je cjelina Arkoda i označava način korištenja zemljišta. U jednom Arkodu može biti više kultura kako je to naveo poljoprivredni vještak, a potvrdio i sam tužitelj. Agencija ne vodi proizvodno tehnološke cjeline nego Arkod sustava koji predstavlja način korištenja zemljišta i isplatu potpora korisnicima.

27. Sud smatra da su navodi tuženika usmjereni na izbjegavanje naknade štete tužitelju i kada bi se šteta cijenila na način kako to smatra tuženik tada rijetko tko bi od poljoprivrednih proizvođača uslijed nastale štete od divljači istu mogao ostvariti kada bi se uzela cjelokupna tehnološka cjelina upisana u Arkod.

28. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155 ZPP-a, te kako je tužitelj uspio u sporu pripadaju mu troškovi ovog postupka kao i troškovi iz postupka u predmetu R1-56/2023 u kojem je provedeno geodetsko i poljoprivredno vještačenje.

29. Troškovi tužitelja sastoje se od troška tužbe 100,00 EUR, podneska (26.6.2024.) 100,00 EUR, prijedloga za osiguranje dokaza 100,00 EUR, zastupanje na dva ročišta svako po 100,00 EUR što iznosi 500,00 EUR uz pripadajući PDV od 125,00 EUR. Troškovi geodetskog i poljoprivrednog vještačenja iznose 1.001,04 EUR, troškovi pristojbe na prijedlog za osiguranje dokaza u predmetu R1-56/2023 iznose 6,64 EUR, pristojba na tužbu 26,54 EUR i pristojbe na presudu 53,09 EUR što ukupno čini troškove od 1.712,67 EUR, a ne iznos koji je zatražio tužitelj. Sud je tužitelju dosudio stvarne troškove prema ZPP-u i odvjetničkoj tarifi. .

30. Slijedom naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Našice, 23. siječnja 2025. godine

S U T K I NJ A

Anica Wolf

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana objave presude. Ista se podnosi putem ovoga suda, a odlučuje nadležni Županijski sud.

Presuda je javno objavljena 23. siječnja 2025. godine.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tužene