Republika Hrvatska

Trgovački sud u Rijeci

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: R1-6/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Tamari Jugo Smoljanović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja osiguranja BALERA ADRIA d.o.o. Žgombići, Žgombići 60, OIB: 74061709641, kojeg zastupa punomoćnik Marin Barić, odvjetniku u Rijeci, A. Starčevića 4 prema protivniku osiguranja AET EVENTS j.d.o.o. Rijeka, Ivana Zavidića 21, OIB: 64245775792, radi osiguranja novčane tražbine od 4.334,21 EUR s kamatom, određivanjem privremene mjere, izvan ročišta, 23. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine koji glasi:

"I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja BALERA ADRIA d.o.o., OIB: 74061709641, Žgombići 60, Žgombići prema protivniku osiguranja AET EVENTS j. d.o.o., OIB: 64245775792, Ivana Zavidića 21, Rijeka u iznosu od 4.334,21 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. prosinca 2024. godine pa do isplate, kao i radi osiguranja troškova postupka osiguranja o d r e đ u j e  s e  p r i v r e m e n a  m j e r a

- nalaže se Privrednoj banci Zagreb d.d. da protivniku osiguranja AET EVENTS j. d.o.o., OIB: 64245775792, Ivana Zavidića 21, Rijeka ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s računa protivnika osiguranja isplatu novčanog iznosa u visini novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 4.334,21 EUR-a.

II. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka u povodu prijedloga za protuovrhu koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti protiv protivnika osiguranja.

III. Predlagatelj osiguranja mora u roku od 30 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja pokrenuti prijedlog za protuovrhu radi opravdanja ove mjere (članak 351. stavak 1. Ovršnog zakona).

IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu."

Obrazloženje

1. Predlagatelj je pred Općinskim sudom u Rijeci 11. prosinca 2024. podnio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja od 4.334,21 EUR s kamatom. Obrazlaže da je rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ede Biondić pod poslovnim brojem Ovrv-3287/2024 od 28. kolovoza 2024. naloženo je ovršeniku, a ovdje predlagatelju osiguranja da u roku od osam dana namiri ovrhovoditelju tražbinu iz prijedloga za ovrhu zajedno s odmjerenim troškovima. Protiv citiranog rješenja o ovrsi ovršenik, a ovdje predlagatelj osiguranja je podnio prigovor koji je omaškom uložen u pogrešan poslovni broj na sudu, slijedom čega je javni bilježnik, u pogrešnom uvjerenju da protiv rješenja o ovrsi nije uložen prigovor, na predmetno rješenje stavio klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti s 10. listopada 2024. Nadalje je ovrhovoditelj, a ovdje protivnik osiguranje podnio pri Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu te je predlagatelju osiguranja u korist protivnika osiguranja zaplijenjen i prenesen iznos u visini od 4.334,21 EUR-a. S obzirom na činjenicu da je protiv rješenja o ovrsi na temelju kojeg je provedena izvansudska ovrha pravovremeno uložen prigovor, to rješenje nije moglo steći svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti pa je predlagatelj osiguranja Općinskom sudu u Crikvenici podnio prijedlog za ukidanjem klauzule pravomoćnosti i ovršnosti, a po kojem će ukidanju klauzule predlagatelj osiguranja protiv ovdje protivnika osiguranja podnijeti prijedlog za protuovrhu u visini zaplijenjenog i prenesenog iznosa od 4.334,21 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućim na navedeni iznos od 11. prosinca 2024. do naplate.

1.1. U konkretnom slučaju, novčana tražbina predlagatelja osiguranja sastoji se u zaplijenjenom iznosu u visini od 4.334,21 EUR-a, a koji je iznos zaplijenjen temeljem rješenja o ovrsi koje nije moglo postati pravomoćno i ovršno budući da je protiv rješenja pravovremeno uložen prigovor pa u odnosu na koje je upravo i podnesen prijedlog za ukidanjem predmetne klauzule, a kojim ukidanjem će predlagatelj osiguranja protiv protivnika osiguranja podnijeti prijedlog za protuovrhu.

