Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-80/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja VĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], predlagateljice SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i predlagateljice NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Ana Tućan-Kljaković, odvjetnica u Splitu, protiv protustranke CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vedran Anić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Anić & Anić u Splitu i protustranke DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-422/2021-28 od 28. studenog 2024., dana 23. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba predlagatelja, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-422/2021-28 od 28. studenog 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:

"I. Uređuje se međa između čest. zem. [katastarska čestica] (kat. oznake 9690/1) K. O. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja prema čest. zem. [katastarska čestica] (kat. oznake 9684/1) K. O. [katastarska općina] u vlasništvu predloženika CĐ prema zadnjem mirnom posjedu na način da se proteže linijom na skici vještva sudskog vještaka Mihaela Darka Burazina od 6. rujna 2023. kao spojnica C-D-E koja predstavlja betonski podzid koji je granica posjeda između nekretnina predlagatelja i predloženika pod 1.

II. Upućuju se stranke da svaka može dokazati u parnici pravo vlasništva i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa, a sve u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

III. Odluka o trošku je izostala jer stranke trošak nisu popisale ni specificirale."

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbama pobijaju predlagatelji iz svih zakonskih žalbeni razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem čl. 117. st. 1. uz izuzetke propisane st. 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 70/19.), predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba predlagatelja je osnovana.

4. Polazeći od utvrđenja da je predmet postupka uređenje međe između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja i čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke CĐ, te postupajući sukladno uputi ovoga suda iz rješenja od 24. rujna 2021. broj Gž-1291/2021 kojim je ukinuto ranije doneseno prvostupanjsko rješenje, a nakon provedenog uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka Mihaela Darka Burazina 20. travnja 2023. na kojem su identificirane predmetne nekretnine, utvrđeno protezanje međe prema katastru i označena međa prema posljednjem mirnom posjedu te pisanog nalaza i dopune nalaza i mišljenja vještaka, našavši da su ostvarene pretpostavke iz čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br.: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., u daljnjem tekstu: ZV) za uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu s kojim načinom uređenja su se stranke usuglasile (nakon što su prethodno otklonile uređenje međe prema katastru i sporazumu), prvostupanjski sud je uredio među na način da se proteže linijom C-D-E skice vještaka Mihaela Darka Burazina od 6. rujna 2023. i predstavlja betonski podzid, utvrdivši da je navedeni podzid do vanjskog južnog ruba bio u posjedu predlagatelja jer ga je isti izgradio.

5. U žalbi predlagatelji osporavaju utvrđenu među prema posljednjem mirnom posjedu na način određen pod toč. I. izreke, iz razloga što je utvrđenje suda - da se posjed predlagatelja proteže do vanjskog južnog ruba zida, da je zid omeđen metalnom ogradom i da je zid podigao predlagatelj VĐ u suprotnosti s dokazima koji su izvedeni u postupku. Naime, iz fotografija koje su u prilogu nalaza i mišljenja vještaka je evidentno da je nekretnina predlagatelja omeđena metalnom ogradom koja je postavljena s unutarnje strane zida gledajući iz nekretnine predlagatelja, odnosno da se više od polovice međašnog zida nalazi izvan ograde prema nekretnini protustranke CĐ. Protustranka HĐ je tijekom čitavog postupka tvrdio da je stari kameni suhozid stvarna granica između susjednih nekretnina i da je međašni zid (podignut na starom kamenom suhozidu) u suvlasništvu stranaka. Nejasno je na temelju čega je sud izveo zaključak da je predlagatelj VĐ izgradio sporni zid s obzirom da ta činjenica nije bila predmetom vještačenja niti su na tu okolnost saslušane stranke. Predlagatelj VĐ nije izgradio međašni zid nego ga je samo sanirao radi otklanjanja opasnosti koja je prijetila kako njegovoj nekretnini tako i nekretnini protustranke CĐ, što radi opasnosti od urušavanja te nastanka klizišta uslijed visinske razlike između nekretnina, uzimajući u obzir i da se nekretnina CĐ nalazi na nižoj visinskoj koti, pa kako CĐ nije htio sudjelovati u sanaciji zida to je predlagatelj VĐ izvodio radove sa svoje nekretnine jer mu CĐ nije dopustio da radove izvodi s njegove nekretnine. Radi navedenog osporavaju utvrđenje prvostupanjskog suda da su u posjedu spornog zida bili isključivo predlagatelji, tvrdeći da je sporni zid u suposjedu obiju strana i da je među prema posljednjem mirnom posjedu trebalo utvrditi na način da prolazi sredinom međašnog zida s obzirom da je međašni zid na jednake dijelove u vlasništvu obiju stranaka.

