Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: P-720/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Karmen Ošpuh, u pravnoj stvari tužitelja GTJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Marku Krpan, odvjetniku u OD Krpan & partneri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 16, protiv tuženog GT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Zrinki Kljaić Pintarić, odvjetnici iz [adresa], radi namirenja potraživanja iz založene stvari, nakon 11. prosinca 2024., održane glavne i javne rasprave u prisutnosti z. punomoćnice tužitelja Ane Čopor, odvjetnica u ZOU Čopor Lacko, Varaždin te punomoćnice tuženika, 22. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Tuženik, i to ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja, i to GTJ s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 313.560,48 HRK, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 47/2008, 125/2011, 78/2015, dalje: ZOO), a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate, sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika i to z. k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma u Dugom Vrhu, površine 800 čhv, upisano u z. k. uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Breg, uknjiženo pri Općinskom sudu u Varaždinu, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 12.500,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamate stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glave operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena prije čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Određuje se upis zabilježbe hipotekarne tužbe na nekretnini iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] – šuma u Dugom Vrhu sa 800 čhv.

II. Provedba ovog rješenja nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Varaždin, Općinskog suda u Varaždinu.

Obrazloženje

1. Tužitelj u bitnome navodi u tužbi da je s tuženikom sklopio Ugovor o zajmu broj MM1107K2KM08, potvrđen od strane javnog bilježnika Lade Draškić pod poslovnim brojem OV-4543/11, 11.7.2011., da je temeljem tog Ugovora u zemljišnim knjigama pod brojem Z-3755/11 upisana hipoteka na nekretnini tuženika pobliže navedena u izreci, u visini od 26.893,01 EUR, s godišnjim kamatama od 6,63% plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, s rokom otplate 11.4.2032. te eventualnim ovršnim troškovima. Od dana sastava tužbe da je tuženik umjesto ugovorenih rata zajma u čiju svrhu je upisana hipoteka, ukupno uplatio iznose navedene u izvatku iz otvorenih stavki te da je Ugovorom o zajmu ugovoreno da tražbina tužitelja dospijeva u slučaju neplaćanja bilo koje rate za više od 8 dana te da je tražbina tužitelja dospjela u cijelosti.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava činjenicu sklapanja Ugovora o zajmu i činjenicu da je kao osiguranje povrata zajma u korist tužitelja osnovano založno pravo na nekretnini tuženika. Ističe da su on i HT podnijeli tužbu protiv tužitelja radi utvrđenja predmetnog Ugovora o zajmu ništetnim te brisanja založnog prava, a radi se o predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-199/15. Ništetnost Ugovora da se ogleda u činjenici što je korist koja je ugovorena u očitom nesrazmjeru s onim što je za to dano te je iskorišteno stanje financijske nužde tuženika i njegovo nedovoljno iskustvo, odnosno tvrdi da je Ugovor o zajmu zelenaški ugovor. Nadalje, da u stvarnosti predmetni zajam tuženiku nije isplaćen ni u kojem dijelu, već mu je rečeno da se istim zatvara dug po ranijem Ugovoru o zajmu od 15.12.2009. koji su sklopili tuženik kao zajmoprimac i HT kao jamac sa ĆTJIllesces. Kao dokaz tome da postoji uplatnica s pečatom Pulenat d.o.o. iz koje proizlazi da je tuženik 11. srpnja 2011. uplatio iznos od 120.810,00 HRK za zatvaranje zajma. Tuženik ne osporava da je po predmetnom Ugovoru o zajmu vršio određena plaćanja, ali da je prestao nakon što ga je kontaktirala policija uz sugestiju da daljnja plaćanja ne vrši jer se radi o Ugovoru s kazneno-pravnim elementima, a i sam tuženik da je podnio kaznenu prijavu 27. studenog 2014.. Tuženik tvrdi da je predmetni Ugovor protivan i pozitivnim propisima Republike Hrvatske te moralu društva te smatra da je upravo tužitelj dužan njemu vratiti sve ono što je po Ugovor o zajmu primio, a to je iznos od 14.790,00 HRK i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Sud je u dokaznom postupku pročitao Ugovor o zajmu od 11.7.2011., izvatke iz zemljišne knjige, izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja, kaznenu prijavu tuženika i HT, uplatnicu broj 310952 od 11.7.2011., potvrde o uplati Poštanske uputnice, obavijest kreditnog ureda Celestin savjetovanja d.o.o., Ugovor o zajmu broj W33718 od 15.12.2009., dopis odvjetnika Roberta Izidora Majić, otvorene stavke, generalna punomoć, potvrda o raskidu Ugovora o cesiji od 29.2.2016., isplatnica broj MM1107KNKM11 od 11.7.2011., izjava korisnika zajma od 11.7.2011., izvansudska nagodba od 15.12.2010. i 11.7.2011., potvrda o otplaćenom dugu, uplatnica na iznos od 120.810,00 HRK, saslušana je svjedokinja ŽT, tuženik i svjedokinja HT te je izvršen uvid u spis P-199/15 Općinskog građanskog suda u Zagrebu te

