Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-2198/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Jasne Momirović i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice VJ, zbog prekršaja iz članka 70. stavka 1. podstavka 1. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj: 87/08, 96/08, 116/08, 76/09-Odluka Ustavnog suda RH, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Prekršajnog odjela, od 20. siječnja 2022., poslovni broj: 8 Pp-1275/2021-5, na sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, osnovanom, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
-Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom okrivljenica VJ proglašena je krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 70. stavka 1. podstavka 1. Zakona o trgovini, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, uz pravilno upozorenje da će se, ako dvije trećine izrečene novčane kazne plati u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrati da je kazna u cjelini plaćena.
1.1. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona i članka 75. stavka 4. Zakona o trgovini okrivljenici je oduzeta imovinska korist ostvarena prekršajem u iznosu od 4.950,00 kuna.
1.2. Nadalje, okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.
2.1. Žalitelj u bitnom ističe da je pogrešna odluka prvostupanjskog suda o oduzimanju imovinske koristi u iznosu od 4.950,00 kuna, umjesto predloženih 54.410,00 kuna, koji je iznos temeljen na podacima djelovodnika poštanskih usluga, s obzirom na bruto načelo koje se primjenjuje u hrvatskom zakonodavstvu, prema kojem se imovinska korist ne umanjuje za troškove uložene u pripremanje, počinjenje ili sudjelovanje u prekršaju, a posebice ne troškovi i izdaci koju su inkorporirani u ostvarenje radnje počinjenja i materijalni ekvivalent za osobni trud počinitelja, kako je i propisano člankom 76. stavkom 5. Prekršajnog zakona, a troškovi ulaganja učinjeni su u cilju obavljanja neregistrirane trgovačke djelatnosti i predstavljaju troškove inkorporirane u ostvarenje radnje počinjenja djela.
2.2. Žalitelj predlaže da se iz navedenih razloga, žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe tužitelja, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da činjenično stanje u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude nije u potpunosti i točno utvrđeno u odnosu na ostvarenu imovinsku korist, kako to osnovano u svojim žalbenim navodima ističe žalitelj, pa je pobijana odluka preuranjena.
5. Naime, pobijanom presudom okrivljenica je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 70. stavka 1. podstavka 1. Zakona o trgovini, da je kao fizička osoba obavljala djelatnost trgovine, a da nije registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe, činjenično u bitnom opisanog time da je obavljala djelatnost trgovine na malo na daljinu nudeći na prodaju i prodavajući putem društvene mreže artikle raznih robnih marki, raznih veličina i po različitim cijenama, da su pošiljke slane iz poštanskog ureda, te da su uplate za naručene proizvode uplaćivane putem 165 evidentiranih poštanskih uplatnica na njeno ime, a da nema registrirani obrt, niti trgovačko društvo za obavljanje djelatnosti trgovine.
5.1. Uz to, okrivljenici je na ime ostvarene imovinske koristi oduzeto 4.950,00 kuna, s obrazloženjem da je okrivljenica svojim ponašanjem ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret, međutim da iznos od 54.410,00 kuna koji je naveden u optužnom prijedlogu kao imovinska korist i koji je utvrđen na temelju podataka sadržanih u izvodu iz djelovodnika poštanskih uputnica, nije umanjen za nabavne troškove, pa da imovinsku korist sud odmjerava po slobodnoj ocjeni, sukladno članku 559. Zakona o kaznenom postupku, vodeći računa o činjenici da je okrivljenica aktivno sudjelovala u postupku i uvjerljivo i okolnosno iskazivala da je počinjenim prekršajem ostvarila približno 5.000,00 kuna imovinske koristi, a ne u iznosu koji navodi tužitelj, jer od tog iznosa nije odbijena nabavna cijena, kao i da je prosječno po artiklu zaradila 30,00 kuna, zbog čega da je od iznosa imovinske koristi koji je naveden u optužnom prijedlogu prvostupanjski sud, smatrajući da u provedenom postupku nije utvrđeno da okrivljenica ostvarila imovinsku korist u iznosu koji se navodi u optužnom prijedlogu, oduzeo nužne izdatke i troškove.
5.2. Međutim, u pravu je žalitelj kad ističe da se prilikom utvrđivanja iznosa protupravno stečene imovinske koristi, sukladno odredbi članka 76. stavka 5. Prekršajnog zakona, primjenjuje bruto načelo, dakle da se imovinska korist ne umanjuje za troškove uložene u pripremanje, počinjenje ili sudjelovanje u prekršaju, te se ne priznaju troškovi i izdaci potrebni za ostvarenje radnje počinjenja, a u konkretnom slučaju troškovi nabavke robe koja je prodavana učinjeni su upravo u cilju poboljšanja financijske situacije obavljanjem neregistrirane trgovačke djelatnosti.
6. Nadalje, pogriješio je prvostupanjski sud kad je iz činjeničnog opisa prekršaja za koji okrivljenicu proglašava krivom u cijelosti izostavio i navod da je okrivljenica počinjenim prekršajem ostvarila imovinsku korist i iznos ostvarene imovinske koristi, što, neovisno o utvrđenom iznosu, mora biti navedeno u izreci presude, a kako je to tužitelj naveo u optužnom prijedlogu, određujući optužnim prijedlogom sadržaj i opseg optužbe unutar kojeg je sud mora kretati, što će prvostupanjski sud, s obzirom na žalbu tužitelja podnijetu na štetu okrivljenika, u novom postupku otkloniti, vodeći računa da je dužan tijekom postupka prikupljati dokaze i istraživati okolnosti koje su važne za utvrđivanje imovinske koristi, u smislu članka 557. Zakona o kaznenom postupku, postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19) koji se primjenjuje u postupcima oduzimanja predmeta i imovinske koristi, u skladu s odredbom članka 2. Zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem („Narodne novine“, broj 70/17).
7. Iako iz djelovodnika unutrašnjih uputnica Hrvatske pošte d.d. proizlazi da je okrivljenica na ime prodaje u kritičnom razdoblju ukupno osobno primila 54.410,00 kuna, to samo po sebi ne dokazuje da je cjelokupni iznos njena ostvarena imovinska korist, prvenstveno s obzirom na obranu okrivljenice koja ističe da je dio robe njena i suprugova stara roba, međutim koja na tu okolnost nije detaljnije ispitana, niti se detaljnije očitovala na poštanske uplatnice u odnosu vrstu i količinu prodane robe i ostvarenu imovinsku korist, pa je stoga istu u novom postupku potrebno detaljnije ispitati. Nadalje, potrebno je i kao svjedoka ispitati tržišnog inspektora koji je proveo inspekcijski nadzor, a po potrebi provesti i druge dokaze kako bi se utvrdilo koliki dio prodanih stvari nije pripadao okrivljenici, jer je ostalo nerazjašnjeno koji je iznos imovinske koristi ostvarila okrivljenica, pri čemu će prvostupanjski sud voditi računa o odredbi članka 559. Zakona o kaznenom postupku koja daje mogućnost sudu da visinu iznosa imovinske koristi odmjeri po slobodnoj ocjeni te, od ukupno primljenog iznosa uplata, eventualno odbiti dio koji se ne odnosi na protupravno stečenu imovinsku korist, te za takvu odluku dati dostatne i relevantne razloge.
8. Stoga je, za sada, neutvrđena i nejasna konstatacija o ostvarenju navedene imovinske koristi u navedenom iznosu.
9. Slijedom navedenog trebalo je prihvaćanjem žalbe tužitelja pobijanu presudu ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će na odgovarajući način utvrditi činjenice na koje se upire u ovom rješenju, te donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
U Zagrebu 23. siječnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
