Republika Hrvatska

Trgovački sud u Rijeci

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-505/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Tamari Jugo Smoljanović, u parničnom predmetu tužitelja EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Pisarnica Rijeka, Riva 8 protiv tuženika Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, Rijeka, Nikole Tesle 9, OIB: 97967544201, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva VUKIĆ i partneri d.o.o. Rijeka, N. Tesle 9, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, objavljene 23. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, Rijeka, Nikole Tesle 9, OIB: 97967544201 isplatiti tužitelju EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 iznos od 1.877,95 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 23. listopada 2020. po stopi od 5,89% godišnje do 31. prosinca 2020., od 1. siječnja 2021. po stopi od 5,75% godišnje do 30. lipnja 2021., od 1. srpnja 2021. po stopi od 5,61% godišnje do 31. prosinca 2021., od 1. siječnja 2022. po stopi od 5,49% godišnje do 30. lipnja 2022., od 1. srpnja 2022. po stopi od 5,31% godišnje do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. po stopi od 5,50% godišnje do 30. lipnja 2023., od 1. srpnja 2023. po stopi od 7,00% godišnje do 31. prosinca 2023., od 1. siječnja 2024. po stopi od 7,50% godišnje do 30. lipnja 2024., od 1. srpnja 2024. po stopi od 7,25% godišnje do 31. prosinca 2024. a od 1. siječnja 2025. po stopi od 6,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, Rijeka, Nikole Tesle 9, OIB: 97967544201 isplatiti tužitelju EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 iznos od 2.049,54 EUR na ime prouzročenog parničnog troška zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 23. siječnja 2025. (dana donošenja presude) po stopi od 6,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena, do isplate u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 25. rujna 2023. podnio tužbu pred ovim sudom protiv tuženika radi isplate iznosa od 1.877,95 EUR. Obrazlaže da se 25. rujna 2020. oko 13.00 sati dogodila prometna nezgoda na kolniku županijske ceste broj 5055 - Viškovo – Saršoni – Trnovica – Dražice - Čavle, općina Jelenje na 2km + 800m. Nezgoda se dogodila na način da se vozač TE kretao drugom dionicom navedene županijske ceste broj 5055 iz smjera Saršoni u smjeru naselja Trnovica, upravljajući vozilom marke VW Passat registarske oznake i broja [registarska oznaka] te je dolaskom na oko 800 metara od km oznake 2 (zavoj) prednjim donjim postrojem vozila udario u kamen na cesti dimenzija 0,40 x 0,25 x 0,15 metara koji se odronio na kolnik s zemljanog usjeka uz desni rub kolnika, pri čemu je došlo do oštećenja donjeg postroja navedenog vozila. Na mjesto događaja je u 14.50 sati izašao ME, djelatnik tvrtke za održavanje Ceste Rijeka d.o.o. Kukuljanovo. Nad vozačem je obavljeno alkotestiranje te je test bio negativan (0,00 g/kg). Na vozilu marke VW Passat registarske oznake i broja [registarska oznaka] nastala je materijalna šteta. Vlasnik vozila registarske oznake i broja [registarska oznaka] je u vrijeme predmetnog događaja bilo društvo ERSTE & STEIERMARKISCHE S-LEASING d.o.o. Zagreb, Poslovnica Rijeka, Jadranski trg 3A i isto je kod tužitelja imalo sklopljen ugovor o kasko osiguranju za navedeno vozilo broj 8311004495. Korisnik leasinga je bilo trgovačko društvo MONOI d.o.o. Podhum 106, Pudhum. Tužitelj je na račun vlasnika vozila društva ERSTE & STEIERMARKISCHE S-LEASING d.o.o. Zagreb 22. listopada 2020. isplatio iznos od 1.877,95 EUR/14.149,47 kn na ime naknade štete na vozilu. Cesta na kojoj se dogodio predmetni događaj je sukladno kategorizaciji i razvrstavanju javnih cesta - županijska cesta. Sukladno odredbi čl. 83. u vezi s odredbom čl. 26. Zakona o cestama Županijska uprava za ceste obavlja poslove održavanja županijskih cesta. Obzirom da je tuženik