4. Između stranaka činjenično proizlazi nespornim, a na temelju navoda tužbe, odgovora na tužbu i izjašnjenja stranaka tijekom postupka, da su stranke 11.7.2011. sklopile Ugovor o zajmu broj MM1107KNKM08, potvrđen od strane javnog bilježnika Lade Draškić pod poslovnim brojem OV-4543/11, da je u korist tužitelja upisana hipoteka na nekretnini tuženika čkbr. [katastarska čestica] - šuma u Dugom Vrhu sa 800 čhv, upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Breg u visini od 26.893,01 EUR sa kamatama. Nije sporna sama visina tražbine, obzirom da tuženik na ročištu 13. svibnja 2024. navodi da ne osporava visinu tužbenog zahtjeva.

5. Sporna je osnova tužbenog zahtjeva, obzirom na tvrdnju tuženika da po predmetnom Ugovoru o zajmu nije primio novčani iznos od 26.893,01 EUR odnosno u protuvrijednosti 199.000,00 HRK, štoviše, da po tom Ugovoru o zajmu nije primio ni lipe. Također se ukazalo spornim da li je Ugovor o zajmu ništetan.

6. U pogledu tvrdnje o ništetnosti Ugovora o zajmu, a koje utvrđenje je bilo predmetom tužbe GT i HT kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-199/15, za navesti je da je Presudom broj P-199/15-52 odbijen zahtjev kojim su tužitelji tražili utvrđenje ništetnim Ugovora o zajmu te kojim su tražili brisanje založnog prava na založenoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je Presuda potvrđena Presudom Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-889/2020-2 od 11. travnja 2022.. Slijedom navedenog, kako je pravomoćno odlučeno rečenom presudom da predmetni Ugovor o zajmu nije ništetan, u konkretnom slučaju radi se o presuđenoj stvari u pogledu utvrđivanja da li je ugovor ništetan.

7. Međutim, tuženik tvrdi da po tom Ugovoru nije primio pozajmljeni iznos od 199.000,00 HRK odnosno 26.893,01 EUR, naprotiv, da po Ugovoru nije primio nikakav iznos.

8. Uvidom u Ugovor o zajmu od 11.7.2011. proizlazi da zajmodavac daje korisniku zajma iznos od 26.893,01 EUR u kunskoj protuvrijednosti od 199.000,00 HRK i da se Ugovor sklapa na vremensko razdoblje od 249 mjeseci, odnosno od 11.7.2011. do 11.4.2032. godine, a da se vraća u jednakim mjesečnim ratama od po 199,00 EUR pri čemu prva rata dospijeva na naplatu 11.8.2011. dok sve sljedeće rate dospijevaju na naplatu svakog jedanaestog u mjesecu, a posljednja 11.4.2032.. U članku 5. ugovoreno je da korisnik zajma mjesečne rate plaća na žiro-račun zajmodavca ili ako zajmodavac odredi i ovlasti pravnu osobu koja će u njegovo ime zaprimati uplate na svojoj blagajni ili na svoj žiro-račun.

9. Iz izvoda iz poslovnih knjiga tužitelja vidljivo je da je tuženik izvršio određene uplate rata kredita počevši od 10.8.2011. u iznosima od po 1.480,00 HRK, 740,00 HRK, zaključno do 10.5.2012. kada je bila posljednja uplata te je preostala glavnica od 197.755,80 HRK, kamate od 117.804,68 HRK odnosno ukupni dug od 315.560,48 HRK (koji iznos duga odnosno visinu tražbine tuženik ne osporava).

