Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB: 77561654785

Poslovni broj: Ovr-1765/2024-16

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Vinkovcima, po sucu Ivanu Katičiću, kao sucu pojedincu, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Borne Mišića, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupan po odvjetniku Stjepanu Brčiću iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetniku Stjepanu Šporčiću iz Vukovara, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, 23. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog za osiguranje od 10. prosinca 2018.

II Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Vukovaru da po pravomoćnosti ovog rješenja izvrši brisanje uknjižbe založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] i to k. č. broj [katastarska čestica], Glavna 88A KUĆA I DVORIŠTE sa 717 m2, 2. Suvlasnički dio: 2039/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) stan 2 u prizemlju koji se sastoji od: hodnika, sobe, kuhinje i kupaonice ukupne površine 34,34 m2 sa pripadkom : spremište u podrumu ukupne površine 2,45 m2 (u planu etažiranja označen brojem 2 u četvorokutu i obojan ljubičastom bojom), pod brojem Z- 14871/2018.

Obrazloženje

1. Rješenjem ovog suda poslovni broj Ovr-1154/18 od 12. prosinca 2018. određeno je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja te je navedeno rješenje o osiguranju provedeno u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vukovaru pod brojem Z-14871/2018 od 20.12.2018.

2. Protiv navedenog rješenja protivnik osiguranja je podnio žalbu te je povodom navedene žalbe Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem poslovni broj Gž Ovr 123/2019 od 9. prosinca 2020. uvažio žabu i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak. U rješenju navodi da je potrebno ispitati je li osiguranjem narušena pravična ravnoteža stranaka.

3. Ovaj sud je radi ispitivanja pravične ravnoteže stranaka održao ročište 15. lipnja 2021. na kojem je protivnik osiguranja naveo da je nekretnina koja je predmet ovog postupka njegova jedina nekretnina u kojoj živi i da mu je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Osim navedene nekretnine, nema nikakav drugi životni prostor. Također je naveo da mu se sa mirovine redovito oduzima iznos određen zakonom.

4. Rješenjem ovog suda poslovni broj Ovr-33/2021-7 od 15. lipnja 2022. odbijen je prijedlog za osiguranje kao neosnovan, a povodom žalbe protivnika osiguranja Županijski sud u Velikoj Gorici donio je rješenje poslovni broj Gž Ovr 259/2022-2 od 29. siječnja 2024. kojim je uvažio žalbu predlagatelja osiguranja i ukinuo navedeno prvostupanjsko rješenje te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U obrazloženju drugostupanjski sud u bitnom navodi da je potrebno dodatno ispitati visinu tražbine predlagatelja osiguranja, osobito u pogledu zateznih kamata, i postojanje druge imovine protivnika osiguranja.

5. Prijedlog za osiguranje je neosnovan.

6. Ovaj sud je 10. svibnja održao ročište na kojem je protivnik osiguranja u bitnom izjavio da u konkretnom slučaju očigledno postoji nesrazmjer visine tražbine predlagatelja osiguranja i vrijednosti nekretnine protivnika osiguranja. Nadalje, navodi da prima mirovinu iz koje se predlagatelj osiguranja može namiriti, a da predmetna nekretnina predstavlja njegovu jedinu nekretninu i da nema drugih mogućnosti za namirenje osnovnih životnih potreba. Također, predlagatelj osiguranja nema opravdan interes za hitnim namirenjem jer se radi o pravnoj osobi i financijskoj instituciji, a protivnik osiguranja nije dao izjavu da predlagatelj osiguranja radi namirenja svoje tražbine zatraži namirenje prodajom njegove nekretnine.

7. Iz dopisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 30. travnja 2024. sud je utvrdio da protivnik osiguranja prima mirovinu od koje se redovitu usteže određeni novčani iznos u korist vjerovnika Štedno kreditna zadruga Imetak tj. u korist navedenog vjerovnika je u zadnjih pet godina ustegnuto 6.608,86 EUR. Također, iz navedenog dopisa je vidljivo da je predlagatelj osiguranja zaveden kao jedan od vjerovnika u čiju korist će se ustezati mirovina protivnika osiguranja nakon namirenja vjerovnika koji su ispred njega u prvenstvenom redu naplatu – Štedno kreditne zadruge Imetak i Partner banke d.d.

7.1. Iz potvrde o mirovinskim primanjima (list 84 spisa) sud je utvrdio da mirovina protivnika osiguranja iznosi 618,96 EUR, od čega mu se isplaćuje 459,80 EUR. Od navedene mirovine svaki mjesec se usteže iznos od 153,26 EUR radi namirenja tražbina vjerovnika.

8. Članak 80.b. stavak. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, dalje: OZ) propisuje ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Članak 80.b st. 3. OZ-a propisuje pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

8.1. Članak 290. OZ-a propisuje da se na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

9. Ispitujući pravičnu ravnotežu, sud je ispitao okolnosti propisane člankom 80.b. stavkom 3. OZ-a.

9.1. U odnosu na okolnost je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, sud je utvrdio da se postupak osiguranja provodi radi naplate tražbine u iznosu od 51.895,64 kuna (49.225,64 kuna na ime glavnice, 1.730,00 kuna na ime troškova parničnog postupka i 940,00 kuna na ime troškova ovršnog postupka po rješenju o ovrsi Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Ovr-274/09), sve zajedno sa zateznim kamatama.

