REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-229/2021-53.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivanu Matančeviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Odvjetničko društvo Musulin i suradnici, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 11. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 22. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, tužitelju KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete isplatiti iznos od 4.241,59 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 3. svibnja 2020. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 naknaditi tužitelju KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom s tijekom kamate od dana donošenja presude, pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 3. svibnja 2020. u Zagrebu, Aleja grada Bologne, južno od raskrižja s ulicom Davora Bašića došlo do naleta srne na vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja, uslijed čega je isto oštećeno. Navodi da je srna pretrčavala kolnik i naletjela na prednji lijevi dio vozila tužitelja, da prema potvrdi MUP-a od 6. svibnja 2020. na mjestu štetnog događaja nije bio postavljen prometni znak koji bi ukazivao na opasnost od divljači na cesti, dok iz dopisa Ministarstva poljoprivrede od 11. siječnja 2021. proizlazi da se štetni događaj dogodio na području na kojem je zabranjeno ustanovljavanje lovišta te je stoga divljač dužan zaštiti korisnik te površine, odnosno Grad Zagreb. Tužitelj nadalje ističe da niti jedno lovačko društvo ne gospodari područjem na kojem se nalazi mjesto nezgode i da se radi o nerazvrstanoj cesti prvog reda koju je dužan održavati tuženik kao njezin vlasnik. Tužitelj smatra da je tuženik u konkretnom slučaju propustio osigurati zaštitu i imovinu građana, odnosno spriječiti nastanak štete. Tužitelj navodi da je o svom trošku popravio vozilo i nastalu imovinsku štetu, a prema izvidu štete i ponudi ovlaštenog servisera popravak vozila iznosi 32.791,16 kn. Također, navodi da je predmetno vozilo kupio od FJ s kojim je dana 28. travnja 2020. sklopio Ugovor o kupoprodaji motornog vozila. Slijedom svega navedenog, traži da mu tuženik nadoknadi imovinsku štetu te da mu isplati iznos od 32.791,16 kn zajedno sa zateznim kamatama od 3. svibnja 2020. do isplate i da mu nadoknadi parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev, kako u pogledu osnove, tako i u pogledu visine. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, osporava aktivnu legitimaciju tužitelja s obzirom na to da je u dostavljenoj dokumentaciji kao vlasnik vozila naveden FJ, osporava tijek zateznih kamata, smatra da zatezne kamate mogu teći jedino od dana donošenja presude, a ne od dana nastanka štete, navodi da tužitelj ničim nije dokazao štetu i uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propusta tuženika, osporava navode iz tužbe, ističe kako iz dostavljenih dokaza nije jasno kada se točno nezgoda dogodila, smatra da tužitelj nije dokazao da je vozilo popravljeno i tko je platio popravak vozila, osporava dostavljeni izvid štete i procjenu štete budući da nema dokaza da je popravak doista i plaćen. Nadalje, poziva se na odredbu čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN 99/18) te navodi kako je tom odredbom prvenstveno propisana odgovornost vozača ukoliko isti nije poštivao prometne propise i prometne znakove, odnosno ako nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, a podredno je propisana odgovornost lovoovlaštenika na čijem je području nastala šteta, ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Navodi da je divlja životinja opasna stvar i da sukladno Zakonu o obveznim odnosima za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik po načelu objektivne odgovornosti, a divljač je u vlasništvu Republike Hrvatske. Također, tvrdi da se na mjestu nezgode nalazi prometni znak "divljač na cesti" pa stoga smatra da nema krivnje tuženika za nastalu štetu jer je postojalo upozorenje od mogućeg naleta divljači. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te traži da mu tužitelj nadoknadi prouzročeni parnični trošak.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave, saslušan je tužitelj, provedeno je prometno vještačenje te su pregledane fotografije sačinjene na mjestu nesreće neposredno nakon štetnog događaja (fotoelaborat MUP-a). Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

4. Predmet spora je naknada imovinske štete koja je nastala zbog oštećenja motornog vozila [registarska oznaka] uslijed naleta na divlju životinju koji se dogodio dana 3. svibnja 2020 u Zagrebu, Aleja grada Bologne. Među strankama je sporna aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tuženika, odgovornost tuženika za štetu te visina štete.

5. Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/2011, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 133/2023) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

6. Odredbom čl. 2. st. 1. Odluke o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 18/2013, 16/2014, 25/2015, 2/2017, 7/2018, 22/2020, 34/2020, 26/2021, 3/2024) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba, a odredbom čl. 7. st. 1. iste Odluke propisano je da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama.

7. Imajući u vidu prethodno navedeno, sud je utvrdio da je tuženik pasivno legitimiran u ovom sporu budući da se nezgoda dogodila na nerazvrstanoj cesti kojom upravlja Grad Zagreb.

