Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pn-2791/2020-61

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vanesi Peruzović Čuić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužitelja ĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], II. tužiteljice AĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], i III. tužitelja GĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa] Kostajnice, Gordana Lederera 32, svi zastupani po punomoćniku Zoranu Galiću, odvjetniku u Zagrebu, Selska cesta 90B-Hruševečka 3, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Davoru Bubalu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 9. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 22. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d., OIB 94472454976, da I. tužitelju ĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], isplati:

    - iznos 20.439,32 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 6. veljače 2019. pa do isplate,

    - iznos od 4.088,58 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 22. siječnja 2025. pa do isplate,

    - zatezne kamate na iznos od 23.359,21 eur za razdoblje od 6. veljače 2019. pa do 30. rujna 2019., te

    - zatezne kamate na iznos od 1.592,67 eur za razdoblje od 6. veljače 2019. pa do 30. rujna 2019., sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d., OIB 94472454976, da II. tužiteljici AĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], isplati:

    - iznos 20.439,32 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 6. veljače 2019. pa do isplate, te

    - zatezne kamate na iznos od 23.359,21 eur za razdoblje od 6. veljače 2019. pa do 30. rujna 2019., po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d., OIB 94472454976, da III. tužitelju GĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], isplati:

    - iznos 7.272,75 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 6. veljače 2019. pa do isplate, te

    - zatezne kamate na iznos od 7.963,37 eur za razdoblje od 6. veljače 2019. pa do 30. rujna 2019., po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    IV. Odbija se ostali dio zahtjeva I. tužitelja za isplatu iznosa od 2.069,21 eur te zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 4.088,58 eur za razdoblje od 6. veljače 2019. pa do 21. siječnja 2025. kao i zahtjev II. tužiteljice za isplatu iznosa od 1.327,22 eur te zahtjev III. tužitelja za isplatu iznosa od 690,62 eur.

    V. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d., OIB 94472454976, da I. tužitelju ĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], II. tužiteljici AĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], i III. tužitelju GĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 11.325,00 eur sa zateznom kamatom od 22. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelji u tužbi navode da je 16. studenog 2018. došlo do prometne nezgode koju je skrivio UĐ upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika a u kojoj je smrtno stradao KĐ, slijedom čega traže da im tuženik naknadi štetu s osnova gubitka bliske osobe. Tako I. tužitelj i II. tužiteljica traže da im tuženik naknadi štetu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka sina u iznosu od 45.125,75 eur odnosno u iznosu od 21.766,54 eur umanjeno za nesporno isplaćen iznos od 23.359,21 eur i sa zateznom kamatom od 6. veljače 2019. pa do isplate a III. tužitelj traži naknadu štete s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka brata u iznosu od 15.926,74 eur umanjeno za nesporno isplaćen iznos od 7.963,37 eur i sa zateznom kamatom od 6. veljače 2019. pa do isplate. Nadalje, I. tužitelj, a po odbitku nesporno isplaćenog iznosa od 1.592,67 eur, traži naknadu imovinske štete po osnovi troškova nadgrobnog spomenika u iznosu od 4.379,85 eur sa zateznom kamatom od 6. veljače 2019. pa do isplate. Također I. tužitelj i II. tužiteljica postavljaju zahtjev za isplatu zateznih kamata na nesporno isplaćene iznose naknade neimovinske štete u iznosu od 23.359,21 eur za razdoblje od 6. veljače 2019. pa do 30. rujna 2019., I. tužitelj postavlja zahtjev za isplatu zateznih kamata na nesporno isplaćen iznos naknade imovinske štete za razdoblje od 6. veljače 2019. pa do 30. rujna 2019. a III. tužitelj zahtjev za isplatu zateznih kamata na nesporno isplaćen iznos naknade neimovinske štete u iznosu od 7.963,37 eur za razdoblje od 6. veljače 2019. pa do 30. rujna 2019.. Također tužitelji traže i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

    2. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju no osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te postojanje osnove za prihvaćanje zahtjeva III. tužitelja, slijedom čega, smatrajući da je plaćanjem nespornih iznosa tužiteljima u cijelosti naknađena šteta, predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška.

    3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Sisku poslovni broj K-519/2019, račun, odštetni zahtjev, odgovor, ponudu, mail prepisku, presliku osobne iskaznice, uvjerenja o prebivalištu te nalaze i mišljenja iz spisa Općinskog suda u Sisku poslovni broj K-519/2019. Proveden je dokaz saslušanjem II. tužiteljice te prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing Robertu Spudiću kao i građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Mladenu Ožiću.

