REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-1775/2022-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu tog suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužiteljice JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Boženko Lozo, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, kojeg zastupa Ivan Ester, odvjetnik iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Lovre Lozo, odvjetnika, punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, dana 23. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu Klasa: ZGH-11-22-1100; Ur. broj: 01-10-01-22-01 od 26.05.2022. kojom je tuženik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, otkazao tužitelju JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 2. listopada 2014., da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika, te se nalaže tuženiku vratiti tužitelja natrag na posao, na radno mjesto „Pomoćnika voditelja Podružnice“, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka uvećane za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
II Nalaže se tužiteljici platiti tuženiku parnični trošak u visini od 500,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da joj je tuženik Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.05.2022. otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 2. listopada 2014., a temeljem kojeg je obavljala poslove Pomoćnika voditelja podružnice. Navodi da je u otvorenom zakonskom roku od 15 dana predala tuženiku zahtjev za zaštitu prava zbog nezakonite i nedopuštene odluke o poslovnom uvjetovanom otkazu, s prijedlogom da se spomenuta odluka poslodavca poništi. Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu smatra nezakonitom i nedopuštenom, a istoj je prethodio postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika iz članka 127. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu: ZR), kojeg je tuženik proveo na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Naime, prema odredbi članka 115. stavka 1. točke 1 ZR-a, da bi poslovno uvjetovani otkaz bio moguć poslodavac mora imati opravdani razlog za takvu vrstu otkaza, a to je da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla. Pri tome nije presudno je li do prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla došlo zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga, već je samo bitno da je doista prestala potreba za određenim poslom. Međutim, u ovim konkretnim slučajevima nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala i oni se i dalje obavljaju. Tuženik u obrazloženjima predmetne odluke o poslovno uvjetovanom otkazu paušalno navodi da je prestala potreba za radom tužitelja uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga, a što nije točno. Pri tome tuženik ne objašnjava na koji način je došlo do prestanka potrebe za radom, odnosno, koji je to točno gospodarski ili organizacijski razlog doveo do prestanka potrebe za radom tužitelja. Tužiteljica ističe da ne postoje gospodarski ni organizacijski razlozi koji su doveli do prestanka potrebe za njenim radom. Tužiteljica radi u tuženikovoj Podružnici Tržnice Zagreb - u kojoj se nisu mijenjali gospodarski razlozi u smislu sadržaja i opsega poslovanja. Podružnica Tržnice Zagreb u posljednje dvije godine ima rast broja korisnika kojima pruža svoje usluge, a Uprava tuženika planira za Podružnicu Tržnice Zagreb kontinuirani rast prihoda od poslovanja u 2022., 2023. i 2024. Nadalje, tuženik u predmetnoj Odluci o otkazu navodi da se razlozi prestanka potrebe za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, mogu sažeti u centralizaciji tzv. „korporativnih funkcija“ odnosno „korporativnih servisa“. Da su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova „korporativnih funkcija“ obavljale decentralizirano, unutar više organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te jedinice/Podružnice, a ne za potrebe cijelog Društva), što je samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitost te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom Poslodavac provodi centralizaciju „korporativnih funkcija“, na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati „korporativne funkcije“ u različitim org. jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u „korporativne funkcije“, te se poslovi „korporativnih funkcija“ obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je tužiteljica radila), unutar samo jedne nove organizacijske jedince naziva „Korporativni servisi“ i to unutar odgovarajućih sektora i službi nižih organizacijskih jedinica. Ovakvim obrazloženjem o centralizaciji „korporativnih servisa“ tužiteljica smatra da tuženik samo nastoji opravdati razloge za predmetni otkaz, ali zanemaruje činjenicu da organizacijska promjena sama po sebi nije opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu; opravdan razlog je prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla. Ovakvo pravno shvaćanje potvrđuje Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama posl. broj: U- lll-162/2016 od 28.12.2017. i U-III-2542/2019. U ovom konkretnom slučaju nova organizacijska promjena koju tuženik želi uvesti ne dovodi do prestanka poslova koje je tužiteljica obavljala, jer „seljenje“ određenog radnog mjesta iz jedne organizacijske jedince u drugu organizacijsku jedinicu ili ukidanje određenog radnog mjesta ne znači automatski da je prestala potreba obavljanja tog posla ili smanjenje njegovog obima. Stoga tuženik nije u pravu kada tvrdi da je opisana centralizacija poslova dovela i do smanjenja broja izvršitelja na radnom mjestu tužiteljice. Tuženik, nastavno, ničime nije obrazložio odluku