REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5579/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. KF, zbog prekršaja iz čl. 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 13. svibnja 2024., broj: Pp-121/2024, u sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. KF, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 13. svibnja 2024., broj: Pp-121/2024, proglašena je krivom okr. KF da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna 200,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je oslobođena plaćanja troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnijela okrivljenica, iz čije žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenica oslobodi od odgovornosti odnosno da se ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je, ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (odlomak 6.) proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na Službenoj zabilješci VII. PP Zagreb od 22. svibnja 2020. u kojem policijski službenik prepričava sadržaj obavijesnog razgovora s KF, protiv koje je kasnije podignut optužni prijedlog, a koji razgovor je obavljen traženjem obavijesti od građana u okviru izvida prekršaja.
6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.
6.1. Odredbom čl. 158. st. 6. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:
„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.
(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
6.2. Kako je, dakle, slijedom citiranih zakonskih odredaba, propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
6.3. Slijedom navedenog, sadržaj razgovora koju je KF dala prilikom vršenja izvida prekršaja nije zakoniti dokazi, jer se radi o neformalnom iskazivanju osoba pred policijskim službenicima pa time nisu zakoniti dokazi ni oni dijelovi Službene zabilješke u kojima se ti razgovori prepričavaju, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.
7. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku.
8. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona.
9. Nadalje, u pravu je okrivljenica kada u žalbi tvrdi da nije svojom krivnjom propustila ročište za glavnu raspravu, čime, iako to u žalbi nije izrijekom navedeno, ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona.
10. Naime, poziv za glavnu raspravu zakazanu za 7. svibnja 2024., upućen okrivljenici, vratio se s naznakom „obaviješten, nije podigao pošiljku“ te je prvostupanjski sud, unatoč takvoj neurednoj dostavi poziva za glavnu raspravu, istu održao bez nazočnosti okrivljenice (list 21 spisa). Iako je u zapisniku s glavne rasprave navedeno da je okrivljenici „prethodno oglašen poziv na e-oglasnoj ploči suda“, spisu ne prileži poziv za glavnu raspravu 7. svibnja 2024., nego samo poziv za glavnu raspravu 3. travnja 2024.
11. Odredbom čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona propisano je: „Ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Glavna se rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.“ Slijedom citirane zakonske odredbe, jasno je i nedvojbeno da je osnovni preduvjet za održavanje glavne rasprave bez sudjelovanja okrivljenika da je okrivljenik uredno pozvan na glavnu raspravu, što u ovom predmetu nije slučaj, a tek nakon toga se ocjenjuje je li ispitivanje okrivljenika potrebno i je li to od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.
11.1. Odredbom čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona propisano je:
„3. ako je održana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku protivno odredbama ovoga Zakona.“
12. Budući da u ovom konkretnom predmetu okrivljenica nije bila uredno pozvana na glavnu raspravu zakazanu za 7. svibnja 2024., to prvostupanjski sud istu nije mogao provesti pa time ni donijeti presudu. Takvim postupanjem prvostupanjskog suda, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenica u žalbi osnovano ukazuje.
13. Nadalje, ukazuje se prvostupanjskom sudu da je u pobijanoj presudi povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenice, budući da joj je izrečena novčana kazna 200,00 eura, a u vrijeme važenja najblažeg zakona za okrivljenicu propisana je novčana kazna od 20,00 do 100,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana.
14. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
15. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 22. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