obvezan održavati prometnicu na kojoj se dogodila predmetna prometna nezgoda, i to u stanju prikladnom za nesmetano odvijanje prometa, a što je predmetnog dana očito propustio učiniti te se uslijed takvog propusta dogodila predmetna nezgoda u kojoj je nastala šteta na vozilu registarske oznake [registarska oznaka], tužitelj ovom tužbom traži od tuženika naknadu štete u utuženom iznosu. Isplatom iznosa od 1.877,95 EUR/14.149,47 kuna temeljem ugovora o kasko osiguranju tužitelj je temeljem odredbe čl. 963. Zakona o obveznim odnosima stekao pravo na naknadu isplaćenog iznosa od tuženika, obzirom je tuženik odgovoran za nastanak predmetne štete na vozilu osiguranika tužitelja. Tužitelj se prije podnošenja ove tužbe obratio tuženiku radi isplate navedenog iznosa, ali je tuženik odbio njegov zahtjev. Predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev. 2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe kako je netočan navod tužitelja da je učinio propust u obavljanju svoje djelatnosti stoga nije odgovoran za štetu i naknadu te štete. Naime, u skladu sa Zakonom o cestama, poslove redovnog održavanja cesta iz svoje nadležnosti, tuženik je ugovorno povjerio trgovačkom društvu Ceste-Rijeka d.o.o., Kukuljanovo 377, Industrijska zona. Iz dokumentacije o ophodnji ceste na kojoj se nezgoda dogodila, proizlazi da je to trgovačko društvo uredno obavljalo ugovorene poslove ophodnje i održavanja cesta prema Godišnjem planu ophodnje županijskih i lokalnih cesta na području Primorsko-goranske županije za 2020. godinu, pa tako i predmetne ceste ŽC 5055. Naime, prema gore spomenutom Godišnjem planu ophodnje utvrđeno je kako će se ophodnja ceste ŽC 5055 vršiti 5.; 8.; 20. i 28. dana u mjesecu,što ukupno iznosi 4 puta mjesečno. Pravilnikom o ophodnji javnih cesta čl. 3. st. 1., podstavkom 3. propisano je kako se ophodnja na županijskim cestama uspostavlja i obavlja najmanje 2 puta mjesečno, dakle tuženik je na predmetnoj cesti uspostavio i obavljao ophodnju dvostruko više od propisane. Na dan prometne nezgode 25. rujna 2020. nije postojala obveza redovne ophodnje ŽC 5055, već je ophodar po pozivu izvršio ophodnju zbog naleta vozila na kamen. Stoga tuženik nije odgovoran za kamen koji se iznenada, neposredno prije nailaska vozila, našao na cesti. Smatra da je vozač doprinio nastanku ovog štetnog događaja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Umješač CROATIA osiguranje d.d. Zagreb je 12. prosinca 2023. dao izjavu o stupanju u ovu parnicu kao umješač na strani tuženika jer je njegov osiguravatelj. Umješač osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor doprinosa vozača vozila zbog brzine kretanja vozila protivno uvjetima i stanju na cesti. Činjenica što je tuženik Ugovorom prenio održavanje ceste na drugu pravnu osobu, koji Ugovor proizvodi učinak između tih osoba kao ugovornih strana (čl. 336. st. 1. ZOO-a), ne isključuje pasivnu legitimaciju tuženika, ako je šteta u prometu uzrokovana zbog propusta u održavanju ceste budući da tuženik za štetu odgovara na temelju Zakona. Iz odgovora na tužbu tuženika proizlazi kako su svi ugovoreni poslovi redovnog održavanja cesta uredno su obavljani, pa tako i u odnosu na predmetnu cestu ŽC5055. Na dan prometne nezgode 25. rujna 2020. nije postojala obveza redovne ophodnje ŽC 5055, već je ophodar po pozivu izvršio ophodnju zbog naleta vozila na kamen. Slijedom navedenog, tuženik nije odgovoran za kamen koji se iznenada, neposredno prije nailaska vozila, našao na cesti. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Sud je rješenjem na ročištu od 9. travnja 2024. prihvatio sudjelovanje CROATIA osiguranje d.d. u ovoj parnici kao umješača na strani tuženika. Nadalje, sud je dopisom od 29. studenog 2023. CESTE-RIJEKA d.o.o. obavijestio o ovoj parnici na temelju odredbe čl. 211. Zakona o parničnom postupku, s time da se navedeno društvo na taj dopis nije očitovalo.