o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga, kada se paušalno i općenito poziva na gospodarski i organizacijski razlog, odnosno potrebu smanjivanja troškova poslovanja, a da nije točno obrazložio u čemu se sastoji to smanjenje troškova poslovanja, odnosno u čemu se sastoji gospodarski razlog. Nadalje, svaki slučaj otkazivanja Ugovora o radu, a osobito donošenja odluke poslovno uvjetovanog otkaza valja individualizirati, obzirom da odluka dopuštenosti otkaza ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Tužiteljica smatra da je odluka tuženika o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.05.2022. nezakonita, jer tuženik nije proveo organizacijske promjene na pravilan, zakonit i dopušten način. Tuženik navodi da je u cilju provedbe centralizacije „korporativnih servisa“ dana 13.05.2022. donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu, i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Međutim, navedeni interni akti kojima se provode organizacijske promjene nikada nisu stupili na snagu, jer ih tuženik nije objavio na svojim oglasnim pločama i nije ih učinio dostupnim svim radnicima, pa je stoga svako pozivanje tuženika na navedene interne akte nezakonito. Čak i da su navedeni interni akti stupili na snagu, isti nisu zaživjeli u praksi, to jest tuženik se ne pridržava navedenih internih akata, jer radnici koji nisu proglašeni viškom i ostali su u radnom odnosu kod tuženika i nadalje rade isti posao, na isti način, na istom radnom mjestu i po istim ugovorim o radu koje su imali prije nego li je tuženik donio navedene interne akte. Razvidno je da do trenutka donošenja sporne Odluke o otkazu ugovora o radu od 26.05.2022., tuženik nije proveo poslovne organizacijske promjene kroz odgovarajuće izmjene akata, odnosno nije donio i objavio Pravilnik o radu kojim je određena nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta sukladno odredbi članka 26. stavka 1. ZR. Netransparentan je način na koji je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu te je netransparentan i nezakonit prijedlog buduće pozicije radnicima koji ostaju u radnom odnosu kod tuženika. Naime, tuženik nije donio novu sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bilo razvidan potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu, kao i uvjeti za zapošljavanje, poput stručne spreme, godina iskustva, posebnih uvjeta i sl. Nova sistematizacija radnih mjesta nužan je preduvjet za provedbu ovakve vrste reorganizacije kakvu je zamislio tuženik, jer bi se na osnovi nje moglo utvrditi koliko je izvršitelja potrebno na pojedinom radnom mjestu, a koliko izvršitelja je višak, te koja radna mjesta su suvišna, a koja radna mjesta su nova i koji su uvjeti za njih. Ovako ispada da je tuženik radnicima koji ostaju u radnom odnosu naveo prijedlog buduće pozicije, a bez da se prethodno zna koje poslove bi radnici na tim pozicijama trebali obavljati, kakvi su uvjeti za zapošljavanje i da li svaki pojedini radnik udovoljava uvjetima za zapošljavanje na predloženu poziciju. Tužiteljica navodi da su netočni navodi tuženika da je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama, od kojih je njih 135 iskazalo interes za nastavkom radnog odnosa u tzv. „operacijama“, dok tužitelj nije prihvatio ponudu, pa mu je slijedom toga otkazan ugovor o radu. Da je poslodavac postupio na nezakonit način razvidno ukazuje i činjenica da prilikom donošenja odluke o otkazu nije poštovao odredbu članak 115. stavak 2. ZR koji kogentno određuje da: „pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti o obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Tuženik, isto tako, ničim ne dokazuje da je tužiteljici ponudio ugovor o radu za drugo radno mjesto na poslovima u tzv. „operacijama“ niti je tužitelj odbio ponudu tuženika za sklapanje novih ugovora o radu. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže presuditi kako to opisuje izreka ove presude pod I.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik navodi da osporava sve navode iz tužbe, izuzev da je tužiteljici dan otkaz ugovora o radu. Nadalje da tužiteljica u tužbi iznosi nove razloge za nezakonitost otkaza, u odnosu na one koje je iznijela u Zahtjevu za zaštitu prava, i koji su dostavljeni tuženiku. Tuženik smatra da se ti razlozi tužbe (koji nisu istaknuti u Zahtjevu za zaštitu prava) ne mogu uzeti u obzir, budući je tužiteljica u sudskom postupku osporavanja otkaza vezana upravo onim razlozima koje je navela u Zahtjevu za zaštitu prava. U odnosu na navod da je odluka o otkazu ugovora o radu nezakonita i nedopuštena, te da je postupak Kolektivnog viška radnika sukladno čl. 127. ZR-a nezakonit, netransparentan i „diskriminirajući“ ističe da je isti bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021., dana 30.12.2021. započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu, jer se željelo uključiti što veći krug socijalnih partnera, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju. Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022., a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tijekom savjetovanja sindikatima su dostavljeni svi podaci, pa tako i podaci za sve „usporedne radnike“ i broj izvršitelja (osobito očitovanje od 08.04.2022. s Prilogom, kriteriji odabira, shema nove organizacije (očitovanje 21.03.2022.). Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija. Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi: 1.) Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, (prekobrojni izvršitelji), 2.) Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih. Tužiteljici je otkazan ugovor o radu upravo zbog promjene organizacije – u vidu ukidanja radnih mjesta i organizacijske jedinice, jer je ukinuto radno mjesto i organizacijska jedinica gdje je radila (org.jed. „Ured Voditelja Podružnice Tržnice Zagreb“ – čl. 38. i čl. 39. Pravilnika o izmjenama Pravilnika organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. ), te su se prestali obavljati poslovi koje je ista do tada radila („Pomoćnik voditelja podružnice- podružnica Tržnice Zagreb“). U pogledu „centralizacije“ kao nastanka Kolektivnog viška, tuženik ističe da je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, samo za tu Podružnicu,. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 računovodstva, 10 pravnih službi, itd. Takav način organiziranja korporativnih funkcija (decentralizirano, segmentirano) doprinosi nesigurnosti i nejednakom načinu postupanja, neefikasnosti i povećanju troškova, što je doprinijelo iskazanim gubicima u poslovanju. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama, te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini. Tužiteljici je otkazan ugovor o radu iz razloga što je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je bilo sistematizirano njeno radno mjesto („Ured voditelja Podružnice“) i što je posve ukinuto njeno radno mjesto jer za istim nema potrebe. Dakle, kako je već navedeno, te obrazloženo u Odluci o otkazu ugovora o radu, tužiteljici nije otkazan ugovor o radu iz gore opisanog razloga centralizacije već iz razloga što nema potrebe za poslovima koje je obavljala, jer tih poslova – nema, kao niti organizacijske jedinice u kojoj je radila. Naime tuženik je utvrdio da unutar Društva postoje nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno nepotrebne radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Takve organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta, i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta. Stoga je tuženik ukinuo te organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta, što se odnosi i na tužiteljicu, budući je ukinut „Ured Voditelja Podružnice Tržnice Zagreb“ u kojem je ista radila te nema potrebe za poslovima radnog mjesta tužiteljice. Riječ je o takvim nepotrebnim radnim mjestima koja su „interpolirana“ između Voditelja Podružnice i između nadležnih službi podružnice (koje imaju svoje rukovoditelje). Dakle, poslova za radna mjesta tužiteljice već tada nije bilo, a osobito takvih poslova sada nema, jer ne treba ništa „koordinirati/pomagati“ između Uprave tuženika i nadležnih službi, ili između Voditelja Podružnice i nadležnih službi (koje su sada centralizirane). Rukovoditelji nadležnih (centraliziranih) službi rukovode istima, i organiziraju rad u istima, te odgovaraju neposredno nadređenom (Uprava), stoga nije potrebno između Uprave i nadležnih centraliziranih organizacijskih jedinica ili između Voditelja Podružnice i nadležnih centraliziranih org, jedinica imati radna mjesta „pomoćnika voditelja“. Dakle, sasvim je opravdano ukinuti radno mjesto za kojim nema potrebe i unutar kojeg se više ne obavljaju poslovi, te eventualne preostale poslove prerasporediti unutar drugog radnog mjesta. Kako je riječ o ukidanju radnog mjesta zbog toga što poslovi istog – više ne postoje, to nije riječ o smanjivanju broja izvršitelja, pa stoga u konkretnom slučaju tužiteljice nema niti potrebe za primjenom kriterija odabira radnika kojem će se otkazati ugovor o radu a kojem ne. Dakle, promašeni su navodi tužiteljice u pogledu svrstavanja u „funkcionalne grupe“ te primjene kriterija odabira kod radnika kojima se otkazuje ugovor o radu, jer se uopće ne radi o otkazu ugovora o radu po toj osnovi, već o ukidanju radnog mjesta koje više ne postoji (tako i VSRH u Revr 1686/16-2, te Općinski radni sud u Zagrebu Pr-2591/2018, koja odluka je potvrđena presudom Županijskog suda u Rijeci Gž R-522/2019). Kod smanjenja broja izvršitelja, notorno je da nije prestala potreba za obavljanjem određenog posla, već zbog smanjenog opsega, postoji prekobrojan broj izvršitelja. To također apsolutno implicira (podrazumijeva) i regulacija postupka Kolektivnog viška radnika po čl.127. ZOR- a, te ostale odredbe ZOR-a, koje govore o kriterijima odabira radnika kojima će se otkazati. Nadalje, opravdanost otkazivanja, odnosno prestanak obavljanja poslove tužiteljice, razvidno je i iz (njenog) opisa poslova iz čl. 2. Pravilnika o dopunama pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga d.o.o. - podružnice Tržnice Zagreb iz 2014., gdje je Pomoćnik voditelja Podružnice bio odgovoran za kontinuirano praćenje zakonskih i ostalih propisa po kojima je Podružnica dužna postupati, te nadzirati njihovu primjenu, predlagao je i provodio poslovnu politiku iz djelokruga rada sukladno poslovnim planovima Podružnice, bio odgovoran obavljati radne zadatke u skladu s pravilnicima i procedurama Podružnice i tuženika, bio je odgovoran za pripremu izvještaja, prikaza i pregleda koji sadrže podatke o rizicima, poslovanju u skladu sa zakonskom regulativom i davati preporuke za rješavanje problematičnih financijskih situacija, pratiti problematiku cjelokupnog imovinskog stanja i promjena u aktivi i pasivi Podružnice, vršiti procjenu financijskih rizika, predlagati i implementirati strategiju financiranja poslovanja, bio je odgovoran za financijsku procjenu investicijskih projekata te praćenje njihovog ostvarenja, bio je odgovoran za izradu financijskih projekcija, izvješća i obračuna Podružnice, odgovoran za sastavljanje periodičnih planova novčanih tokova, kao i izvješća izvršenih stavki planova, odgovoran za upravljanje novčanim priljevima i odljevima, poduzimanje mjere, odgovoran za otklanjanje svih uočenih nedostataka i nepravilnosti iz