10. Tužitelj tvrdi da je tuženik primio upravo iznos od 199.000,00 HRK, a što da proizlazi iz dostavljene preslike isplatnice potpisane od strane tuženika, a i u slučaju da mu taj iznos ne bi bio isplaćen to se tužitelj poziva na odredbu čl. 360. ZOO-a, a prema kojoj u slučaju neispunjenja ugovorne obveze jedne ugovorne strane, druga ugovorna strana ima pravo zahtijevati ispunjenje obveze ili raskid ugovora.

11. Na uplatnici broj 310952 stoji da se iznos od 120.810,00 HRK odnosi na uplatu za zatvaranje duga, uplatnica nosi datum 11.7.2011., a taj iznos da je likvidiralo društvo Pulenat d.o.o. iz Zadra. Isto tako, iz potvrda o uplati poštanske uputnice vidljivo je da je ĆT uplaćivao društvu Pulenat d.o.o. iznose od 1.400,00 HRK, 150,00 HRK, 1.480,00 HRK, 740,00 HRK, međutim, datumi i iznosi tih uplata proknjiženi su kao uplate za korist tužitelja po spornom Ugovoru o zajmu. Pri tome je za navesti da su ĆT i HT primili obavijest kreditnog ureda Celestin savjetovanja d.o.o. glede promjene lokacije i naziva ureda, pa je novi naziv kreditnog ureda Tramontana nautika d.o.o., Ilica 71, te da se u pogledu kredita ništa ne mijenja nego samo lokacija i naziv ureda. Imajući u vidu iznose koji su plaćani trgovačkom društvu Pulenat d.o.o., a prethodno navedeni, koje pak iznose tužitelj u svojoj poslovnoj dokumentaciji zavodi kao uplate po ovdje predmetnom Ugovoru o zajmu, te obavijest trgovačkog društva Celestin savjetovanja d.o.o. te povezujući tu dokumentaciju sa iskazom svjedokinje HT koja navodi u bitnome da je umjesto tuženika ona uplatila navedene iznose putem poštanskih uputnica, a ne putem kreditnog ureda.

12. Svjedokinja ŽT navodi da je bila zaposlenica kreditnog ureda naziva Ekonomska analiza d.o.o., da je bila praksa ureda da su se klijentima odobravale pozajmice na način da se u Ugovor o zajmu unosio iznos u koji je osim stvarno ugovorenog iznosa zajma uračunat i trošak kreditnog ureda, a klijent bi dobio na ruke onaj iznos zajma koji je tražio, iako taj iznos nije odgovarao onome u Ugovoru o zajmu, ali da je stvarno isplaćeni iznos pisao na računu koji je bio sastavni dio ugovora, time da je na području Zagreba i okolice postojalo više takvih kreditnih ureda, te joj nije poznato da bi se mijenjali računi i nazivi trgovačkih društava na koja se u daljnjem periodu otplate zajma moraju plaćati anuiteti. Također navodi da od investitora tih zajmova nisu dobivali nikakve upute na koji način uvjetovati Ugovore o zajmu time da su upute o kreditiranju određivali FT i ŠT time da su neki od stvarnih investitora i dolazili u ured. Radilo se o osobama koje nisu bile hrvatski državljani no ne zna da li su oni bili i stvarni investitori. Navodi i to da su se manji iznosi zajmova isplaćivali u kreditnom uredu, a veći iznosi isključivo kod javnog bilježnika, pogotovo oni gdje je sredstvo osiguranja vraćanja zajma bila nekretnina, a što je bio duži period plaćanja zajma to da je bio veći nesrazmjer između primljenog i ugovorenog iznosa zajma, a o kojim se iznosima radilo, to ne zna. Konačno, da je i protiv nje bio vođen kazneni postupak kao djelatnice jednog od spomenutih ureda te je sklopila Sporazum u kaznenom postupku.