5. Sud je izveo dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja je priložena spisu te saslušanjem svjedoka-vozača TE (iskaz na stranici 128 spisa) i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Albertu Grabovcu iz Zagreba (Nalaz i mišljenje na stranici 135-148 spisa) utvrđujući odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.).

6. Na temelju izvedenog dokaznog postupka sud utvrđuje slijedeće:

7. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za naknadu štete u iznosu od 1.877,95 EUR nastale na vozilu osiguranika tužitelja. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Među strankama nije sporno da se 25. rujna 2020. oko 13.00 sati dogodila prometna nezgoda na kolniku županijske ceste broj 5055 - Viškovo – Saršoni – Trnovica – Dražice - Čavle, općina Jelenje na 2km + 800m na način da se vozač TE kretao drugom dionicom navedene županijske ceste broj 5055 iz smjera Saršoni u smjeru naselja Trnovica, upravljajući vozilom marke VW Passat registarske oznake i broja [registarska oznaka] te da je dolaskom na oko 800 metara od km oznake 2 (zavoj) prednjim donjim postrojem vozila udario u kamen na cesti dimenzija 0,40 x 0,25 x 0,15 metara koji se odronio na kolnik sa zemljanog usjeka uz desni rub kolnika, pri čemu je došlo do oštećenja donjeg postroja navedenog vozila.

8.1. Nadalje nije sporno da je vlasnik predmetnog vozila registarske oznake i broja [registarska oznaka] u vrijeme predmetnog događaja bilo društvo ERSTE & STEIERMARKISCHE S-LEASING d.o.o. Zagreb, Poslovnica Rijeka, Jadranski trg 3A koje je kod tužitelja imalo sklopljen ugovor o kasko osiguranju za navedeno vozilo broj 8311004495 (polica na stranici 12-13 spisa). Nije sporno da je korisnik leasinga bilo trgovačko društvo MONOI d.o.o. Podhum 106, Pudhum (prometna dozvola na stranici 48-49 spisa). Tuženici nisu osporili navode iz tužbe da je tužitelj na račun vlasnika vozila društva ERSTE & STEIERMARKISCHE S-LEASING d.o.o. Zagreb 22. listopada 2020. isplatio iznos od 1.877,95 EUR/14.149,47 kuna na ime naknade štete na vozilu (potvrda o plaćanju na stranici 53 spisa). Stoga je na tužitelja u smislu odredbe članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO-a, "Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.) prešlo pravo potraživati isplaćeni iznos štete od osobe koja je odgovorna za štetu.

8.2. Nije sporno da je cesta na kojoj se dogodio predmetni događaj sukladno kategorizaciji i razvrstavanju javnih cesta - županijska cesta. Budući da navedene činjenice među strankama nisu sporne, ne treba ih dokazivati sukladno odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a.

9. Županijska cesta na kojoj je došlo do štetnog događaja jest javna cesta u smislu Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23 i 133/23.), a odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o cestama je propisano da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Sukladno odredbama Zakona o cestama, za štetu koja nastane uslijed takvog stanja javne ceste zbog koje javna cesta nije sigurna za promet odgovara se po principu pretpostavljene krivnje u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO-a, "Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.), kojom je propisano da onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

10. Sporno jest je li tuženik odgovoran za nastalu štetu s obzirom na tuženikove navode da je poslove redovnog održavanja cesta povjerio trećoj osobi koja je uredno obavljala ugovorene poslove ophodnje i održavanja cesta prema Godišnjem planu ophodnje županijskih i lokalnih cesta na području Primorsko- goranske županije za 2020. Također je sporno je li tuženik odgovoran za nastalu štetu s obzirom na njegove navode da tuženik ne može biti odgovoran za kamen koji se iznenada, neposredno prije nailaska vozila našao na cesti.