6. Ispitivanjem rješenja u okviru žalbenih navoda predlagatelja i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. Zakona o vanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 73/91., u daljnjem tekstu: ZVP), na koju sadržajno ukazuju predlagatelji tvrdeći da su razlozi na temelju kojih je doneseno pobijano rješenje nejasni te u suprotnosti sa sadržajem provedenih dokaza i cjelokupnim stanjem u spisu.

7. Osnovani su žalbeni navodi kojima predlagatelji ukazuju da nije jasno na temelju čega (i kojih dokaza) je prvostupanjski sud utvrdio da se posljednji mirni posjed stranaka proteže linijom C-D-E iz skice vještaka, a koja prema opisu vještaka predstavlja - vanjski južni rub betonskog podzida u posjedu predlagatelja.

8. Ovaj sud je u rješenju od 24. rujna 2021. broj Gž-1291/2021, kojim je ukinuo prvostupanjsko rješenje od 17. siječnja 2019. broj R1-334/2012, dao jasnu uputu prvostupanjskom sudu o načinu daljnjeg postupanja prilikom uređenja međe, pa tako dio obrazloženja iz citiranog rješenja glasi:

„8.1. U odnosu na primjenu materijalnog prava potrebno je istaknuti da je postupak uređenja međe izvanparnični postupak u smislu odredbe čl. 103. st. 1. ZV u kojem sud obnavlja ili ispravlja među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju kako je to propisano stavkom 2. tog članaka, odnosno prema posljednjem mirnom posjedu ili prema pravičnoj ocjeni ako nije moguće utvrditi posljednji mirni posjed (st. 3. istog članka). Nakon što na jedan od tih načina uredi među sud je u smislu odredbe čl.103. st.4. ZV istodobno s donošenjem odluke o uređenju međe na licu mjesta dužan značiti među međašnjim znakovima što je prvostupanjski sud očigledno propustio.

8.2. Označavanje međe međašnim znakovima na licu mjesta potrebno je zbog nastupanja pravnih posljedica uređenje međe iz čl. 103.st.5. ZV koja određuje da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima, smatra da postoji pravo vlasništva do linije međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Kako zbog navedenog propusta suda nisu niti mogle nastupiti pravne posljedice uređenja međa iz čl. 103. st.5. ZV-a to je uz bitnu povredu iz čl. 354. st.2. toč.11. ZPP ostvaren i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava na čiju primjenu ovaj sud također pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365.st.2. ZPP-a.“

9. U ponovljenom postupku, a nakon što je utvrđeno da stranke nisu suglasne da se međa uredi prema katastru i da ne mogu postići sporazum o uređenju međe, prvostupanjski sud je na uviđaju od 20. travnja 2023. naložio vještaku „izraditi pisani nalaz i mišljenje (…) prikazati među između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] prema katastru i posljednjem mirnom posjedu (…) te dodatno izići na lice mjesta te označiti međe“.

9.1. Nakon toga vještak je dostavio nalaz i mišljenje 6. rujna 2023. u kojem je navedeno da „spojnica C-D-E obojana crvenom bojom predstavlja betonski podzid koji je granica posjeda između predlagatelja na č. zem. [katastarska čestica] i protustranke CĐ na č. zem. [katastarska čestica]“.

9.2. Na navedeni nalaz vještaka predlagatelji su iznijeli primjedbe u podnesku od 3. travnja 2024. o iskazanoj liniji posljednjeg mirnog posjeda, te su predložili da vještak dopuni nalaz - na način da linija prolazi sredinom međašnog zida između nekretnina stranaka jer je to posljednji mirni posjed, o čemu sud nije odlučio nego je donio pobijano rješenje kojim je uredio među neuzimajući u obzir tvrdnje predlagatelja da linija međe C-D-E ne prikazuje posljednji mirni posjed stranaka.

10. Dakle, iz opisanog je jasno da sud nije utvrdio među sukladno čl. 103. st. 4. ZV na način da je na licu mjesta utvrdio stanje posljednjeg mirnog posjeda stranaka i označio među međašnim znakovima, da bi mogle nastupiti pravne posljedice uređenja međe iz st. 5. citirane zakonske odredbe koja propisuje da se od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji pravo vlasništva do linije međe, a tko tvrdi suprotno da treba to dokazati, nego je taj zadatak prepustio vještaku obvezavši ga „da dodatno izađe na lice mjesta i označi među“.

11. Pravilno ukazuju predlagatelji da nije jasno iz obrazloženja rješenja na koji način i kojim dokaznim sredstvima je sud utvrdio posljednji mirni posjed stranaka, kada on u ponovljenom postupku ponovnim propustom suda nije bio utvrđivan.

11.1. S tim u vezi valja ukazati da iz stanja u spisu proizlazi da se između predmetnih nekretnina proteže betonski zid na kojemu su metalni stupovi sa žičanim pletivom koji čine ogradu predlagatelja, uz koji betonski zid je sagrađen podzid (izvan žičane ograde predlagatelja) prema nekretnini protustranke u funkciji potpornog zida.