    4. Na osnovu provedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan do visine u st. I., II. i II. izreke ove presude.

    5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 16. studenog 2018. kada je došlo do prometne nezgode u kojoj je smrtno stradao sin I. tužitelja i II. tužiteljice te brat III. tužitelja.

    6. Nije sporan nastanak štetnog događaja niti pasivna legitimacija tuženika dok je u odnosu na spornu odgovornost za nastanak štetnog događaja proveden dokaz saslušanjem svjedoka i prometno vještačenje.

    7. Svjedok UĐ u iskazu je u bitnom naveo da se predmetnog dana, a prije poduzimanja radnje skretanja vozilom u lijevo, zaustavio i provjerio prometnu situaciju nakon čega je počeo kretati i osjetio udarac. Naime, došlo je do naleta motocikla u prednji desni blatobran njegovog vozila.

    8. Svjedok EĐ bio je u trenutku štetnog događaja suvozač u vozilu kojim je upravljao njegov brat UĐ te je u iskazu u cijelosti potvrdio njegov iskaz.

    9. Stalni sudski vještak dipl. ing. Robert Spudić u pisanom je nalazu i mišljenju naveo kako se međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja može zaključiti da je motocikl prednjim više desnim dijelom motocikla naletio na prednju desnu bočnu stranu osobnog automobila u području prednjeg desnog blatobrana. Mjesto kontakta je bilo na desnoj strani kolnika Sisačke ulice između traga suhog blata i prašine otpale s lijevog dijela osobnog automobila osiguranika tuženika i označenog mjesta naleta motocikla od strane djelatnika policije. Kako na kolniku nisu ostali tragovi kočenja, ili zanošenja motocikla prije kontakta s osobnim automobilom, tehničkim putem nije moguće utvrditi brzinu kretanja motocikla prije kontakta. Brzina kretanja motocikla u trenutku kontakta je iznosila oko 57,6 km/h. Da se motocikl zaustavljao intenzivnim kočenjem, mogao se pri brzini od oko 57,6 km/h, zaustaviti na putu od oko 23,5 m. Brzina kretanja osobnog automobila u trenutku kontakta iznosila je oko 10,1 km/h. Tehnički je moguće da je skrećući u lijevo osobni automobil prešao put od oko 3,0 m u vremenu od oko 1,1 s. U vremenu od 1,1 s, kada je vozač osobnog automobila započeo skretati u lijevo, prednik tužitelja na motociklu je s motociklom od mjesta kontakta bio udaljen oko 17,6 m. U trenutku skretanja osobnog automobila u lijevo, motocikl se nalazio udaljen od mjesta kontakta oko 17,6 m. Kako je zaustavni put kočenjem motocikla iznosio oko 23,5 m, vozač motocikla kočenjem nije mogao izbjeći nalet na osobni automobil. Prema Fotografskom elaboratu vidljivo je da je cesta na mjestu nastanka prometne nesreće pregledna i u pravcu. Analiza dinamike odvijanja prometne nesreće je pokazala da u trenutku prelaska osobnog automobila na lijevu stranu kolnika Sisačke ulice, motocikl je bio udaljen od mjesta kontakta oko 17,6 m i na toj udaljenosti vozač osobnog automobila je mogao uočiti nailazeći motocikl. Do prometne nesreće ne bi došlo:

    - da se vozač osobnog automobila prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo uvjerio da može na siguran način skrenuti, bez ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, mogao je vidjeti motocikl udaljenog od mjesta kontakta oko 17,6 m, pa da je propustio motocikl do prometne nesreće ne bi došlo.

    - pod uvjetom da se vozač motocikla kretao dozvoljenom brzinom od 50 km/h, vozač motocikla ne bi uspio intenzivnim kočenjem izbjeći prometnu nesreću jer zaustavni put motocikla kočenjem za brzinu kretanja od 50 km/h iznosi oko 22,7 m, a vozač motocikla u trenutku skretanja osobnog automobila u lijevo bi se nalazio udaljen od mjesta kontakta oko 17,6 m. Također da je ograničenje brzine kretanja vozila na mjestu nastanka prometne nesreće iznosi 50 km/h.