11. Prije svega se ističe da u konkretnom slučaju nije sporno da je do štetnog događaja došlo naletom vozila na odron kamena.

12. Odredbom čl. 26. st. 1. Zakona o cestama propisano je da su poslovi održavanja javnih cesta u smislu tog Zakona, između ostalog, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta te ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, kao i ophodnja. Odredbom čl. 83. propisano je da Županijska uprava za ceste (tuženik) u okviru svoje djelatnosti organizira, odnosno obavlja poslove, između ostalih i obavljanje poslova održavanja iz članka 26. Zakona županijskih i lokalnih cesta. Prema čl. 2. st. 1. t. 13. Zakona o cestama redovito održavanje čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela godine ili cijele godine na cestama uključujući i sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima.

13. Dakle, tuženik je zakonski odgovoran za poduzimanje mjera radi osiguranja ispravnosti cesta odnosno sigurnosti prometa na njima. Činjenica da je tuženik izvršenje poslova ophodnje i održavanja cesta povjerio trećoj osobi, a koja je po navodima tuženika postupila u skladu s ugovorom, odnosno obavila ophodnju ceste četiri dana u mjesecu, ne oslobađa tuženika zakonske odgovornosti za nastalu štetu.

14. Nadalje, odredbom čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) propisano je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Stoga tuženik koji temeljem odredbe čl. 6. st. 2. citiranog Zakona u vezi s čl. 83. st. 1. t. 4. Zakona o cestama obavlja poslove održavanja državnih cesta iz članka 26. toga Zakona, odgovara za štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju.

15. Slijedom svega navedenog, sud utvrđuje da tuženik za štetu odgovara kao pravna osoba koja je po zakonu dužna održavati županijsku cestu, neovisno o tome što je radove na održavanju ceste ustupio trećoj osobi, posebno uzimajući u obzir da nije sporno da je šteta nastala uslijed stanja kolnika predmetne županijske ceste, odnosno kamena na cesti, a za što tuženik odgovara na temelju zakona. Dakle, tuženik ima zakonsku obvezu održavati ceste tako da budu sigurne za promet prema tužitelju koji je, isplativši svom osiguraniku štetu na temelju zakonske subrogacije, legitimiran postaviti odštetni zahtjev tuženiku. Stoga sud utvrđuje neosnovanim tuženikov prigovor da nije odgovoran za nastalu štetu jer da je treća osoba uredno obavljala ugovorene poslove ophodnje, kraj nesporno utvrđene činjenice da se kamen nalazio na cesti. Također se ističe da je prema Godišnjem planu ophodnje županijskih i lokalnih cesta na području Primorsko-goranske županije za 2020. godinu utvrđeno kako će se ophodnja predmetne ceste ŽC 5055 obavljati 5.; 8.; 20. i 28. dana u mjesecu, što ukupno iznosi 4 puta mjesečno (plan na stranici 62-79 spisa). Ophodnja je na predmetnoj dionici ceste obavljena pet dana prije nezgode, odnosno 20. rujna 2020. (ophodarski dnevnik na stranici 80 spisa), što očito nije bilo dovoljno često s obzirom da se kamenje našlo na cesti.

16. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo i prigovor isključive odgovornosti vozača, odnosno doprinosa vozača za nastanak predmetne prometne nesreće te je osporio visinu štete nastale na vozilu.

