REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-460/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj LL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dejan Jakac i Marina Mraković, odvjetnici u Buzetu, II. istarske brigade 14/I, i tuženici 1. ML pok. L, nepoznatog boravišta, i 2. ZL pok. L, nepoznatog boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Bojan Zustović, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, ČL i RL, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 23. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika KL, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Bojanu Zustoviću, odvjetniku u [adresa], isplati troškove postupka u iznosu 125,00 (sto dvadeset pet) eura, u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 8. travnja 2024. podnio tužbu (str. 1–2) radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, i to na k. č. [katastarska čestica] zgr. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što da su tuženici kao upisani zemljišnoknjižni suvlasnici dužni trpjeti. U obrazloženju tužbe je u bitnome naveo da je upis tuženika kao suvlasnika predmetnih nekretnina samo formalan, budući da se tužitelj sam odnosno preko svojih pravnih predaka nalazi u posjedu navedene nekretnine već više od 70 godina s time da istu posjeduje kao svoje bez da mu je itko osporavao bilo kakvo pravo glede posjeda i vlasništva. Navedena nekretnina da u naravi predstavlja kuću i dvorište. U kući da je rođen djed tužitelja, pok. BL. U prizemlju kuće da se nalazi konoba i prolaz dok su na prvom katu dvije prostorije (nekadašnja kuhinja i soba). Konobu da je djed tužitelja koristio i kao radionu budući da je bio kovač (držao je svoje oruđe za rad). Predmetna nekretnina da je spojena sa susjednom k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] s kojom zajedno čini cjelinu koju su koristili tužitelj i njegova baka. Baka tužitelja da je tužitelju prenijela u vlasništvo sve svoje nekretnine temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

2. Tuženici koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Bojan Zustović (postavljen rješenjem posl. br. P-460/2024-5 od 10. lipnja 2024., str. 29–31), u odgovoru na tužbu od 13. lipnja 2024. (str. 34), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju dokaza predloženih po tužitelju.

3. Nakon provedenog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvatka iz zemljišne knjige, str. 4–5, prijepisa posjedovnog lista, str. 6 i 60, izvoda iz katastarskog plana, str. 7 i 59, ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 8. studenog 2019., str. 8–9, povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, str. 13–20, identifikacije na DOF-u, str. 58); kao i izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka UL, DL i ĐL, te tužitelja (str. 49–53), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. Kao suvlasnici predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama, kako to proizlazi iz izvatka, upisani su tuženici, svaki u 1/7 dijela. Uz tuženike je kao suvlasnik upisan i tužitelj u 5/7 dijela. Navedeni su u istim omjerima upisani i kao posjednici.

5. 1. Tužitelj se kao suvlasnik u zemljišnim knjigama upisao na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojeg je kao davatelj uzdržavanja sklopio sa svojom bakom TL kao primateljicom uzdržavanja, kod javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša pod posl. br. OU-240/2019, **.**.2019. TL se kao suvlasnica upisala na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju (javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša u [adresa] pod br. O-159/08, UPP/OS 81/08 od 15. listopada 2008.) iza ŽL. Marije. BL se kao suvlasnik upisao 1989. na temelju ugovora o kupoprodaji, zajedno sa sada upisanim tuženicima.

6. Nekretnina je u postupku identificirana od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio. Vještak je zajedno sa sudom i tužiteljem obišao predmetnu nekretninu te je identificirao k. č. [katastarska čestica] zgr. koja je u katastru upisana kao kuća i dvorište, naziva „Jakovici“, ali su to zapravo Jakovci. U naravi je to kuća i dvorište koje se nalazi na kućnom broju Jakovci 133 (prema navodu tužitelja), iako je u katastru upisan kućni broj 135. Objekt je djelomično renoviran s dvorišne strane (fasada i unutarnje grede), i to u svom prizemnom dijelu, s time da je fasada s ulične strane u cijelosti obnovljena. S predmetne čestice k. č. [katastarska čestica] zgr. ulazi se u stambeni objekt, koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] zgr. Ulaz na predmetnu k. č. [katastarska čestica] zgr. je s ulice kroz voltu. Iz dvorišta predmetne čestice pristupa se na k. č. [katastarska čestica] zgr., u naravi je to ostatak nekadašnje kovačije. S predmetne k. č. s istočne strane izlazi se (kao mogućnost) na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U dvorištu predmetne nekretnine nalaze se i stepenice kojima se pristupa na kat kuće.