    9.1. Sud prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Roberta Spudića kao objektivan i stručan te sačinjen temeljem relevantne dokumentacije prihvaća pri čemu valja dodati da stranke na isti niti nisu stavljale primjedbi.

    10. S druge strane, ne može se prihvatiti iskaze saslušanih svjedoka o tome da je osiguranik tuženika provjerio prometnu situaciju prije poduzimanja radnje skretanja jer suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka.

    11. Naime, upućuje se na zaključak vještaka o tome da do nezgode ne bi došlo da se vozač osobnog automobila prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo uvjerio da može na siguran način skrenuti, bez ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, pri čemu je mogao vidjeti motocikl udaljenog od mjesta kontakta oko 17,6 m, pa da je propustio motocikl do prometne nesreće ne bi došlo.

    12. Tuženik u postupku ničim nije dokazao da bi brzina kretanja motocikla bila veća od dozvoljene brzine od 50 km/h odnosno nije dokazao postojanje doprinosa prednika tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja.

    13. Slijedom navedenog, utvrđeno je kako ponašanje prednika tužitelja u prometu nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa nastankom nezgode već je neposredan uzrok štetnog događaja skrivljeno ponašanje osiguranika tuženika koji je poduzeo radnju skretanja bez da se uvjerio da tu radnju u prometu može poduzeti na siguran načina i bez da je propustio vozača motocikla koji je zadržavao svoj smjer kretanja.

    14. U tom smislu sud je ocijenio nesvrsishodnim i neekonomičnim provođenje predloženog toksikološkog vještačenja. Naime, okolnost da je prednik tužitelja u trenutku nezgode bio pod utjecajem opojnih druga nije u smislu već rečenog u uzročno – posljedičnoj vezi sa nastankom štetnog događaja a pored toga, iz dokumentacije u spisu (nalaza i mišljenja vještaka toksikologa iz kaznenog spisa) proizlazi indicij u pravcu da se, obzirom na utvrđenu koncentraciju tetrahidrokanabinola kod pok. KĐ, isti s toksikološkog gledišta ponašao kao prosječna trijezna osoba.

    15. Dakle, imajući u vidu da je u postupku utvrđeno kako je neposredan uzrok predmetnog štetnog događaja isključivo skrivljeno ponašanje osiguranika tuženika, to niti okolnost da prednik tužitelja nije imao vozačku dozvolu niti okolnost da mu je u krvi utvrđena mala koncentracija opojne droge nisu u vezi sa nastankom štetnog događaja niti bi predstavljale okolnosti na temelju kojih bi bilo opravdano zaključiti o postojanju doprinosa na strani prednika tužitelja.

    16. Odlučujući o osnovi zahtjeva za pretrpljene duševne boli zbog smrti sina sud je notornom cijenio činjenicu da je smrću KĐ njegovim roditeljima, ovdje I. tužitelju i II. tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje (čl. 19. st. 1. i 2. ZOO u vezi sa čl. 1101. st. 1. ZOO), da su time pretrpjeli nemjerljiv gubitak koji je kod njih morao izazvati izrazitu duševnu bol što svakako opravdava da im se utvrdi osnovanom pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 43.798,53 eur.

    17. Imajući u vidu nesporno isplaćen iznos od 23.359,21 eur svakom od tužitelja po povoj osnovi valjalo je naložiti tuženiku da I. tužitelju i II. tužiteljici isplati iznos od po 20.439,32 eur.

    18. Prema odredbi čl. 1101. st. 2. ZOO pravična novčana naknada neimovinske štete u slučaju smrti neke osobe može se dosuditi i sestrama ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života.

    18.1. Nema dvojbe da je u konkretnom slučaju svakako postojala emotivna povezanost III. tužitelja i njegovog brata KĐ zbog čega III. tužitelj sigurno trpi nemjerljiv gubitak i posljedično duševne boli. Isto tako je temeljem iskaza II. tužiteljice ali i sadržaja dokumentacije u spisu (potvrda o prebivalištu, preslika osobne iskaznice) utvrđeno da su braća živjela u zajedničkom kućanstvu, pri čemu se dodaje da su imali i prijavljeno prebivalište na istoj adresi.

    18.2. Iskaz II. tužitelja svakako nije jedini dokaz kojim bi se utvrđivalo postojanje trajnije zajednice života pri čemu se može uzeti u obzir i to da bi za III. tužitelja davanje iskaza svakako predstavljalo ponovno proživljavanje traumatskog događaja.