13. Tuženik i svjedokinja HT navode da niti kod javnog bilježnika, niti u kreditnom uredu nisu primili isplatu ugovorenog iznosa zajma već im je objašnjeno da će taj iznos primiti naknadno jer da zajmodavac nije iz Hrvatske pa iz tog razloga da isplata može potrajati nekoliko dana, a da je već nakon nekoliko dana tuženik primio telefonski poziv da mora početi otplaćivati zajam. Potom, kako je tuženik odbijao plaćati nešto što nije niti primio, to da je pozvan ponovno u Zagreb radi sklapanja drugog Ugovora o zajmu, ti pregovori da su vođeni u drugom kreditnom uredu sa drugim osobama i tu da je sklopio novi Ugovor o zajmu po kojem također nije primio nikakav novčani iznos dok je zajmodavac bila ista osoba i isti je bio iznos zajma. Kasnije da su dobivali telefonske prijetnje i dvije muške osobe su dolazile u stan tražiti da se založi i stan u vlasništvu roditelja, a ne samo njegova šuma. Svjedokinja HT potvrđuje da je tuženik nekoliko godina ranije imao sklopljeni Ugovor o zajmu također u nekom od sličnih kreditnih ureda i da mu je po nekom od tih Ugovora jedno vrijeme plijenjenja cijela plaća pa je taj zajam i preplatio. Ne sjeća se da je potpisala izvansudsku nagodbu u svojstvu sudužnika no tvrdi da ni tada ni kasnije nije primila nikakav novac niti temeljem izvansudske nagodbe kao niti temeljem Ugovora o zajmu time da su po prethodno sklopljenim Ugovorima o zajmu, ugovoreni iznos tuženiku bio isplaćen u kreditnom uredu i uvijek bi ostavili unaprijed dva ili tri anuiteta zajma, dok ovaj puta po predmetnom Ugovoru o zajmu nisu ništa morali platiti te je i po prijašnjim Ugovorima o zajmu dobio isplaćeni manji iznos od onog ugovorenog uz objašnjenje da će kasnije dobiti ostatak ugovorenog iznosa u slučaju uredne otplate. Ona da je ipak nešto plaćala u ime sina po predmetnom Ugovoru o zajmu iz razloga stalnih prijetnji telefonom i dolascima u stan nepoznatih osoba i obećanja da će uslijediti isplata dogovorenog iznosa zajma i ona da je napravila sve što su od nje tražili, osim što nije pristala založiti stan.

14. Da je doista tuženik sklapao izvansudske nagodbe, vidljivo je iz istih koje datiraju od 15.12.2010. i 11.7.2011.. Dakle, istog dana kada je sklopljen Ugovor o zajmu 11.7.2011., sklopljena je i izvansudska nagodba između HTJIllescas iz Los Angelesa kao zajmodavca, tuženika kao zajmoprimca i založnog dužnika te HT kao sudužnika. Tom izvansudskom nagodbom konstatiraju da je tuženik sklopio Ugovor o zajmu W33718 15.12.2009. po kojem je primio iznos od 137.900,00 HRK, da je neuredno otplaćivao anuitete te je vjerovnik voljan da mu tuženik isplati iznos od 120.810,00 HRK do 11.7.2011. dok se isplatom tog iznosa vjerovnik obvezao obustaviti pravni postupak naplate i povući zadužnice. Iako tuženik i svjedokinja HT tvrde da se ne sjećaju tih izvansudskih nagodbi, one sadrže potpise njih oboje. U pogledu potvrde o prijevremenom otplaćenom dugu izdane od strane primatelja uplate LT, predmet koje potvrde je iznos od 50.128,00 HRK, a datira od 15.12.2009., istu nije moguće dovesti u vezu niti sa jednim Ugovorom o zajmu niti izvansudskim nagodbama, a niti to tužitelj posebno pojašnjava. Iste stranke su 15.12.2010. sklopile izvansudsku nagodbu za isti Ugovor o zajmu W33718, time da i u onoj kasnijoj izvansudskoj nagodbi od 11.7.2011. navode da tuženik nije uredno otplaćivao dužne iznose.

15. U priloženoj dokumentaciji od strane tužitelja, nigdje se ne spominje da će se dijelom predmetnog Ugovora o zajmu zatvoriti potraživanje HTJIllescas sa iznosom od 120.810,00 HRK.

16. Iz isplatnice broj MM1107KNKM11 od 11.7.2011. pak proizlazi da je iznos od 199.000,00 HRK isplaćen po Ugovoru MM1107KNKM11, dok ovdje predmetni Ugovor o zajmu nosi oznaku MM107KNKM08, a upravo tužitelj tvrdi da je ova isplatnica dokaz da je tuženik primio iznos od 199.000,00 HRK, iako ne objašnjava iz kojeg razloga isplatnica nosi oznaku nekog drugog Ugovora o zajmu.

