Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-11281/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. EL, zbog prekršaja iz čl. 32. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 125/11, 20/12, 138/12, 69/17) odlučujući o žalbi okr. EL, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, broj: Pp-448/2022-12 od 4. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba okr. EL, ukida prvostupanjska presuda te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. FL proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 32. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji je okrivljeniku na temelju tog propisa izrečena novčana kazna 1.200,00 eura, uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 30 dana računajući od primitka pravomoćne presude, a okrivljenik je dužan i naknaditi trošak prekršajnog postupka od 15,00 eura.
2. Protiv te presude okr. FL je pravodobno putem branitelja Mladena Jurića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d. u Osijeku, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. i čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), predlažući prihvatiti žalbu, ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 2. PZ-a koju ističe žalitelj.
5. Okrivljenik u žalbi ističe da je pogrešno prvostupanjski sud koristio kao dokaz prijepis sadržaja audio video snimke ispitivanja djeteta (žrtve) NL sačinjen na zapisniku od 28. listopada 20210. u predmetu Županijskog suda u Vukovaru, broj: KIR-d-49/2021, a koji ne može biti dokaz već pomoćno sredstvo koje ne mora sadržavati ono što je ta maloljetna svjedokinja iskazala, dok je sam dokaz navedena snimka koju prvostupanjski sud uopće nije pogledao, a bio je dužan kako bi mogao utvrđivati relevantne činjenice, sve temeljem čl. 173. PZ-a koji propisuje supsidijarnu primjenu Zakona o kaznenom postupku o ispitivanju svjedoka prema kojem nije dopuštena mogućnost korištenja prijepisa iskaza snimljenog na DVD mediju već je nužno na glavnoj raspravi reproducirati takav iskaz koji se potom može koristiti kao dokaz u postupku. Ističe da je ovakvim izvođenjem dokaza okrivljeniku onemogućeno konfrontacijsko pravo kao dio njegovog prava obrane propisanog u čl. 85. st. 2. PZ-a, što je utjecalo na presudu jer prvostupanjski sud izvlači svoj zaključak da je kod oštećene mlt. NL nastupio strah i ostala bitna obilježja djela, upravo na temelju tog prijepisa iskaza NL, a da ju nije ispitao niti je reproducirao audio video snimku.
5.1. Pravilno okrivljenik ističe da je prvostupanjski sud povrijedio okrivljenikovo pravo obrane time što na glavnoj raspravi održanoj 30. listopada 2024. nije neposredno izveo dokaz reproduciranjem audio video snimke ispitivanja djeteta (žrtve) NL već je samo pročitao prijepis sadržaja te snimke. Naime, odredba čl. 115. st. 4. Zakona o sudovima za mladež („Narodne novine“ broj: , , , , ) izričito propisuje da kad je dijete ispitano kao svjedok u smislu odredbi st. 2. i 3. tog članka, na raspravi će uvijek biti reproducirana snimka ispitivanja. Na supsidijarnu primjenu ove odredbe upućuje čl. 82. st. 3. PZ-a. Budući da prvostupanjski sud nije postupio sukladno imperativnoj odredbi Zakona o sudovima za mladež te nije reproducirao snimku ispitivanja djeteta (sastavljene u predmetu kaznenog djela na štetu djeteta) već samo pročitao prijepis sadržaja te snimke, ocjenjujući ga „uvjerljivim i podudarnim iskazom“ na kojem dokazu je u odlučujućoj mjeri temeljio osuđujuću presudu, to je povredom načela neposrednosti izvođenja dokaza (sadržano u čl. 179. st. 5. PZ-a), povrijedio okrivljenikovo pravo obrane na glavnoj raspravi, odnosno, pravo na pošteno suđenje.
5.1.1. U konkretnom slučaju je navedeni propust suda utjecao na presudu jer, da bi se mogla ispuniti ocjena vjerodostojnosti iskazivanja mlt. svjedokinje, nije bilo dovoljno samo čitanje prijepisa njenog iskaza koji je dala putem video snimke u drugom (kaznenom) postupku, već je potrebna cjelovita ocjena tog iskaza dobivena osobnim, sudačkim zapažanjem ponašanja svjedokinje, pa i nakon eventualnih upita okrivljenika i branitelja istoj. Navedeno stajalište izraženo je i u odlukama Europskog suda za ljudska prava u kojima se inzistira na primjeni načela neposrednosti na način da onaj koji donosi odluku o krivnji (sud), u načelu mora osobno saslušati svjedoka i ocijeniti njegovu vjerodostojnost, što je složen zadatak koji se ne može ispuniti samo čitanjem sadržaja izjave svjedoka kako je to zabilježeno u zapisniku o njegovom ispitivanju (Dan protiv Moldove od 5. srpnja 2011. t. 33, Doorson protiv Nizozemske od 26. ožujka 1996. t. 70., Lorefice protiv Italije od 29. lipnja 2017. t. 43.)
5.2. Stoga je u konkretnom slučaju bilo nužno na glavnoj raspravi pogledati video snimku ispitivanja mlt. oštećene radi potpune i pravilne ocjene vjerodostojnosti tog iskaza kao i omogućiti obrani očitovanje na iskaz svjedoka optužbe, a sve radi utvrđenja spornih i relevantnih činjenica te je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi s čl. 85. st. 2. PZ-a, koju ističe okrivljenik.
6. Slijedom navedenog, trebalo je ukinuti prvostupanjsku presudu te će prvostupanjski sud u ponovnom postupku, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, otkloniti naprijed istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka te provesti sve dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
7. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 29. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.