REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Požega, Sv. Florijana 2

Poslovni broj: Gž Ovr-19/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Erste & Steiermärkische Bank d.d., OIB: 23057039320, Rijeka, Jadranski trg 3a, zastupanog po punomoćnici Vesni Vignjević-Žak, odvjetnici iz Bjelovara, protiv 1. ovršenika Grada Kutine, OIB: 41888874500, Trg kralja Tomislava 12, kao sljednika iz pokojnog EO, 2. ovršenika GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada u inozemstvu na nepoznatoj adresi, zastupanog po privremenoj zastupnici Lidiji Vincent, odvjetnici iz Kutine i 3. ovršenice ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po skrbnici ŽO iz [adresa], radi ovrhe, povodom žalbe treće ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pu Ovr 336/2019-56 od 5. prosinca 2024. dana 23. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba 3. ovršenice ŠO, kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pu Ovr 336/2019-56 od 5. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pu Ovr 336/2019-56 od 5. prosinca 2024. odbijen je prigovor prava na dom 3. ovršenice.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela 3. ovršenica, odnosno njena skrbnica. U žalbi navodi da zajedno sa ovršenicom živi u nekretnini označenoj sa kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], da je ovršenica u jako teškom zdravstvenom stanju i doslovno na samrti. Moli da se odgodi ovrha do njezine smrti.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava navode iz žalbe. Ističe da ovršenica ponavlja činjenice koje je iznosila tijekom postupka, a u slučaju teškog zdravstvenog stanja potrebna joj je stručna pomoć koju može dobiti u specijaliziranim ustanovama. Protivi se odgodi ovrhe i predlaže odbijanje prijedloga i nastavak postupka koji je započeo još 2012. godine.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) koji svoju primjenu u ovoj pravnoj stvari nalazi u odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – u daljnjem tekstu OZ) ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da donošenjem rješenja nije počinjena bitna povreda postupka, niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

6. Odredbom čl. 75. stavak 5. OZ-a propisano je da se smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po Zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu, izjavio daje suglasan da se radi namirenja tražbine ovrhovoditelja ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Člankom 77. OZ-a propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. OZ-a, te na druge odredbe OZ-a o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. OZ-a.

7. U postupku je utvrđeno:

- da je ovrha pokrenuta na nekretninama u suvlasništvu 3. ovršenice temeljem Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke na nekretnini) od 29. siječnja 2007. iz kojeg je vidljivo da su prednici sadašnjih ovršenika u ovom predmetu, sa ovrhovoditeljem sklopili naprijed navedeni Sporazum, u kojem je izričito navedeno da su protivnici osiguranja suglasni da banka, odnosno ovrhovoditelj može neposredno, na temelju ovog Sporazuma radi naplate tražbine koju ima prema dužniku (ovršeniku) provesti prisilnu ovrhu prodajom predmetnih nekretnina, upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] i zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je 3. ovršenica tijekom ovog ovršnog postupka pokrenula dva parnična postupka koja su se vodila radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe u ovom predmetu, pod poslovnim brojem P-797/2015, u kojem predmetu je tužbeni zahtjev 3. ovršenice odbijen i pod poslovnim brojem P-812/2015, u kojem predmetu je tužba 3. ovršenice odbačena.

8. Prvostupanjski sud pravilno navodi da se 3. ovršenica ne može u ovom postupku pozivati na prigovor prava na dom, budući se ovdje radi o postupku ovrhe, odnosno prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja, a ovršenici su sklapanjem Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava, predmetne nekretnine dobrovoljno koristili kao instrument osiguranja kredita, čime su na taj način pristali da se u slučaju nepodmirenja njihovih obveza iz Ugovora o kreditu, ovrhovoditelj može naplatiti prodajom nekretnina u njihovom vlasništvu, pa tako i onih nekretnina u kojima žive. Ovršenici su stoga morali biti svjesni mogućnosti da će predmetne nekretnine biti prodane u ovršnom postupku ukoliko ne podmire dugovanje iz sklopljenog Ugovora o kreditu, štoviše sklapanjem navedenog Sporazuma ovršenici su izričito pristali da se dugovanje prema ovrhovoditelju podmiri prodajom njihovih nekretnina, te tako i kuće u kojoj žive.

9. Takav pravni stav prihvaća i ovaj sud. 3. ovršenica je stekla vlasništvo zajedno sa zasnovanim založnim pravom pa kako se pravni učinci založnog prava protežu i na nju zbog čega ovršenica nema pravo u ovom ovršnom postupku isticati prigovor prava na dom. Naime, prema čl. 336. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZOV) založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo zakonom određeno.

10. Kako svojim žalbenim navodima ovršenica nije dovela u pitanje pravilnost osporenog rješenja, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju povredu iz smislu odredbe 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, a materijalno pravo je pravilno primijenjeno, temeljem članka 380. točke 2. Zakona o parničnom postupku, u svezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona, riješeno je kao u izreci.

U Požegi, 23. siječnja 2025.

Sudac:

Renata Marić