REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž -1056/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Branki Ribičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja DL HL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja DL RL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužiteljice SL, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica u Krapini, protiv tuženice DL H iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Krunoslav Canjuga, odvjetnik u Sesvetama, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini poslovni broj Psp-22/2023-22 od 14. studenog 2024., dana 23. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini poslovni broj Psp-22/2023-22 od 14. studenog 2024., u cijelosti

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženica DL H iz [adresa] smetala je tužitelje DL HL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], DL [adresa] iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i SL, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine označene sa kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je upisana u PL ..., k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja oranicu na način da je tijekom mjeseca lipnja 2023. godine što su tužitelji saznali 24. lipnja 2023. godine neposrednim opažanjem smetala suposjed tužitelja na način da je pokosila dio predmetne nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na skici očevida od 9. svibnja 2024. godine označeno slovima A1-A2-A3-A3A ukupne površine 43 m2 i postavila drvene kolce na rub tako pokošenog dijela nekretnine tužitelja na skici očevida od 9. svibnja 2024. godine označeno slovima B4-B5-B6 i iskopala zemljanu udubinu koju ju posula bijeli kamenim materijalom – cigle na skici očevida od 9. svibnja 2024. godine označeno točkama B2-B3 u dužini od 5,03 metara pa joj se slijedom toga ubuduće zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje suposjeda tužitelja, a nalaže joj se uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da tužiteljima vrati u suposjed dio kat. čest. broj: [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je upisana u PL ..., k. o. [katastarska općina] u površini od 43 m2 na skici očevida od 9. svibnja 2024. godine označeno slovima A1-A2-A3-A3A, da ukloni drvene kolce sa tog dijela nekretnine na skici očevida od 9. svibnja 2024. godine označeno slovima B4-B5-B6 te da poravna zemljanu udubinu koju je iskopala na rubu predmetnog dijela nekretnine i ukloni iz te površine bijeli kameni materijal – cigle na skici očevida od 9. svibnja 2024. godine označeno točkama B2-B3 u dužini od 5,03 metara.

2. Nalaže se tuženici da tužiteljima nadoknadi parnični trošak sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate u skladu s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se 1. tužitelju DL HL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelju DL RL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužiteljici SL, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno nadoknaditi tuženici DL H iz [adresa] parnični trošak u iznosu od 625,00 EUR (slovima: šestodvadesetpeteura), u roku od 8 dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom, rješenje prvostupanjskog suda pobijaju tužitelji zbog bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o trošku postupka, te predlažu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovno suđenje drugom sucu pojedincu, podredno preinačiti pobijano rješenje.

2.1. Sadržajno u žalbi tužitelji ukazuju na bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer da rješenje na sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi i izvedenih dokaza. Nastavno ukazuju i na relativno bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi sa člankom 8. ZPP-a i člankom 441. ZPP-a , jer suprotno navedenim odredbama sud nije cijenio provedene dokaze na način da je cijenio svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i cjelokupne rezultate postupka , već da je suprotno tome samo frazeološki pobrojio izvedene dokaze bez ocjene istih. U takvom postupanju suda tužitelji nalaze osnovanim žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, iako je sud proveo po njima sve predložene dokaze , te pogrešnu primjenu materijalnog prava. Posebno tužitelji smatraju kako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju Marijana Goluba koji je prikazao spornu površinu, te svjedoka HL koji je potvrdio da je posjed tužitelja identičan površini koja je prikazana na skici očevida.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 , 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.

6. Suprotno navodima žalbe nije učinjena ni bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer za svoju odluku prvostupanjski sud dao valjane i jasne razloge, koji nisu u suprotnosti sa provedeni dokazima, tako da pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, a nije počinjena ni relativno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi sa člankom 8. ZPP-a i člankom 441. ZPP-a, jer je suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud savjesno ocijenio sve provedene dokaze relevantne za utvrđenje posljednjeg mirnog posjeda i čina smetanja.