svog djelokruga rada, te je predlagao voditelju Podružnice donošenje odluka u cilju boljeg funkcioniranja Podružnice, odnosno racionalizacije troškova, unapređenja i modernizacije poslovanja te kadrovske politike, praćenje rada Službe financija i knjigovodstava, te je bio odgovoran za pravovremenu dostavu svih pisanih i usmenih naloga, odluka i primljenih zadataka od strane voditelja Podružnice, na rukovoditelja Službe financija i knjigovodstva, bio je odgovoran za davanje smjernica i uputa za izvršavanje zadataka iz djelokruga poslova, vršio je kontrolu pridržavanja rokova i kvalitete izvršavanja zadataka, te određivao prioritete u izvršavanju poslova, bio je odgovoran za praćenje i analizu izvršenja svih planova, te davanje prijedloga za otklanjanje uočenih odstupanja, surađivao je sa svim ustrojstvenim jedinicama Podružnice, sudjelovao u radu posebno organiziranih stručnih grupa i radnih tijela po nalogu voditelja Podružnice, primao je stranke i davao sve potrebne informacije iz djelokruga rada, obavlja i druge poslove iz djelokruga radnog mjesta, koji proizlaze iz zakona i drugih propisa, te je obavljao i sve druge poslove po nalogu voditelja Podružnice“. Tuženik nema potrebe za „pomoćnikom voditelja podružnice“, kad te poslove rade nadležne organizacijske jedinice (financije, računovodstvo, opći poslovi, itd.), pa „dupliranje“ istih poslova nije opravdano. Nadalje, svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužiteljici, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Tužiteljica nije iskazala interes za navedeno, te je takvu mogućnost odbila, što je vidljivo i iz službene bilješke od 23.03.2022. kojim je preuzela popis radnih mjesta, a nije se za iste javila. Isto tako tuženik ističe da je autonomno pravo poslodavca da za nove poslove (koji nisu u svezi s radnim mjestom tužiteljice) ponudi sklapanje ugovora onim radnicima koju udovoljavaju uvjetima za ista, te da samostalno vrši odabir takvih radnika (tako i Vrhovni sud RH u Rev 860/2019-2 od 16. srpnja 2019.). Po provedenom postupku Kolektivnog viška radnika, stupile su na snagu organizacijske promjene (svi akti), pa tako i ukidanje radnog mjesta tužitelja, te je nakon toga tužitelju otkazan ugovor o radu, a nakon provedenog savjetovanja namjeravane odluke o otkazu ugovora o radu tužiteljici, sukladno ZR-u, budući isti ne spada u zaštićenu kategoriju radnika, pa nije potrebno suodlučivanje. Dakle, sve organizacijske promjene su stupile na snagu prije što je tužiteljici otkazan ugovor o radu, pa je navod tužiteljice da prije otkaza nisu provedene promjene – promašen. Otkaz ugovora o radu, također je savjetovan sa sindikatima. Tuženik navodi da nije na tužiteljici preispitivanje poduzetničkih odluka tuženika, što je njegovo ustavno i zakonsko pravo kao poslodavca. Dakle, niti tužiteljica niti sud imaju pravo i ovlast analizirati „gospodarske i „organizacijske“ razloge kolektivnog viška odnosno njihovu svrhovitost. To je autonomna odluka poslodavca, i ista se ne može preispitivati. Isto tako, pravo poduzetnika poslodavca je organizirati rad kako želi, uključujući i organizaciju, i ako smatra da će biti efikasnija koja druga organizacija, provesti takvu reorganizaciju. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.
3. Sud je proveo dokaze uvidom u: Odluku tuženika o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu tužitelju od 26.05.2022., Zahtjev za zaštitu prava tužitelja 08.08.2022., sa povratnicom, Dopis tuženika Sindikatima koji djeluju kod tuženika od 29.12.2021. u predmetu namjeravanog donošenja Odluke o kolektivnom višku radnika tuženika, sa prilozima i nacrtima, Dopise tuženika od 04.03.2022., 21.03.2022., 08.04.2022., upućene Sindikatima koji djeluju kod tuženika u predmetu Savjetovanja sukladno čl. 127. Zakona o radu, Dopis Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 09.05.2022. tuženiku, Dopis tuženika Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od 08.04.2022., Dopis tuženika Sindikatima koji djeluju u Zagrebačkom holdingu d.o.o. od 29.04.2022., s Prijedlogom Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika, Prijedlogom izmjena internih akata kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom Odlukom Uprave Društva, Prijedlog Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa tuženika, Pravilnik o organizaciji Korporativnih servisa tuženika iz travnja 2022., Očitovanja sindikata Sindikalne Podružnice Zagreb-Parking od 03.05.2022., Sindikata PP DIV - Sindikalne Podružnice Zagreb-Parking od 03.05.2022. i 11.05.2022., Samostalnog Sindikata rada u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske od 04.05.2022., Sindikata hrvatskog vozača od 05.05.2022., Novog Sindikata od 05.05.2022., Sindikata osoba s invaliditetom Hrvatske, Podružnica Zagrebački holding, Odluka o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu tuženika od 13.05.2022., Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom Odlukom kod tuženika od 13.05.2022., Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika od 13.05.2022., Pravilnik o dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta tuženika – Podružnice Tržnice Zagreb od 10.09.2014., sudsku praksu, Dopis tuženika upućen sindikatima od 03.05.2022., Očitovanja sindikata i drugu dokumentaciju, saslušan je svjedok JVA, NV, ĐV, NVA, AV i tužiteljica kao stranka u postupku.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
5. Nije sporna činjenica da su stranke sklopile Ugovor o radu dana 02.10.2014., na neodređeno vrijeme, temeljem kojeg se tužiteljica obvezala obavljati poslove Pomoćnika voditelja Podružnice Tržnice Zagreb, što slijedi iz iskaza tužiteljice.
6. Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu donesena je 26.05.2022., a istom je tužiteljici otkazan Ugovor o radu koji je sklopljen 02.10.2014., te dodatak tom Ugovoru na radnom mjestu Pomoćnika voditelja podružnice, zbog gospodarskih i organizacijskih razloga. U obrazloženju otkaza tuženik se poziva na činjenicu da je Odlukom Uprave Društva od 30.12.2021., započet postupak savjetovanja sa Sindikalnim povjerenicima u pogledu utvrđenog Kolektivnog viška radnika, sve sukladno čl. 127. Zakona o radu. Nadalje, da je postupak savjetovanja trajao do 06.04.2022. Međutim, nakon provedenog savjetovanja da i dalje postoji potreba za otkazivanjem Ugovora o radu tužiteljici zbog prestanka potrebe za njenim radom, a uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga. Obrazloženje otkaza tuženik temelji na okolnosti da su ukinute nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno radna mjesta izvan grupa složenosti poslova jer za takvim poslovima nema potrebe (centralizacija tzv. korporativnih funkcija, odnosno korporativnih servisa). Nadalje se u Odluci tuženik poziva na činjenicu da je donio interne akte, kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu dana 13.05.2022. Budući da je u cijelosti ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila, te je u cijelosti ukinuto obavljanje tih poslova Pomoćnika voditelja u organizacijskoj jedinici Ured voditelja Podružnice Tržnice Zagreb, za tim radnim mjestom i tim poslovima više nema potrebe. Budući da se u konkretnom slučaju ne radi o smanjivanju broja izvršitelja, tuženik ističe da nema primjene kriterija odabira viška u odnosu na usporedne radnike;
7. Razlozi koji su doveli do potrebe za utvrđivanjem Kolektivnog viška, ali i činjenica da je tuženik postupak Kolektivnog viška, donošenja akata i savjetovanja u pogledu otkaza tužiteljici, proveo poštujući proceduru propisanu čl. 127., 150. i 151. („Narodne novine“ 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu: ZR), slijedi iz dokumentacije i iskaza saslušanih svjedoka, pa iz istog proizlazi:
-da spisu prileži dokumentacija iz koje slijedi da se tuženik obratio svim sindikatima dopisom od 29.12.2021. o namjeravanom donošenju odluke o kolektivnom višku radnika kod tuženika zbog negativnog utjecaja na poslovanje i financijski položaj koji je uzrokovan povišenjem troškova rada, izvršavanja obveza po izdanim vrijednosnim papirima i negativnom trendu poslovanja, radi čega je potrebno ustrojavanje učinkovite centralizirane organizacije te smanjenja broja radnika i smanjenja troškova, dakle uz zahtjev da se iste grupe funkcionalnih poslova koje se odnose na korporativne funkcije obavljaju centralizirano te ukinu nepotrebne organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi korporativnih funkcija. Pri tome tuženik obrazlaže radna mjesta na kojima je iskazan višak zbog centralizacije poslovanja, radna mjesta na kojima je iskazan višak zbog ukidanja nepotrebnih organizacijskih jedinica i hijerarhijskih razina, kriterije o kojima bi se vodilo računa kod odabira kolektivnog viška radnika, vremenski okvir -rokovi, mjere koje se poduzimaju radi zbrinjavanja viška radnika, iznos i obračun otpremnina, a sindikatima su dostavljeni: popis potencijalnog viška radnika, funkcionalne grupe poslova, nacrti pravilnika i organizacijske sheme korporativnih funkcija i dr. Nadalje je dopisima od 04.03.2022. 21.03.2022., 08.04.2022., tuženik odgovorio i dao pojašnjenja na očitovanja sindikata;
- da je bit kolektivnog viška radnika, odnosno razlog što se na to išlo, bila potreba da se provede centraliziranje poslova, što je nužno uzrokovalo smanjenje broja radnika jer su se poslovi krenuli obavljati u jednom mjestu, da se poboljša s jedne strane ekonomičnost poslovanja, potom da se postigne bolja organiziranost poslovnih funkcija, a između ostalog i smanji broj zaposlenih što bi rezultiralo smanjenjem troškova i boljom efikasnošću radnika. Navedeno slijedi iz jasnog iskaza svjedoka JVA, voditeljice Službe za upravljanje ljudskim potencijalima, koja osim toga navodi da se na ovaj način spriječilo da svaka podružnica bude praktično "država" za samu sebe Naime, tuženik je imao 12 podružnica, gdje je svaka imala primjerice svoju pravnu službu, svoje financije, svoje računovodstvo, svoju nabavu, svoje ljudske resurse, što je rezultiralo nejednakim postupanjem u jednom trgovačkom društvu, odnosno nedosljednošću provođenja poslovnih odluka. Uz navedeno valja ukazati da iz iskaza svjedoka AV, predsjednika Nezavisnog sindikata radnika Zagrebparkinga, slijedi da je njegov Sindikat pozdravljao činjenicu da se smanji administrativno osoblje koje je bilo izvan grupa složenosti. Radilo se o 160-170 radnika koji su primjerice bili pomoćnici voditelja, savjetnici voditelja i dr.;