6. 1. Da predmetna nekretnina čini cjelinu s k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], na kojoj je, kako to proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka, upisan tužitelj kao vlasnik, uvjerio se i sud na održanom uviđaju.

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužitelj, a prije njega u posjedu je bila njegova baka TL, koja je u kući do predmetne (k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]) živjela do unazad dvije godine. Njoj je predmetna nekretnina pripala po smrti njezinog muža, tužiteljevog djeda, NL, rođenog 1932., umrlog 2008. On je u predmetnoj kući rođen, na katu kuće. U prizemlju kuće držao je alat za svoju radnju (bio je kovač) koju je imao u nastavku dvorišta predmetne nekretnine. Na katu kuću je ostalo ognjište na kojem se nekad obitelj okupljala, a u prizemlju kuće tužitelj danas drži osobne stvari. BL je bio izvanbračno dijete i nikada nije pričao o svojoj obitelji, to je držao kao tajnu. BL i TL imali su dvije kćeri, tužiteljevu majku, u ovom postupku saslušanu DL, i M koja se udala u Lašiće, i na predmetnu nekretninu ne polaže prava.

7. 1. Navedeno je sud utvrdio na temelju uviđaja te u potpunosti suglasnih i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza svih saslušanih svjedoka. Susjeda tužitelja UL (rođena 1959.) preselila se 2004. u Jakovce, u kuću koja graniči neposredno s predmetnom nekretninom. Ona se sjećala okupljanja njezine obitelji i obitelji tužitelja, prije svega TL i BL, na katu kuće na ognjištu. Tamo se roštiljalo. Prisjetila se i da je BL bio kovač, da je u dvorištu predmetne kuće imao kovačiju, a da je u prizemlju kuće držao alat. Nadalje, i saslušana majka tužitelja DL (rođena 1965.), potvrdila je navode tužitelja o posjedovnom stanju kuće i dvorišta. Ona je zasigurno o tome imala najpouzdanija saznanja budući da je u Jakovcima rođena. Ni njoj, kao ni tužitelju nije bilo poznato da bi njezini prednici bili samo suvlasnici predmetne nekretnine, jer su je oduvijek posjedovali kao cjelinu. Posjedovno stanje potvrdila je i prijateljica tužiteljeve majke, saslušana ĐL (rođena 1971.) koja je kao dijete dolazila na predmetnu nekretninu, i poznavala je tužiteljevog djeda i baku.

8. U ovom postupku nije dokazano da tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to unazad najmanje 50 godina, a i ranije, nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza svih saslušanih svjedoka jasno da im nitko nikada nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetnu nekretninu, pa ni upisani zemljišnoknjižni suvlasnici, a niti bilo tko drugi.

8. 1. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegova baka TL, kao ni prije nje djed BL, u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi baki i djedu tužitelja, majci tužitelja, a sada ni tužitelju, netko osporavao pravo na posjed. Štoviše, saslušani nikada nisu vidjeli nikog drugog na prijeporu, osim spomenutih. Za ŠL i VL nikada nisu čuli. Kroz cijeli svoj životni vijek jedino su pretke tužitelja vidjeli na predmetnoj nekretnini koja se koristila oduvijek kao kuća i dvorište, i njih su držali kao vlasnike u cijelosti, i to BL do smrti 2008., nakon njegove smrti, TL.

8. 2. Slijedi da su tužitelj i prednici vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas. On je tu nekretninu stekao ugovorom o dosmrtnom udržavanju sklopljenim s TL 2019. Iako ona nije obuhvaćena predmetnim ugovorom, on je mislio da je. Da nije, saznao da je u vrijeme potpisivanja tog ugovora, kada se krenuo informirati o zemlji koje je vlasnica njegova baka o kojoj skrbi već duži niz godina.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina najmanje od 2019., a putem prednika unazad najmanje 70 godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je tužitelj u vlasništvo (i) dosjelošću.

10. 1. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] zgr. upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude.

11. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koja se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

12. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 50 bodova uvećano za PDV, ukupno 125,00 eura.

12. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 125,00 eura u koji je uključen PDV.

12. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 23. siječnja 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženici po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.