9.1.1. Radi utvrđivanja iznosa zateznih kamata, ovaj sud je u skladu s implicitnom uputom drugostupanjskog suda, dopisom od 20. ožujka 2024. pozvao predlagatelja osiguranja da dostavi službeni obračun zateznih kamata na iznose glede kojih predlaže osiguranje u ovom postupku. Predlagatelj osiguranja je podneskom od 25. travnja 2024. obavijestio sud da mu nije jasno zašto je sudu potreban službeni obračun kamata i da se isti može lako izračunati te da zatezna kamata do dana 22. travnja 2024. iznosi 13.085,21 EUR. S tim u vezi, ovaj sud ističe da u ovršnom postupku, kao strogo formalnom postupku, zadatak suda nije da pretpostavlja iznos tražbine čije se osiguranje zahtijeva niti da računa koliko bi kamate iznosile jer bi se time svrstao na stranu predlagatelja osiguranja koji je dužan dokazati postojanje i visinu tražbine čije osiguranje predlaže. Naime, ovršni postupak je postupak koji je organizacijski i funkcionalno neposredno usmjeren na prisilno ostvarenje ili osiguranje ovrhovoditeljeve tražbine – čije postojanje mora biti utvrđeno određenom kvalificiranom ispravom (tako ZG u "Građansko ovršno pravo" – str. 52. – 53., str. 212.). U ovršnom postupku vrijedi načelo strogog formalnog legaliteta (tako ZG u "Građansko ovršno pravo" – str. 212, Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 17/2024 od 22. siječnja 2024., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 212/2023 od 6. rujna 2023., Županijski sud u Puli u Gž Ovr 371/2023 od 10. siječnja 2024.), a koje načelo postavlja specifične formalne zahtjeve i glede dokazivanja tražbina koje se namiruju u ovršnom postupku.

9.1.2. Paušali navodi predlagatelja osiguranja o visini zateznih kamata od 13.085,21 EUR nisu dokazani niti potkrijepljeni materijalnom dokumentacijom. Također, čak i da je navedeni navod o visini zateznih kamata potkrijepljen odgovarajućim dokazima, nejasno je koliki je iznos zateznih kamata na svaki od gore tri navedena iznosa čije se osiguranje predlaže. Slijedom navedenog, sud nije mogao prihvatiti navod predlagatelja osiguranja glede visine zateznih kamata te je stoga, kao posljedicu predlagateljeve pasivnosti u dokazivanju, kao mjerodavan iznos tražbine prilikom ocjene pravične ravnoteže uzeo iznos od 51.895,64 kune.

9.1.3. U odnosu na navode Županijskog suda u Velikoj Gorici u rješenju Gž Ovr 145/2024-2 od 4. prosinca 2024. kako su nejasni razlozi prvostupanjskog suda koji za vrijednost tražbine uzima samo iznos od 51.895,64 kuna i to iz razloga što je predlagatelj osiguranja visinu zateznih kamata od 13.085,21 eur nije dokazao, ovaj sud ističe kako su razlozi za navedeno detaljno obrazloženi u prethodnim točkama obrazloženja. Osim toga, opravdano se postavlja pitanje na koji način bi ovršni sud u postupku strogog formalnog legaliteta, što ovršni postupak svakako jest, trebao utvrditi tražbinu predlagatelja osiguranja koji unatoč pozivu suda odbija dostaviti odgovarajuće isprave radi dokazivanja visine svoje tražbine.

9.1.4. Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju osiguranje predlaže na stanu površine 34,34 m2 sa spremištem od 2,45 m2, sud je primjenom slobodne ocjene o vrijednosti nekretnine, zaključio da u konkretnom slučaju postoji nerazmjer između tražbine predlagatelja osiguranja i vrijednosti nekretnine protivnika osiguranja odnosno da je vrijednost predmetne nekretnine nerazmjerno veća od visine tražbine predlagatelja osiguranja.

9.1.5. S tim u vezi, ovaj sud naglašava kako je prilikom ocjene okolnosti propisanih člankom 80.b. stavkom 2. OZ-a navedene okolnosti potrebno utvrditi na razini vjerojatnosti, a ne izvjesnosti. Smatra se da je neka činjenica sigurno ili izvjesno utvrđena ako nema razumne sumnje u pravilnost zaključka do kojeg je sud o njenom postojanju ili nepostojanju došao. Pojam vjerojatnosti u hrvatskom ovršnom pravu nije posebno definiran. Prema jednom od rijetkih pokušaja zakonskog određenja pojma vjerojatnosti uopće u hrvatskom pravu činjenice i okolnosti su učinjene vjerojatnima ako nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju (ZOUP). U navedenoj je definiciji pojam vjerojatnosti dvojako određen – prvo, negativno – kao stupanj uvjerenosti u postojanje ili nepostojanje nečega koji nema kvalitetu (potpune) dokazanosti; drugo, pozitivno i funkcionalno – kao ona uvjerenost u postojanje ili nepostojanje nečega do koje se došlo posredno, na temelju indicija, neovisno o kvalitetu same uvjerenosti. U hrvatskoj se doktrini zastupa stav da je vjerojatnost uvjerenje da ima više argumenata u prilog postojanju ili nepostojanju neke činjenice, nego onih koji govore protiv njenog postojanja ili nepostojanja. Interes aktivne strane da se odredi mjera mora biti jači od interesa protivnika da se ne zadire u njegovu pravnu sferu (tako ZG u "Građansko ovršno pravo" - str. 55.).