- da je postupak savjetovanja sa sindikalnim partnerima vezan sa mogućim viškom radnika formalno pravno počeo 30.12.2021. kada je poslodavac svim sindikatima koji djeluju kod tuženika, na 21 adresu uputio namjeru utvrđivanja kolektivnog viška radnika i to na administrativnim poslovima, a zbog mogućeg restrukturiranja, odnosno reorganizacije koju planira provesti. Taj postupak savjetovanja je trajao od 30.12.2021. pa do 08.04.2022. i tijekom tog postupka održavani su sastanci sa sindikalnim partnerima, bilo masovni sastanci na kojima su bili prisutni predstavnici svih sindikata koji djeluju kod tuženika, bilo sastanci u manjim grupama, bilo sastanci jedan na jedan, dakle sa samo jednim sindikatom i razmjenjivani su niz dopisa u kojem se obrazlaže poslodavčeva potreba za smanjenjem broja radnika na administrativnim poslovima, a paralelno s tim sindikati su kroz taj postupak nastojali otkloniti potrebu za otkazivanjem ugovora o radu većem broju radnika. Rezultat savjetovanja u tih 4 mjeseca je bio da se broj od 544 radnika za koje je Uprava smatrala da predstavljaju kolektivni višak, smanjio na 414 radnika. Savjetovanje je okončano 08.04.2022. kada je poslodavac svim sindikatima dostavio svoje konačno očitovanje čime je zaključen postupak savjetovanja i uputio Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dopis i sve relevantne podatke koje zakon nalaže da je provedeno savjetovanje i da je utvrđen kolektivni višak radnika sa svim relevantnim podacima koje zavod zahtijeva. Zavod je mjesec dana nakon zaprimanja dopisa tuženika dostavio svoje očitovanje poslodavcu u kojem očitovanju je naveo da ne vidi zapreke za otkazivanje ugovora o radu radnicima kako je naveo u obavijesti. Navedeno slijedi iz jasnog iskaza svjedoka JVA, a iskaz ovog svjedoka potvrđuje i svjedok ĐV, predsjednica Sindikata čistoće Zagreb kada navodi da je krajem prosinca 2021. poslodavac uputio svim 19 reprezentativnih sindikata odluku o kolektivnom višku radnika na savjetovanje. Svi reprezentativni sindikati negativno su iskazali svoje mišljenje i nisu dali svoju suglasnost na navedenu odluku. U narednim mjesecima poslodavac je sa sindikatima organizirao radne sastanke na kojima su sindikati uspjeli dogovoriti smanjen broj radnika jer su uspjeli sačuvati radna mjesta sa najnižim koeficijentom složenosti poslova kao što su čistačice, čuvari, zaštitari i portiri, a da ne uđu u kolektivni višak radnika. Nakon toga je poslodavac uputio prema sindikatima spiskove sa radnicima koji su uvršteni u kolektivni višak. Svjedokinja jasno iskazuje da je svaka podružnica imala svoje korporativne poslove, a poslodavac je želio osnovati jedan korporativni odjel tuženika i automatski se pokazao preveliki broj izvršitelja. To se zvalo centralizacija korporativnih funkcija. Jedino što su prigovarali poslodavcu je bilo da je broj radnika koji će ući u kolektivni višak prevelik, a poslodavac je odgovarao na sve upite sindikata. Sve navedeno potvrđuje i svjedok AV predsjednik Nezavisnog sindikata radnika Zagrebparkinga, navodeći da je negdje u prosincu 2021. prema sindikatima koji djeluju unutar tuženika, Uprava Društva uputila prijedlog restrukturiranja sa centralizacijom zajedničkih poslova. Ta komunikacija se nadalje između Uprave i sindikata vodila na način da su sindikatima upućivali e-mailove ili slali dopise. Objasnili su da ima 717 radnika kod tuženika koji su višak. Međutim, nakon očitovanja svi su se sindikati tome usprotivili. Nakon očitovanja sindikata i komunikacije sa Upravom Društva, taj broj se u konačnici smanjio na 414 radnika koji su utvrđeni kolektivnim viškom. Naime, sindikati su prigovarali činjenici da tuženik ima namjeru otpustiti tzv. operativno osoblje, primjerice kućne majstore, čistačice, čuvare i dr., što su "spasili" budući je kod tuženika bio deficit takvih radnika;
-da je tuženik uz dopis od 08.04.2022. sindikatima dostavio, između ostalog i završni popis radnika po funkcionalnim grupama, a poimence onih koji ostaju u radnom odnosu u odnosu na stručnu spremu, te poimence onih koji se uvrštavaju u kolektivni višak, pa je u isti uvrštena i tužiteljica kao voditelj podružnice Tržnice Zagreb. Tuženik je predvidio i slobodna radna mjesta u operacijama, te su posebno prikazani i radnici koji su iskazali osobni interes za prepuštanje prava i u uvrštenje u program;
-da je o provedenom savjetovanju dana 8. travnja 2022. obaviješten Hrvatski zavod za zapošljavanje, kako slijedi iz ovog dopisa, koji je dopisom od 9.svibnja 2022, obavijestio da nije utvrđeno pravne osnove za odgodu provođenja otkazivanja radnicima uvrštenim u kolektivni višak temeljem čl. 128.st.2. ZR-a;
-da je tuženik 13.05.2022. donio: Odluku o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora i Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom kod tuženika, Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika, Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa, u pogledu čega se tuženik prethodno dopisom od 29.04.2022. uz prijedloge Pravilnika, obratio sindikatima, a u spisu prileže i odgovori sindikata na taj prijedlog savjetovanja;