17. Temeljem provedenih dokaza proizlazi da je upravo HT trebala određeni iznos novaca te se obratila kreditnom uredu u Zagrebu jer nije bila kreditno sposobna ishoditi kredit u banci, a i njezino postupanje i postupanje tuženika govori o tome da se radi o osobama s nedovoljnim iskustvom koje potpisuju Ugovor o zajmu i isplatnicu ugovorenog iznosa bez da im je taj iznos plaćen, vjerujući da će isplata uslijediti za nekoliko dana i pristajući da se u Ugovor unosi veći iznos zajma nego stvarno traže, a što je bila praksa i sa prethodnim ugovorima o zajmu koje je sklapao tuženik. Očigledno je da je Pulenat d.o.o. bio u nekoj vrsti poslovnog i pravnog odnosa s tužiteljem, pri čemu tuženom priroda njihovog međusobnog odnosa nije poznata, a tužitelj se na te okolnosti ni na koji način nije očitovao, a koje društvo je očigledno bilo ovlašteno od strane tužitelja na poduzimanje radnji prilikom sklapanja Ugovora, njegovog ispunjenja od strane tužitelja i primanje ispunjenja od strane zajmoprimca. Te uplate tužitelj u konačnici i priznaje i u svojoj poslovnoj evidenciji ih proknjižuje kao svoje.

18. Iz Dopisa Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 14. ožujka 2016. proizlazi da je Ured 14. siječnja 2014. pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 1. okr. FT i dr., između ostalih i protiv UT i OT, pri čemu su se okrivljenici za počinjenje kaznenih djela koristili sa stotinjak trgovačkih društava, između ostalih Celestin savjetovanja d.o.o., a da iz rezultata provedene istrage proizlazi da se osobe GTJŠ, ŽTJ i LT dovode u svezu s postupanjem okrivljenika kao osobe koje su okrivljenici koristili kao navodne zajmodavce. Također da tuženi i HT nisu obuhvaćeni optužnicom kao stranke jer su kaznenu prijavu podnijeli nakon podizanja optužnice, a postupak se vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem K-Us- 55/14.

19. Iz Presude na temelju sporazuma stranaka Županijskog suda u Zagrebu K- Us-22/15 od 29. lipnja 2015. proizlazi da je optužena ŽT oglašena krivom što je u razdoblju od početka 2007. do 17. svibnja 2012. na području Republike Hrvatske u cilju sklapanja što većeg broja ugovora pod lihvarskim uvjetima i takvog pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana Republike Hrvatske, povezali se u zajedničko djelovanje s podijeljenim ulogama prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nerazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovaran povrat zajma na način da su upisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno veći od stvarno danog zajma te su obračunate kamate na iznos ugovorenih, a ne stvarno isplaćenih iznosa, a i ugovarane su novčane kazne za odstupanja od dogovorene dinamike povrata zajma, uz osiguranje, između ostalog zalaganjem ili prijenosom vlasništva nekretnina veće vrijednosti od stvarno danih zajmova, u koju svrhu su radi prikrivanja stvarne naravi pravnog posla koristili osnovana trgovačka društva Afel d.o.o., Afinitet d.o.o., Agmen d.o.o. itd. te i Pulenat d.o.o., pa su u okviru realizacije plana koji je osmislio MT, FT i NT, određivali uvjete pod kojima je nuđeno sklapanje Ugovora o zajmu itd. te su od zajmoprimaca zahtijevali sklapanje daljnjih ugovora koji su glasili na veće iznose, bez stvarnog daljnjeg davanja novca u navedenim iznosima, uz osiguranje povrata dodatnom imovinom, a sve kako bi stvorili što veći iznos duga, na što su zajmoprimci pristajali zbog prijetnje aktiviranja već nesrazmjerno ugovorenih sredstava osiguranja, bez obzira na iznos već do tada izvršenog povrata duga…. Dalje se u izreci u činjeničnom opisu presude spominju svi oštećeni takvim postupanjem okrivljene.