7.Naime, u parnicama radi smetanja posjeda, sukladno članku 441. ZPP-a, raspravljanje je usmjereno samo na posljednje stanje posjeda i čin smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, ili o zahtjevu za naknadu štete.

8. Odredbom članka 21. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 -pročišćeni tekst, dalje ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda, a u stavku 2. istog članka ZV-a je propisno da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, dok je stavkom 3. tog članka propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja , a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

8.1. Odredbom članka 22. ZV-a propisano je da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom, hitnom postupku (postupku zbog smetanja posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Navodima žalbe nije dovedeno u sumnju po prvostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje, kao ni pravilna primjena materijalnog prava.

9.1. Na osnovu pokazivanja tužitelja i tužene prilikom očevida na licu mjesta geodetski vještak je u svom nalazu i skici prikazao i obilježio spornu površinu, dok je relevantne činjenice vezane uz posjedovanje spornog dijela sud utvrdio saslušanjem svjedoka i stranaka , pri čemu je analizirao dane iskaze i jasno naveo kome i zbog čega poklanja vjeru. Tako je sud obrazložio da je povjerovao iskazima svjedoka DL i ZL, jer ti svjedoci o činjenicama o kojima su iskazivali imaju neposrednih saznanja, budući svjedokinja BL živi u neposrednoj blizini mjesta spora, nesrodna je sa strankama i dobro joj je poznato kako i do kuda je išao posjed tužena, a svjedok DL tuženičin sin pomaže tužiteljici u obradi tih nekretnina, te iz njihovih iskaza suglasno proizlazi da su tuženica i njezini pravni prednici, pok. suprug, a prije njega i njegovi roditelji, posjedovali svoju nekretninu, u gornjem dijelu prema cesti, tj. sjeveru, na udaljenosti oko jedan metar od betonske škarpe na nekretnini tuženice, a u nastavku prema donjem dijelu nekretnina, tj. jugozapadu, u liniji koju je tuženica označila postavljanjem spornih drvenih kolaca i kamenih cigli, i da je u toj širini tuženica kosila i održavala svoju nekretninu nakon smrti pok. supruga, a koje navode u bitnome potvrđuje i tužena u svom iskazu.

9.2. Suprotno navedenom sud je obrazložio zašto nije poklonio vjeru iskazima 2. tužitelja RL, 3. tužiteljice SL i svjedoka EL supruga 3. tužiteljice, jer iz njihovih iskaza proizlazi da nakon smrti majke nisu redovito obrađivali svoju nekretninu, već su ju malčirali oko tri puta godišnje za što su angažirali treće osobe, dok je tuženica svoju nekretninu redovito sama kosila i bolje znala dokle seže njezin posjed, dok se tužitelji nisu mogli ni precizno izjasniti kada je to tužena postavila sporne oznake i kada su ih uočili, s tim što svjedok EL suprug 3. tužiteljice nije mogao odrediti ni godinu kada bi to bilo. Isto tako sud je obrazložio da nije povjerovao iskazu svjedoka HL koji je je iskazao da mu je poznato kako međa između nekretnina stranaka ide paralelno sa škarpom na nekretnini tuženice u gornjem dijelu nekretnina pa do panja vrbe u donjem dijelu, iz razloga što navedeni svjedok nije u dobrim odnosima s tuženicom, a u tijeku je više prekršajnih i kaznenih postupaka koji se vode protiv njega na štetu tuženice, te njegov iskaz u suprotnosti s iskazima svjedoka i tuženice kojima je sud poklonio vjeru. Osim toga ovaj sud naglašava da u parnicama za smetanje posjeda nije odlučno gdje se nalazi međa, nego posljednji mirni posjed prijepora i da li je počinjeno smetanje.

10. Kako je u konkretnom slučaju sud utvrdio da se tužena nalazila u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnina, što znači da utuženim činom nije počinila smetanje posjeda nekretnine tužitelja, pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, te ih obvezao da tuženoj naknade parnični trošak.

11. Radi iznesenog je žalbu kao neosnovanu valjalo odbiti i potvrditi pobijano rješenje.

U Požegi, 23. siječnja 2025.

Sutkinja

Branka Ribičić