8. Iako u vrijeme štetnog događaja tužitelj u službenim evidencijama nije bio evidentiran kao vlasnik motornog vozila [registarska oznaka] iz Ugovora o kupoprodaji motornog vozila koji je sklopljen 28. travnja 2020. proizlazi da je tužitelj kupio predmetno vozilo od FJ. Budući da se vlasništvo pokretnina stječe predajom u posjed, sud je utvrdio da je u vrijeme štetnog događaja tužitelj bio vlasnik predmetnog vozila pa je stoga isti aktivno legitimiran tražiti naknadu imovinske štete koja je nastala oštećenjem vozila.

9. Odredbom čl. 50. st.1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/2011, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022 i 133/2023, dalje ZC) propisano je da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Nadalje, odredba st. 2. istog članka propisuje da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. tog članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

10. Među strankama je sporno jesu li na prometnici na kojoj se dogodila nezgoda u vrijeme nezgode bili postavljeni prometni znakovi kojima se vozači upozoravaju na opasnost od naleta divljači. Upravo o navedenoj činjenici ovisi i eventualna odgovornost tuženika kao pravne osobe koja upravlja predmetnom cestom za štetu koja je tužitelju nastala zbog naleta na divlju životinju.

11. Iako iz potvrde MUP-a od 6. svibnja 2020. (list 5 spisa) i izvješća MUP-a od 7. svibnja 2020. (list 57 spisa) proizlazi da na mjestu nezgode nema prometnog znaka "divljač na cesti", sukladno odredbi čl. 230. st. 3. ZPP dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice.

12. Iz dopisa Grada Zagreba, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektor za ceste od 5. ožujka 2021. (list 34 spisa) proizlazi da na dionici ceste Aleja grada Bologne na kojoj je došlo do naleta vozila tužitelja na divljač postoje obostrano postavljeni znakovi "divljač na cesti" s dopunskim pločama "2 km", a isto potvrđuju i priložene snimke (list 36 i 37 spisa).

13. Iz dopisa Grada Zagreba, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 8. ožujka 2021. (list 44 spisa) proizlazi da navedeni ured odredio postavljanje četiri prometna znaka "divljač na cesti" i to dva s dopunskom pločom "2 km" na udaljenosti od cca 70 metara od križanja Aleje grada Bologne i Ulice Davora Bašića te dva s dopunskom pločom "2,3 km" na razdvajanju prometnih tokova u smjeru jug-jugoistok od Ul. Jarek Donji br. 2.

14. Uvidom u dokumentaciju na listu 62-89 spisa utvrđeno je da je Lovačko društvo Ponikve u 12. siječnja 2016. podnijelo zahtjev za postavljanje prometne signalizacije u ulici Aleja grada Bologne te da je Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, rješenjem od 12. siječnja 2016. odredio postavljanje četiri prometna znaka A44 "divljač na cesti" s dvije dopunske ploče E03 "2 km" i E03 "2,3 km" na Aleji grada Bolognje kod raskrižja s Ulicom Maršala Tita u smjeru juga (ulaz u Zaprešić), u skladu s priloženom skicom te dva prometna znaka A44 "divljač na cesti" i jedne dopunske ploče E03 "3 km" u Ulici Zelena magistrala kod raskrižja s Ulicom Horvatnica, u skladu s priloženom skicom, a izvođenje navedenih radova povjereno je Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, i to u roku od 15 dana po konačnosti predmetnog rješenja.

15. Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 26. lipnja 2020. određeno je postavljanje dva prometna znaka A33 "divljač na cesti" u ulici Aleja grada Bologne kod raskrižja s ulicom Aleja Seljačke bune, u skladu s priloženom skicom. Istim rješenjem određeno je da će navedene radove izvesti Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, i to u roku od 15 dana po konačnosti predmetnog rješenja. Iz rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 13. kolovoza 2009. proizlazi da su na Aleji grada Bologne i ranije bili postavljeni prometni znakovi A44 "divljač na cesti" (sjeverno od tunela prema Zaprešiću).

16. Tužitelj je iskazao da se nezgoda dogodila kada je svojim automobilom putovao na posao oko 23 sata vozeći ulicom Aleja grada Bologne iz smjera [adresa] prema Črnomercu, da mu je srna došla s lijeve strane i iskočila pred njegov automobil, da je do naleta došlo u lijevoj prometnoj traci, da je kolnička traka za suprotni smjer povišena i da srnu nije vidio prije nego što je iskočila ispred njega, da istom cestom prolazi svakodnevno, da je u trenutku naleta vozio brzinom od najviše 60 km/h, da na mjestu nezgode nema prometnog znaka koji bi upozoravao na divljač, da je nakon naleta zaustavio vozilo i pozvao policiju, da je srna nakon udarca odbačena nekoliko metara ispred automobila, da je nakon toga prebacio vozilo u desnu prometnu traku i da poslije više nije pomicao vozilo sve do dolaska policije. Iskazao je da je auto popravio u jednoj limarskoj radionici, da su popravljeni svi oštećeni dijelovi, da je popravak koštao 33.000,00 HRK i da je u trenutku nezgode automobil bio u njegovom vlasništvu, a kupio ga je nedugo prije nezgode od FJ, ali nije odmah izvršio prijenos vlasništva zbog troškova.