-da prema Pravilniku o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika unutar Podružnice Tržnice Zagreb od 13.05.2022., Ured voditelja te Podružnice, više ne postoji, odnosno brisan je zbog prestanka obavljanja poslova u toj organizacijskoj jedinici;
-da iz dopisa tuženika od 03.05.2022. koji je upućen svim sindikatima proizlazi da se za svakog od radnika koji je uvršten u kolektivni višak traži savjetovanje, odnosno suodlučivanje, sukladno čl. 150. i 151. ZR-a, uz dostavu svih podataka. Time je tuženik i u odnosu na tužiteljicu proveo savjetovanje u pogledu otkazivanja Ugovora o radu za pomoćnika voditelja Podružnice Tržnice Zagreb;
-da je u postupku kolektivnog viška radnika, donošenju akata kao i u postupku otkazivanja Ugovora o radu kod tuženika djelovalo više sindikata, kako to slijedi iz iskaza svjedoka JVA, ĐV i AV. S obzirom da se ti sindikati nisu, u smislu čl. 153.st.4. ZR-a, sporazumjeli o sindikalnom povjereniku koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (kojeg nema kod tuženika), niti su o tome obavijestili tuženika, tuženik je savjetovanjem sa sindikatima koji su u to vrijeme djelovali kod tuženika ispunio svoju obvezu predviđenu čl.127. i 150. ZR-a. Stoga nije u pravu tužiteljica kada tvrdi da tuženik nije proveo postupke sukladno navedenim Zakonskim člancima na zakonit način;
-da kod tuženika više ne postoji radno mjesto Pomoćnika voditelja Podružnice Tržnice Zagreb, te se isti poslovi više ne obavljaju u Podružnici, ali i da su svi pomoćnici voditelja bilo kojih podružnica tuženika dobili otkaze ugovora o radu kao posljedice uvrštenja u kolektivni višak radnika, što slijedi iz jasnog iskaza svjedoka JVA. Ovdje svjedokinja izuzima pomoćnika voditelja Podružnice Autobusni kolodvor, ĐVA, koja je pravnica i time potrebna tuženiku, a kako više pomoćnika voditelja nema, radi na radnom mjestu eksperta za pravne poslove u Sektoru za pravne poslove korporativnih servisa, koji poslovi se tužiteljici nisu mogli ponuditi jer je ekonomske struke. Svjedokinja iskazuje da su u Podružnici tuženika Tržnice Zagreb ranije bila dva ili tri pomoćnika voditelja podružnice, uključujući i tužiteljicu. Svi su uvršteni u kolektivni višak radnika i svima su po toj osnovi uslijedili otkazi. Dakle i tužiteljici;
-da su raniji poslovi Pomoćnika voditelja Podružnice Tržnice Zagreb centralizirani, te se voditelj Podružnice u slučaju potrebe za istima obraća odgovarajućim sektorima. O navedenom iskazuje svjedok JVA te navodi da ukoliko je potrebno provesti postupak nabave, tada se voditelj podružnice obraća odgovarajućem sektoru, a konkretno Sektoru za nabavu. Dakle, svi administrativni poslovi su centralizirani, i te poslove koje je obavljala tužiteljica sada obavlja: sektor financija, sektor računovodstva, u pogledu koordinacije rada organizacijske jedinice, dok ostale poslove više ne obavlja nitko. Navedeno slijedi i iz iskaza svjedoka NV koja je bila Voditelj Podružnice Tržnice Zagreb od 15.11.2021. do 01.07.2024., kada svjedokinja potvrđuje da su nakon otkazivanja ugovora o radu tužiteljici, financijski i računovodstveni poslovi centralizirani i postoje stručne službe na nivou tuženika koje to rade. Isto tako su centralizirani i poslovi nabave, kao i poslovi naplate potraživanja. Također i svjedok NVA iskazuje da je postojalo Povjerenstvo za naplatu potraživanja do trenutka dok se nije počelo sa reorganizacijom, te je i taj dio poslova sada prešao u korporativne servise, a i ova svjedokinja potvrđuje da su poslovi nabave i naplate potraživanja sad centralizirani i obavljaju se u korporativnim servisima, te se u Podružnici Tržnice Zagreb ne obavljaju, od reorganizacije tuženika. Stoga poslove koje je obavljala tužiteljica i o kojima iskazuje, sud ne smatra potrebnim posebno obrazlagati, a niti je odlučno da li se isti i nadalje obavljaju kod tuženika u punom opsegu ili gotovo u cijelosti ( jer se neki više uopće ne obavljaju), jer su dakle poslovi koje je obavljala tužiteljica centralizirani i obavlja ih više stručnih službi kod tuženika, te nema više potrebe za radnim mjestom tužiteljice. Navedeno je posljedica primjene Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa tuženika od 13.05.2022., kojim Društvo putem Korporativnih servisa i njegovih organizacijskih jedinica pruža podršku poslovanju na način da obavlja funkcionalne grupe poslova koji su zajednički za cijelo Društvo, a organizacijsku strukturu Korporativnih servisa čine organizacijske jedinice u kojima se obavljaju funkcionalne grupe poslova. U odnosu na tužiteljicu i njen opis poslova kao pomoćnika voditelja, ti poslovi sad pripadaju određenim sektorima, pa tako primjerice Sektoru za upravljanje projektima, Sektoru za računovodstvo, Sektoru za financije, Sektoru za kontroling, Sektoru nabave, Sektoru naplate, Sektoru za odnose s korisnicima;