    18.3. Polazeći od rečenih dokaza, a posebno cijeneći okolnost da je tuženik u mirnom postupku III. tužitelju već isplatio nesporan iznos naknade neimovinske štete za pretrpljene duševne boli zbog gubitka brata, te uzimajući u obzir općepoznatu okolnost da između bliskih srodnika koji žive u zajedničkom kućanstvu postoji trajnija povezanost u svim aspektima to je valjalo prihvatiti zahtjev II. tužitelja za naknadu neimovinske štete i dosuditi mu, uvažavajući već nesporno isplaćen iznos od 7.963,37 eur, daljnji iznos od 7.272,75 eur.

    18.4. Podaci zdravstvenog kartona II. tužitelja te podaci o njegovom zaposlenju nisu, obzirom na već rečeno, okolnosti odlučne za presuđenje slijedom čega sud nije prihvatio prijedlog tuženika za pribavom te dokumentacije.

    19. Odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09 i 75/09, dalje u tekstu: ZOOP) propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate iz st. 1. tog članka, tj. isplate naknade neimovinske štete u roku od 30 dana, te imovinske štete u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

    19.1. Imajući u vidu kako je nesporno da su tužitelji podnijeli odštetni zahtjev tuženiku 30. siječnja 2019. (list 34 spisa) to zatezne kamate na dosuđene iznose teku od 6. veljače 2019. kako je to zatraženo (čl. 2. st. 1. ZPP).

    19.2. U tom smislu priznati su i zahtjevi za isplatu zateznih kamata od 6. veljače 2019. pa do plaćanja nespornih iznosa odnosno do 30. rujna 2019.

    20. U odnosu na zahtjev I. tužitelja za naknadu imovinske štete valja reći kako je provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Mladenu Ožiću, čiji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća, utvrđeno da prosječna visina troška podizanja nadgrobnog spomenika na Groblju Majur, a imajući u vidu nadgrobne spomenike koje podižu mještani prosječnog imovinskog stanja, iznosi 5.681,25 eur. 21. Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 1093. ZOO, a po odbitku nesporno isplaćenog iznosa od 1.592,67 eur, I. tužitelju je valjalo dosuditi iznos od 4.088,58 eur sa zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate jer se radi o imovinskoj nerepariranoj šteti budući da I. tužitelj u postupku niti ne tvrdi da je spomenik podignut odnosno da je izvršeno plaćanje po ponudi dostavljenoj u spis, dok je ostali dio zahtjeva u iznosu od 741,99 eur odbijen.

    22. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

    23. Imajući u vidu da tužitelji nisu uspjeli samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi to se odluka o troškovima parničnog postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP, a trošak tužitelja odnosi se na zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Priznat im je trošak za sastav odštetnog zahtjeva – 1.000,00 eur, za sastav tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. – 1.000,00 eur, za zastupanje na ročištu 13. svibnja 2021. prema Tbr. 9. toč. 1. – 1.000,00 eur, za sastav podneska od 28. prosinca 2021. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za sastav podneska od 13. lipnja 2022. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za zastupanje na ročištu 27. lipnja 2022. prema Tbr. 9. toč. 1. – 1.000,00 eur, za sastav podneska od 17. listopada 2022. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za zastupanje na ročištu 25. studenog 2022. prema Tbr. 9. toč. 5. – 250,00 eur, za sastav podneska od 31. ožujka 2023. prema Tbr. 8. toč. 1. – 1.000,00 eur, za zastupanje na ročištu 13. listopada 2023. prema Tbr. 9. toč. 1. – 1.000,00 eur, za sastav podneska od 21. studenog 2023. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za sastav podneska od 14. prosinca 2023. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za sastav podneska od 7. lipnja 2024. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur te za zastupanje na ročištu 9. prosinca 2024. prema Tbr. 9. toč. 1. – 1.000,00 eur, sve uz uvećanje od 20% po Tbr. 40. u iznosu od 1.510,00 eur što zajedno iznosi 9.060,00 eur a uz 25 % PDV-a u iznosu od 2.265,00 eur ukupno iznosi 11.325,00 eur.

    24. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP na dosuđeni iznos parničnog troška priznata je zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude pa do isplate.

    U Zagrebu, 22. siječnja 2025.

    Sudac:

    Vanesa Peruzović Čuić

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa te presude.

    DNA:

    - punomoćniku tužitelja

    - punomoćniku tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.