17. Stalni sudski vještak za cestovni i zračni promet ŠJ, dipl. ing., u svom je nalazu naveo opće podatke o nesreći, oštećenja na vozilu tužitelja i tragove na mjestu nesreće, na temelju izvedenih izračuna utvrdio je dinamiku nastanka nesreće te je procijenio visinu štete. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj je u noćnim uvjetima vožnje upravljao osobnim vozilom desnom voznom trakom od dvije za jednosmjeran promet zapadnog kolnika Aleje grada Bologne, kroz blagi lijevi zavoj prema jugu, da je nakon prolaska raskrižja s Ulicom Davora Bašića kada se zatekao između postavljenog znaka ograničenja brzine na 80 km/h i znaka opasnosti od pojave divljači, s desne strane iz smjera zapada iz doline usponom na meki teren u razini kolnika naišao srndać, da je potom došlo do naleta lijeve strane prednjeg dijela osobnog vozila na lijevu stranu trupa srndaća, da je brzina udara osobnog vozila u tijelo srndaća prema nastalim oštećenjima mogla biti oko 60 km/h, da kod ove brzine zaustavni put snažnim kočenjem iznosi oko 33,7 m, a zaustavljanje traje oko 3,1 s, da navedeni zaustavni put odgovara zaustavljanju osobnog vozila u dosegu kratkog svjetala i bez vanjske javne rasvjete, koja postoji na mjestu nesreće, a za zaustavljanje naglim kočenjem potreban je put od oko 40,4 m. S obzirom na konfiguraciju terena s desne strane kolnika položenog u lijevom zavoju, srndać je mogao ući područje zapažanja oko 5,5 ispred mjesta naleta, pa je za njegov brži nailazak od oko 20 km/h bio vidljiv oko 1,0 s prije naleta, kad je osobno vozilo bilo udaljeno za oko 16,7 m ispred mjesta naleta, što je prekratko da bi se izbjegla nesreća kočenjem pri brzini kojom se tužitelj kretao. Prema mišljenju vještaka srndać bi prešao desnu traku ispred osobnog vozila da se tužitelj već u prilasku mjestu nesreće kretao brzinom do 40 km/h, a unatoč javnoj rasvjeti vozač ranije nije mogao zapaziti srndaća i na vrijeme smanjiti brzinu zbog mraka i okolnosti da je srndać u razinu mekog terena s kolnikom došao usponom iz doline. Prema procjeni vještaka visina štete na vozilu tužitelja jednaka je troškovima popravka od 31.958,29 kn.

18. Iz dostavljene dokumentacije MUP-a proizlazi da se predmetna nezgoda dogodila 3. svibnja 2020. oko 23,10 sati, dok je ispitivanje prisutnosti alkohola kod tužitelja izvršeno neposredno nakon ponoći, odnosno dana 4. svibnja 2020. između 0,20 i 0,25 sati. Iz zapisnika MUP-a o ispitivanju prisutnosti alkohola od 3. svibnja 2020. proizlazi da kod tužitelja nakon štetnog događaja nije utvrđena prisutnost alkohola.

19. Iz odredbe čl. 50. st.1. Zakona o cestama, a koji se u konkretnom slučaju primjenjuje kao posebni zakon, jasno proizlazi da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovara za nastalu štetu od divljači po osnovi krivnje ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. To znači da se krivnja tuženika, kao pravne osobe koja upravlja predmetnom prometnicom, može sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači. Takav pravni stav zauzeo je i Županijski sud Zagreb u odluci broj Gž-702/2023-2 od 21. ožujka 2023.

20. Uvidom u fotografije koje su sačinili policijski službenici prilikom uviđaja neposredno nakon predmetne nezgode utvrđeno je da se upravo na mjestu na kojem je došlo do naleta tužiteljevog vozila na srnu nalazi znak upozorenja "divljač na cesti" s dodatnim znakom "2 km". Isto tako, treba istaknuti da je i vještak u svom nalazu utvrdio da je do naleta došlo na dijelu ceste između postavljenog znaka ograničenja brzine od 80 km/h i znaka opasnosti od pojave divljači. Sve prethodno navedeno upućuje na zaključak da je tuženik postupio sukladno ranije citiranim rješenjima Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, odnosno da je na dionici ceste na kojoj se dogodila nezgoda postavio prometne znakove koji upozoravaju na opasnost od naleta divljači.

21. Budući da je tuženik kao osoba ovlaštena za upravljanje javnom cestom na zahtjev osobe koja gospodari obližnjim lovištem označio predmetnu prometnicu odgovarajućom prometnom signalizacijom kojom se vozači upozoravaju na opasnost od naleta divljači, sukladno čl. 50. Zakona o cestama na strani tuženika nema krivnje za štetu koja je tužitelju nastala u predmetnom štetnom događaju pa je stoga tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

U Zagrebu 22. siječnja 2025.

Sudac

Ivan Matančević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u roku od 15 dana od dana objave presude, a za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

Dna:

1. Tužitelju po punomoćnicima

2. Tuženiku na poslovni broj

Klasa: 701-01/21-018/12, Ur. broj: 251-30-02/004-21-6