-da je osim tužiteljice poslove Pomoćnika voditelja Podružnice Tržnice Zagreb, obavljao i SV (pomoćnik za tehnička pitanja), koji je također uvršten u Kolektivni višak i uslijedila mu je odluka o otkazu, isto kao i tužiteljici. Navedeno slijedi iz iskaza svjedoka NVA, NV i tužiteljice. Iz iskaza tužiteljice slijedi da je još jedan kolega bio na tom radnom mjestu ali je nekoliko mjeseci prije utvrđivanja kolektivnog viška radnika prešao raditi u Podružnicu upravljanja projektima. stoga ga sud ne može uzeti u obzir kao osobu zaposlenu na radnom mjestu Pomoćnika voditelja Podružnice Tržnice Zagreb, jer te poslove nije obavljao u vrijeme utvrđivanja Kolektivnog viška. Zbog činjenice da su pomoćnici voditelja ove Podružnice ali i preostalih Podružnica, svi uvršteni u Kolektivni višak i prestala je potreba za obavljanjem njihovih poslova, tuženik nije bio u obvezi primijeniti kriterije iz odredbe čl. 115. st.2. ZR-a. Pri tome sud prihvaća u cijelosti iskaz svjedoka JVA koja iskazuje da su dakle, svi pomoćnici voditelja podružnica uvršteni u kolektivni višak izuzev ĐVA, koja je pravnica i radi na radnom mjestu eksperta za pravne poslove u Sektoru za pravne poslove korporativnih servisa. Suprotne navode tužiteljice sud ne može prihvatiti, niti su isti relevantni, jer je tužiteljica bila Pomoćnik voditelja Podružnice Tržnice Zagreb, pa je sklopila Ugovor o radu za obavljanje poslova u ovoj konkretnoj Podružnici, te je samim time neusporediva s radnicima koji su poslove pomoćnika voditelja obavljali u drugim podružnicama tuženika i koje podružnice su do centralizacije funkcionalnih poslova imale svoje akte s opisima radnih mjesta;
-da je tužiteljici nuđen popis radnih mjesta na operativnim poslovima koje je tuženik nudio svim radnicima za koje je bilo izvjesno da će biti utvrđeni kolektivnim viškom, međutim tužiteljica iste nije željela prihvatiti, jer kako iskazuje radna mjesta koja su joj ponuđena su u 95% slučajeva bila za NKV i KV radnike, te većinu tih poslova ne bi ni mogla obavljati jer nema odgovarajuće certifikate.
8. Iz svega prethodno obrazloženog proizlazi da je tuženik imao opravdan razlog za donošenje Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljici, sukladno odredbi čl. 115.st.1.al.1. ZR-a, kojim je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdan razlog, odnosno ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).
9. Autonomno je pravo poslodavca proces rada organizirati na najoptimalniji način u svrhu postizanja što boljih poslovnih rezultata, u kojem smislu ima pravo odlučivati koja radna mjesta su mu potrebna i u okviru koje organizacijske jedinice. Nastavno na navedeno, poslodavac zbog gospodarskih i organizacijskih razloga ima pravo i ukinuti postojeće organizacijske jedinice i postojeća radna mjesta. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., od 13. svibnja 2022., koji je dakle donijet prije nego li je tužiteljici otkazan ugovor o radu, ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila i poslovi koje je obavljala više se ne obavljaju u istoj jer su centralizirani, a dijelom i nepotrebni.
10. Stoga je valjalo odbiti zahtjev tužitelja za utvrđenjem nedopuštenosti Odluke o otkazu. S obzirom da je Odluka o otkazu dopuštena, nije sukladno čl. 124. st. 1. ZR- a bilo uvjeta niti za vraćanje tužitelja na rad, pa je i taj dio tužbenog zahtjeva valjalo odbiti. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
11. Preostalu dokumentaciju u spisu, a niti navode stranaka i druge dokaze, sud ne nalazi potrebnim posebno obrazlagati, a niti provoditi, kraj utvrđenog činjeničnog stanja na temelju opisanih dokaza u obrazloženju ove odluke.
12. Budući da je tužiteljica Odluku o otkazu zaprimila 03.08.2022., kako to slijedi iz ispisa o praćenju pošiljke, a Zahtjev za zaštitu prava je podnijela 07.08.2022., te je tužba podnesena 03.09.2022., to je tužiteljica postupila sukladno čl. 133. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17. i 98/19.).
13. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), Odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife/23 propisano je da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, a u toč. 4. da za postupke iz Tbr. 7. toč. 2. i 3. primjenjuje se Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. Dakle, u konkretnom slučaju je trebalo primijeniti Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22.) i tuženiku priznati troškove postupka u visini jednokratne nagrade od 200 bodova ili 400,00 eura i PDV 25% ili ukupno 500,00 eura.
14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izrekama presude.
U Zagrebu 23. siječnja 2025.
Sudac:
Marina Braje Meznarić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu na odlučivanje.
DNA:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Punomoćniku tuženika