11.2. U prijedlogu za uređenje međe predlagatelji su činjenično naveli da su prednici obiju stranaka zajedno sagradili betonski zid, te su isto ponovili na ročištu 12. studenog 2012., iz čega bi proizlazili da je zid vlasništvo obiju stranaka sukladno čl. 101. st. 1. ZV.

11.3. Na uviđaju od 19. studenog 2022. protustranka CĐ je potvrdio da je međa „isključivo sredina starog kamenog zida“ dok je podzid koji je uvučen na njegovu nekretninu 20-30 cm sagrađen radi učvršćivanja starog zida (kao potporni zid) i ne može biti linija međe (list 22 spisa), te je isto ponovio na ročištu 3. srpnja 2015. Isto to je protustranka tvrdila i prije no što je pokrenut postupak uređenja međe u postupku evidentiranja stvarnog položaja predmetnih čestica (list 10 spisa).

11.4. Na uviđaju 14. listopada 2016. uređujući sudac je konstatirao da „zapadna granica nije sporna i da se proteže žičanom ogradom od sjevera do granice sa jugom i da je označena crvenom bojom i spojnicom N-O-P“. Međutim, na ročištu od 9. svibnja 2024. protustranka je istakla da „u budućnosti ne želi biti sudionikom nikakvog zida koji je podigao predlagatelj ad 1“ i neka sud utvrdi među prema posljednjem posjedu koji je prikazan na skici vještaka Mihaela Darka Burazina. Na prikazanu liniju međe navedenog vještaka predlagatelji su iznijeli primjedbe u podnesku od 3. travnja 2024. tvrdeći da ista nije odraz posljednjeg mirnog posjeda stranaka, koje primjedbe sud nije otklonio nego je prihvatio nalaz vještaka i prema njemu donio pobijano rješenje.

12. S obzirom na opisane tvrdnje stranaka doista nije jasno na temelju čega je prvostupanjski sud utvrdio posljednji mirni posjed stranaka, kada su stranke očito sve do posljednjeg ročišta suglasno tvrdile da međa prolazi po sredini starog kamenog zida koji su njihovi prednici zajedno sagradili pa su isti smatrali suvlasništvom (čl. 101. st. 1. ZV), što bi prema vizualnom opažanju slijedilo liniju žičane ograde predlagatelja, dok je protustranka na posljednjem ročištu istakla da je ne zanima „zid koji je podigao predlagatelj i da se ne radi o zajedničkom zidu“.

12.1. Iz navedenog je evidentno da posjed nije utvrđivao sud nego da je ostavljeno vještaku da utvrdi tu činjenicu, u čemu se ogleda nepravilno postupanje suda s obzirom da utvrđivanje stanja (mirnog) posjeda ne može biti zadatak vještaka nego isključivo suda koji provodi dokaze i utvrđuje činjenice bitne za način uređenja međe.

12.2. Iz stanja u spisu proizlazi da je sud više puta izlazio na uviđaj i koristio do sada tri osobe vještaka od kojih je svaki vještak u skici označavao posebnim oznakama spornu među, pri čemu označena linija nije opisana na način da ne ostane dvojba - da li se linija međe proteže duž žičane ograde, sredinom kamenog zida ili uz rub potpornog zida, a što je ostalo nerazjašnjeno (kao i neutvrđeno stanje posjeda) uslijed izostanka efikasnog i koncentriranog upravljanja postupkom od strane suda.

13. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu predlagatelja i primjenom čl. 369. st. 1. i 370. u vezi čl. 381. ZPP, a sve u vezi čl. 21. st. 1. ZSVP, ukinuo rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje i odlučivanje, time da će se ponovljeni postupak provesti pred drugim sucem pojedincem.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud je dužan urediti među kako propisuje čl. 103. st. 3. ZV, te ukoliko istu uređuje prema posljednjem mirnom posjedu tada je mirni posjed dužan utvrditi na temelju svih raspoloživih dokaza obiju stranaka, a ukoliko isti ne može utvrditi tada je dužan urediti među prema pravičnoj ocjeni suda.

15. Radi iznimne dugotrajnosti dosadašnjeg postupka prvostupanjski sud je dužan postupak maksimalno koncentrirati, na način da na jednom uviđaju uz sudjelovanje geodetskog vještaka poduzme sve potrebne radnje (saslušanje stranaka, svjedoka) i uredi među postavljanjem međašnih oznaka, te potom sukladno uređenoj međi izradi pisani otpravak rješenja.

16. U novoj odluci sud je dužan odlučiti o troškovima postupka primjenom čl. 283. st. 1. ZSVP, pri čemu zahtjev za naknadu troškova mora biti postavljen sukladno čl. 164. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. ZVP.

U Varaždinu 23. siječnja 2025.

Sutkinja

Sanja Bađun