20. Prema tome, u pravu je tuženik kada tvrdi da su iz priložene dokumentacije i samog tužitelja vidljive kriminalne okolnosti sklapanja predmetnog Ugovora o zajmu i što ga čini protivnim moralu društva i osnovnim načelima obveznog prava, u smislu odredbe čl. 4. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO). Već iz dopisa USKOK-a vidljivo je da je tužitelj bio korišten kao osoba zajmodavca. I iz iskaza tuženika pa i TT proizlazi da zajmoprimci s njime nisu komunicirali, već djelatnici kreditnog ureda. Međutim, iako su samo djelatnici kreditnih ureda obuhvaćeni optužnicom, tužitelj je nedvojbeno istima odobrio korištenje svojih osobnih podataka te je pristao na primitak uplata ugovorenih anuiteta predmetnog zajma putem kreditnih ureda za koje je u pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-Us-38 od 29. travnja 2014. utvrđeno da su bili krinka za djelatnost zločinačkog udruženja te je i Pulenat d.o.o. i Ekonomska analiza d.o.o. u kojoj je radila ŽT, također navedeno dijelom tih trgovačkih društava to je nedvojbeno da je i tužitelj bio povezan sa članovima zločinačkog udruženja koji su osuđeni za to djelo te je nedvojbeno znao i za prijevaru na štetu tuženika, činjenicom da mu se obvezuje isplatiti iznos od 199.000,00 HRK, a taj mu iznos ni u najmanjem djelu ne isplaćuje, no po svojim "zaposlenicima" prijetnjama i zastrašivanjima prisiljava tuženog i njegovu majku da otplaćuju ugovorene anuitete odnosno rate zajma kako bi ipak uslijedila isplata ugovorenog iznosa. U tom smislu sud poklanja vjeru iskazima i tuženika i svjedokinje HT koji tvrde da temeljem predmetnog Ugovora o zajmu nisu primili nikakav iznos, neovisno od toga što su potpisali i Ugovor o zajmu i isplatnicu i svu dokumentaciju koja je tražena od njih, vjerujući da će isplata pozajmljenog iznosa uslijediti nakon nekoliko dana na račun tuženika obzirom da tužitelj živi u inozemstvu.

21. Tužitelj nije dokazao da je tuženiku isplatio ugovoreni iznos zajma time da se poziva isključivo na isplatnicu tog iznosa koja se svojom oznakom ne podudara sa oznakom predmetnog ugovora. Osim toga, prema odredbi čl. 499. st. 1. ZOO-a Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Dakle, obveza je bila tužitelja kao zajmodavca isplatiti tuženiku kao zajmoprimcu iznos od 199.000,00 HRK, a koji iznos mu, kako je utvrđeno tijekom dokaznog postupka i obrazloženo, nije isplatio, pa niti tuženik nema obvezu vratiti taj iznos (315.560,48 HRK sa zakonskim zateznim kamatama), odnosno u kontekstu tužbenog zahtjeva, nije dužan trpjeti namirenje tražbine tužitelja sudskom prodajom založene nekretnine iz z. k. uloška broj [broj ZK uloška] Varaždin-Breg.

22. U konkretnom slučaju konkretni Ugovor o zajmu je i protivan i prisilnim propisima i moralu društva, a na koju ništetnost sud pazi i po službenoj dužnosti te na koju se i tuženik poziva tijekom cijelog postupka i takav Ugovor nema pravnih učinaka. Kao što je rečeno, sklapanjem predmetnog Ugovora o zajmu počinjeno je i kazneno djelo prijevare pa je dakle Ugovor protivan prisilnom propisu, kao i čl. 4., 6., 7., 9., 10. ZOO-a.

23. Iz iznijetih razloga sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev.

24. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155. ZPP-a, stanjem spisa i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu, sastava podnesaka od 1.2. i 27.3.2024., zastupanja na raspravama 11.12.2024., 3.11.2016., 20.2., 8.4., 13.5., 9.7. i 6.10.2024. u iznosima od po 1.000,00 EUR, PDV 2.500,00 EUR ili ukupno 12.500,00 EUR. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu koja se plaća nakon pravomoćnog završetka postupka razmjerno uspjehu u sporu.

25. U odnosu na prijedlog tužitelja za donošenje rješenja upisa zabilježbe hipotekarne tužbe na navedenoj nekretnini, za navesti je da iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da je ista upisana kao vlasništvo tuženika i teret prava zaloga temeljem predmetnog Ugovora o zajmu za korist tužitelja. Odluka o zabilježbi hipotekarne tužbe u skladu je sa odredbom čl. 83. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24; dalje: ZZK), koji odgovara ranijem čl. 78. istog zakona.

Varaždin, 22. siječnja 2025.

Sutkinja

Karmen Ošpuh

Uputa u pravnom lijeku:

Protiv presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu ovom sudu u roku od 15 dana od dana primitka presude, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

Dostaviti:

1) Punomoćnici tužitelja – OD Krpan & partneri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 16 2) Punomoćnica tuženika – Zrinka Kljaić Pintarić, odvjetnica u [adresa]

3) Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Varaždinu – nakon pravomoćnosti