1.2. Nadalje se ukazuje kako u konkretnom slučaju egzistira opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu sve budući da dobit protivnika osiguranja za 2023. iznosi 9.472,58 EUR, od čega je iznos od 7.104,43 EUR raspodijeljen radi pokrića gubitka iz prijašnjih razdoblja, iz čega proizlazi da dobit iznosi 2.368,14 EUR. Dakle, tražbina predlagatelja osiguranja je dvostruko veća od dobiti društva u cijeloj godini (pri tome ne uzevši u obzir kratkoročne i dugoročne obveze protivnika). Dakle, sasvim je jasno kako bi se podmirenjem tražbine predlagatelja osiguranja znatno opteretila financijska situacija protivnika osiguranja s obzirom na notornu disproporciju – tražbina predlagatelja predstavlja gotovo polovicu dobiti protivnika. Podredno navedenom, a ako protivnik osiguranja nema namjeru spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, u tom slučaju određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja trpi samo neznatnu štetu pa su i time ispunjene propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere, u skladu sa člankom 344. stavkom 2. Ovršnog zakona kojim je određeno da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Stoga predlaže da sud odredi zatraženu privremenu mjeru.

2. Prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine je neosnovan.

3. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine propisane su odredbom čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (dalje: OZ-a, "Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 144/22. i 6/24.). Za određivanje privremene mjere potrebno je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

4. Predlagatelj je na temelju dokumentacije priložene spisu učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine. To iz razloga što se novčana tražbina čije osiguranje predlagatelj traži odnosi na iznos od 4.334,21 EUR, koji je iznos je protivnik osiguranja 11. prosinca 2024. zaplijenio s računa predlagatelja (izvod iz računa na stranici 6 spisa) temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ede Biondić pod poslovnim brojem Ovrv-3287/2024 od 28. kolovoza 2024. (rješenje o ovrsi na stranici 7 spisa). Predlagatelj tvrdi da navedeno rješenje nije moglo postati pravomoćno i ovršno budući da je protiv rješenja pravovremeno uložen prigovor (prigovor na stranici 8-10 spisa) pa je predlagatelj podnio prijedlog za ukidanjem predmetne klauzule, a kojim ukidanjem će predlagatelj osiguranja protiv protivnika osiguranja podnijeti prijedlog za protuovrhu (prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti na stranici 11-13 spisa). Stoga je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine u iznosu od 4.334,21 EUR, čime je ispunjena prva pretpostavka za određivanje privremene mjere.

5. Međutim, predlagatelj nije dokazao postojanje opasnosti, što je dužan sukladno odredbi čl. 344. st. 1. OZ-a. Predlagatelj je bio dužan učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati temeljem odredbe čl. 344. st. 1. OZ-a.

6. Prema sudskoj praksi opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj mora ukazati i dokazati postojanje konkretnih radnji, odnosno propuštanja dužnika poduzeta radi ugrožavanja ili sprječavanja namirenja predlagatelja, što nije dokazao (PSH, Pž-15467/91 od 14.5.1991. i VTS Pž-207/20 od 27.1.2020., VTS Pž-4402/19 od 17.7.19.). Predlagatelj nije dokazao da je protivnik osiguranja poduzeo bilo koju radnju usmjerenu na otežanje naplate predlagateljeve tražbine. Ostali navodi predlagatelja koji se odnose na dobit protivnika osiguranja u 2023. i pokriće gubitaka iz prijašnjih razdoblja predstavljalo bi objektivnu opasnost te eventualno postojanje takve opasnosti, po ocjeni ovoga suda, nije dovoljna da bi se privremena mjera odredila. Dakle, nedovoljna je vjerojatnost da se vjerovnik neće uspjeti naplatiti niti je dovoljno samo ukazati na nastup nekih objektivnih događaja. Stoga nije ispunjena druga pretpostavka iz odredbe čl. 344. st. 1. OZ-a.

7. Predlagatelj nadalje ističe da bi protivnik osiguranja određivanjem predložene privremene mjere pretrpio samo neznatnu štetu.

8. Prema odredbi čl. 344. st. 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. toga članka, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Po ocjeni ovoga suda predlagatelj osiguranja paušalno je iznio tvrdnju o tome da bi protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu, a ni na koji način nije učinio vjerojatnom tu činjenicu jer u tom smislu nije iznio nikakve činjenice (tako i sudska praksa ŽS VŽ, Stalna služba u Koprivnici, Gž Ovr-1462/18).

9. Slijedom navedenog, s obzirom na to da nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere iz čl. 344. st. 1. i 2. OZ-a, sud je na temelju citiranih zakonskih odredbi donio odluku kao u izreci rješenja.

Rijeka, 23. siječnja 2025.

Sutkinja

Tamara Jugo Smoljanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.