17. Uvidom u potvrdu Policijske postaje Rijeka od 1. listopada 2020. te u Zapisnik o očevidu od 30. rujna 2020. (stranica 8-9 i 121-124 spisa) utvrđeno je da je do prometne nesreće došlo na način da je vozač TE upravljao osobnim automobilom marke Vw Passat, registarskih oznaka [registarska oznaka] i kretao se drugom dionicom županijske ceste broj 5055 iz smjera naselja Saršoni u smjeru naselja Trnovica. Dolaskom na oko 800 m od km oznake 2, vozač je prednjim donjim postrojem vozila udario u kamen na cesti dimenzija 0,40 x 0,25 x 0,15 m koji se odronu na kolnik sa zemljanog zasjeka u desni rub kolnika (situacijski plan i fotografije na stranici 112-119 spisa). Isto je sud utvrdio i na temelju iskaza svjedoka TE. Iz njegovog iskaza sud utvrđuje da su tih dana prije nezgode padale obilne kiše. Iza zavoja naletio je na odron kamenja. Iskazao je da je taj dio ceste zavojit te da je padala kiša pa ne vjeruje da se kretao nekom velikom brzinom. Iskazao je da mu je pukla zaštitna plastika koja se nalazi na donjem dijelu vozila. Iz iskaza svjedoka sud utvrđuje da se vozač kretao dopuštenom brzinom.

18. Nadalje, sud je prihvatio tužiteljev prijedlog i odredio izvođenje dokaznog postupka vještačenjem po vještaku za cestovni promet radi utvrđenja tih odlučnih činjenica. Stalni sudski vještak Albert Grabovac iz Zagreba, Savska Opatovina 32 u Nalazu i mišljenju zaprimljenom kod suda 14. rujna 2024. u odnosu na mjesto prometne nezgode ističe da je riječ o cesti s kolnikom u oba smjera; osobine ceste: zavoj, nepregledan; vrsta i stanje kolnika: asfalt, mokar, odron kamenja; oprema ceste: nema rasvjete, ograničenje brzine 40 km/h, dan, kiša. Vještak nadalje utvrđuje da brzinu kretanja vozila Passat tehnički nije moguće utvrditi obzirom da je došlo do pomicanja vozila nakon naleta na kamen, da je nepoznato točno mjesto naleta na kamen te da nije poznat zaustavni put predmetnog vozila. Kolnik na kojem je došlo do naleta nije omogućavao veće brzine kretanja vozila. Radi se o kolniku širine 5,4 m, koji jedva omogućava sigurno mimoilaženje vozila te o kolniku s oštrim zavojima, gdje bi veća brzina kretanja vozila dovela do izlijetanja vozila s kolnika. U iskazu vozača vozila Passat navodi se da nije siguran je li vidio ili nije vidio kamen, odnosno odron kamena. U slučaju uočavanja prepreke na putu vozač refleksno reagira kočenjem ili otklonom upravljačem. U iskazu se ne navodi poduzimanje radnje za izbjegavanje naleta na odron kamena, što ukazuje na mogućnost da se kamen (ili više njih) našao na kolniku u momentu nailaska vozila te da ga vozač nije bio u tehničkoj mogućnosti uočiti. Za vozača vozila opasnost nastaje tek pojavom kamena na kolniku. Vozač, prilikom upravljanja vozilom, ne usmjerava svoj pogled prema kosinama brda, nego uočava način pružanja kolnika i kretanje svog vozila. Što se tiče visina štete na vozilu Passat prema računu Thermocar iznosi 17.686,84 kuna. Prema ponudi ovlaštenog servisa Porsche Jankomir, cijena samo letve upravljača, bez troška zamjene iznosi 4.335,89 EUR. Stoga vještak smatra da je vrijednost štete na računu u iznosu od 17.686,84 kuna realna.

19. Umješač na strani tuženika ukazuje da nije sporno da je do štetnog događaja došlo naletom vozila na odron kamena, s lijeve strane kosine uz cestu na samu cestu, u trenutku kada je prolazio osiguranik tužitelja. Umješač naglašava da izostanak bilo kakve reakcije vozača na kamen na cesti potvrđuje da se kamen odronio neposredno ispred vozila budući da vozač nije uspio reagirati s obzirom da je riječ o iznenadnoj, nepredvidivoj situaciji. Ističe da ne postoji krivnja na strani tuženika. Nema primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik je također istaknuo da nema primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka iz kojeg proizlazi da je moguće da se kamen na kolniku pojavio u trenutku nailaska vozila zbog čega nije bilo reagiranja od strane vozača. Smatra da tuženik nije odgovoran za kamen koji se iznenada, neposredno prije nailaska vozila našao na cesti.