9.1.6. Primjenjujući navedeni pravni standard vjerojatnosti na konkretan slučaj tj. prilikom ocjene eventualnog nerazmjera između visine tražbine predlagatelja osiguranja i vrijednosti nekretnine protivnika osiguranja, ovaj sud je na razini vjerojatnosti utvrdio da vrijednost nekretnine protivnika osiguranja nerazmjerno premašuje visinu tražbine predlagatelja osiguranja te da je u svjetlu potonje okolnosti jači interes protivnika osiguranja da se ne zadire u njegovu pravnu sferu, nego interes predlagatelja osiguranja da se odredi prisilno založno pravo radi osiguranja njegove tražbine.

9.2. U odnosu na okolnost je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, sud je utvrdio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim bezuspješnost ovrhe s obzirom na to da je predlagatelj osiguranja zaveden u redoslijed naplate kod HZMO-a, koji protivniku osiguranja isplaćuje mirovinu, te će namiriti svoju tražbinu nakon namirenja tražbina vjerovnika s prvenstvom u redoslijedu naplate.

9.3. U odnosu na okolnost služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, sud je na temelju iskaza protivnika osiguranja, utvrdio da predmetna nekretnina predstavlja jedinu nekretninu protivnika osiguranja koja služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba protivnika osiguranja. Iskaz protivnika osiguranja sud je prihvatio kao uvjerljiv, životan i logičan, a njegova istinitost nije dovedena u pitanje tijekom postupka, niti je predložen ili izveden dokaz koji bi sugerirao drukčiji zaključak.

9.4. U odnosu na okolnost ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, teret dokazivanja navedene okolnosti je na predlagatelju osiguranja, a predlagatelj tijekom cijelog postupka nije predložio niti jedan dokaz kojim bi uvjerio sud da u konkretnom slučaju postoji opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi važnog razloga. S tim u vezi, potrebno je još jednom naglasiti da je predlagatelj osiguranja zaveden u redoslijed naplate kod HZMO-a te će namiriti svoju tražbinu nakon namirenja vjerovnika s prednosti u prvenstvenom redu naplate.

9.4.1. U odnosu na navode iz ukidnog rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž Ovr 145/2024-2 od 4. prosinca 2024. po kojem se u ovom postupku ne ispituje okolnost ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine jer je riječ o postupku osiguranja, ovaj sud primjećuje da takvo shvaćanje drugostupanjskog suda kolidira sa shvaćanjem istog tog suda zauzetim u ovom predmetu i to u rješenju Gž Ovr 123/2019-4 od 9. prosinca 2020. (list 32 spisa). Naime, u potonjem rješenju Županijski sud u Velikoj Gorici izričito navodi okolnost „opravdanog razloga ovrhovoditelja za hitnim namirenjem“ kao jednu od okolnosti koju je ovaj sud dužan ispitati radi donošenja zakonite i pravilne odluke.

9.4.2. U opisanim okolnostima, kada u istom predmetu koegzistiraju dva suprotna pravna shvaćanja istog suda, a ovaj sud je dužan postupati po uputi drugostupanjskog suda, ovaj sud je obrazložio spornu okolnost, ali je zaključio da bi došlo do narušavanja pravične ravnoteže i bez obzira na predmetnu okolnost, odnosno do narušavanja pravične ravnoteže bi došlo uvažavanjem ostalih okolnosti propisanih člankom 80. b. stavkom 2. OZ-a, kao što je to navedeno u točki 10. obrazloženja.

9.5. U odnosu na okolnost je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine, sud je utvrdio da ovršenik nije dao izričitu suglasnost da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine jer u spisu ne prileži niti jedna isprava iz koje bi bilo vidljivo postojanje takve suglasnosti.

10. Ocjenjujući sve navedene okolnosti propisane člankom 80.b stavkom 3. OZ- a pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je utvrdio da u konkretnom slučaju pretežu okolnosti zbog kojih bi određivanje osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava narušilo pravičnu ravnotežu između interesa protivnika osiguranja i predlagatelja osiguranja.

11. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Vinkovci, 23. siječnja 2025.

Sudac

Ivan Katičić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana prijema dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Stjepan Šporčić, Vukovar (uz rješenje ŽS-a s lista 109)

2. Odvjetnik Stjepan Brčić, Zagreb (uz rješenje ŽS-a s lista 109)

3. ZK odjel Vukovar - po pravomoćnosti