20. Tužitelj također nije imao primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka te ističe kako je na temelju vještačenja utvrđeno da nema krivnje niti odgovornosti vozača za nastanak štetnog događaja.

21. Na temelju Nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da nema krivnje niti odgovornosti vozača, odnosno osiguranika tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja i štete na vozilu. To iz razloga što je vještak u Nalazu utvrdio da je riječ o kolniku s oštrim zavojima te da nije moguće razviti veću brzinu kretanja, kao i da je kolnik bio mokar i da je padala kiša pa bi kretanje većom brzinom dovelo do izlijetanja vozila van kolnika. Isto je sud utvrdio i na temelju iskaza saslušanog svjedoka-vozača. Stoga sud utvrđuje neosnovanim prigovore tuženika i umješača da je vozač doprinio nastanku štetnog događaja.

22. Tuženik i umješač su također tvrdili da se kamen iznenada, neposredno prije nailaska vozila našao na cesti pa da iz tog razloga tuženik nije odgovoran za nastalu štetu. Za te tvrdnje tuženika i umješača u spisu nema niti jednog dokaza, niti to proizlazi iz iskaza svjedoka TE, koji je iskazao da je iza zavoja naletio na odron kamenja. Navodi vještaka da svjedok u iskazu ne navodi poduzimanje radnje za izbjegavanje naleta na odron kamenja te da to ukazuje na mogućnost da se kamen našao na kolniku u trenutku nailaska vozila sud ne prihvaća, budući da svjedok nije iskazao da mu je kamen pao ispred vozila u trenutku kada je vozilom nailazio, već je iskazao da se na kolniku kada je naišao iza zavoja nalazilo više kamenja. Stoga tuženik i umješač ničim nisu dokazali te svoje navode, a niti iz izvedenih dokaza proizlazi da se kamen iznenada, neposredno prije nailaska vozila našao na cesti, što su dužni učiniti na temelju odredbe čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a.

23. Dakle, tuženikova odgovornost u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a proizlazi iz utvrđene činjenice da je tužiteljevom osiguraniku nastala šteta na vozilu jer je iza zavoja naletio na odron kamenja koji se nalazio na cesti. Stoga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev i naložiti tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.877,95 EUR (koja visina štete je kao realna utvrđena i na temelju Nalaza i mišljenja vještaka) s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 23. listopada 2020. do isplate (dan plaćanja štete na vozilu osiguraniku na temelju predmetne kasko police osiguranja) sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a (t. I. izreke presude).

24. U konkretnom slučaju riječ je o sporu male vrijednosti u kojem su stranke dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica (čl. 461.a st.2. ZPP-a).

25. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a. Budući da je tuženik u cijelosti izgubio parnicu, dužan je tužitelju nadoknaditi parnične troškove. Stoga je sud tužitelju, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 1.877,95 EUR, priznao parnični trošak u iznosu od 2.049,54 EUR (t. II. izreke presude). Tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška koji se odnosi na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 EUR i na presudu u iznosu od 66,36 EUR sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) te na trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa, "Narodne novine" broj 138/23.) budući da je tužitelja zastupao odvjetnik, koji se sastoji od troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7/1, troška zastupanja na ročištima 9. travnja 2024., 26. lipnja 2024. i 17. prosinca 2024. u iznosu od po 200,00 EUR (ukupno 600,00 EUR) sukladno Tbr. 9/1, troška sastava obrazloženog podneska kojim se očituje na Nalaz i mišljenje vještaka od 5. studenog 2024. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8/1, što ukupno iznosi 1.000,00 EUR uvećano za PDV od 250,00 EUR sukladno Tbr. 42, sve uvećano za troškove vještačenja u iznosu od 700,00 EUR.

26. Odredba čl. 151. st. 3. ZPP-a propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Budući da je takav zahtjev tužitelj i postavio u zahtjevu za naknadu parničnog troška, to je sud odlučio kao u točki II. izreke presude.

Rijeka, 23. siječnja 2025.

Sutkinja

Tamara Jugo Smoljanović

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10 i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

Žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a u vezi s čl. 502. st.

1. ZPP-a).