Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Gž-878/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Alenke Laptalo kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Stokrp kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Vretenaru, odvjetniku u Labinu, protiv 1. tuženika ZĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Shain Lou Pacheco Vinković, odvjetniku u Puli, radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva i naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj P-348/2019-36 od 1. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 22. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovane žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj P-348/2019-36 od 1. rujna 2022.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava žalbe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odlučeno je:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženicima ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da prestanu s uznemiravanjem prava suvlasništva tužitelja SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] na suvlasničkoj stvari-nekretnini označenoj kao [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Labin, na način da prestane prijetiti tužitelju te ometati tužitelja i njegove radnike u obavljanju građevinskih radova adaptacije i rekonstrukcije na toj nekretnini te omogući nesmetano obavljanje građevinskih radova adaptacije i rekonstrukcije na toj nekretnini te im se zabranjuje svako daljnje uznemiravanje, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplate iznos od 99.000,00 kn uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dospijeća/podnošenja ove tužbe do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženicima ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknadi troškove postupka u iznosu od 9.281,00 kn, uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja teče od presuđenja do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka“.

2. Tužitelj žalbom pobija presudu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. - nadalje: ZPP). Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu i preinačiti pobijanu presudu točkama I. i II. u korist tužitelja uz naknadu troškova parničnog i žalbenog postupka, podredno istu presudu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio te žalbene navode tužitelja, ovaj sud smatra kako pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, niti su njome povrijeđene odredbe o parničnom postupku na koje ovaj sud u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer protivno navodima u žalbi u presudi o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima, a kako neosnovano u žalbi navodi tužitelj.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja prema tuženicima za prestankom uznemiravanja u ostvarivanju suvlasničkih prava na nekretnini označenoj kao k.č. Z- 45/2, koja predstavlja u naravi kuću i dvorište upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da prestanu prijetiti i ometati njega i njegove radnike u obavljanju građevinskih radova adaptacije i rekonstrukcije iste nekretnine te da mu se omogući nesmetano obavljanje tih građevinskih radova na istoj nekretnini, kao i zahtjev za isplatom iznosa od 99.000,00 kn s osnova naknade štete zbog umanjenja imovine i izmakle koristi zbog nemogućnost iznajmljivanja predmetne nekretnine.

7. Člankom 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje ZV) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (stavak 1). Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (stavak 2). Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete (stavak 3).

8. Pošavši od utvrđenja prvostupanjskog suda:

- da je tužitelj suvlasnik u 10/16 dijela predmetne nekretnine, dok je 2. tuženik FĐ suvlasnik u 6/16 dijela, koji suvlasnički dio je stekao darovanjem od 1. tužene ZĐ i to nakon što je tužitelj započeo radove na renoviranju predmetne nekretnine,

- da su tužitelju obustavljeni radovi od strane građevinske inspekcije 17. kolovoza 2017., na temelju prijave 1. tužene ZĐ,

- da iz iskaza svjedoka CĐ, UĐ i LĐ, proizlazi da 1. tužena ZĐ, dala suglasnost tužitelju za izvođenje građevinskih radova na predmetnoj nekretnini, kojim iskazima sud nije poklonio vjeru s obzirom da su isti zaposlenici tužitelja ili su u dobrim odnosima, kao ni samom tužitelju da je isti dobio suglasnost za izvođenje radova od strane 1. tužene,

- da je 1. tužena ZĐ kategorički osporila navode tužitelja i navedenih svjedoka da bi tužitelju dala suglasnost za izvođenje građevinskih radova na predmetnoj nekretnini, kojem iskazu je sud poklonio vjeru, budući da je ista prijavila radove građevinskoj inspekciji, koji su na koncu i obustavljeni,

- da je tužitelj bespravno započeo sporne građevinske radove, koji su zakonito obustavljeni od nadležne građevinske inspekcije temeljem prijave ZĐ, slijedom čega prijavljivanje tužitelja od strane 1. tužene ZĐ, nema osobine bespravnog uznemiravanja suvlasništva tužitelja, kako to isti tvrdi,

- da iz iskaza saslušanih svjedoka RĐ, CĐ i LĐ, proizlazi da isti nemaju saznanja da su radnici tužitelja prilikom izvođenja radova ometani i da ih je netko fotografirao,

- da tužitelj nije dokazao da bi ga tuženi bespravno smetali, već naprotiv tužitelj je bio taj koji je bespravno poduzeo radove na predmetnoj zgradi,

- da je neosnovana tvrdnja tužitelja da je bilo nužno poduzeti građevinske radove, radi sprečavanja opasnosti od dotrajalosti krova, buduće da je 1. tužena navela da je krov bio postavljen prije 10 godina, radi čega ni u tom dijelu sud nije povjerovao tužitelju, jer je isti trebao tražiti suglasnost od tužene, a koju nije dobio.

9. Slijedom navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je u pobijanoj odluci zauzeo stav da je tužitelj bespravno započeo izvoditi građevinske radove na predmetnoj nekretnini te da isti nije dokazao sukladno članku 167. stavak 1. ZV da su ga tuženici bespravno uznemiravali u vršenju njegovih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, radi čega je neosnovano potraživanje tužitelja i s osnova naknade štete pa je tužbeni zahtjev odbio u cijelosti .

10. S naprijed navedenim utvrđenjem i primjenom materijalnog prava u cijelosti se slaže i ovaj drugostupanjski sud.

11. Neosnovani su žalbeni navodi žalitelja da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi utvrdio da je svjedokinja KĐ u svom iskazu navela da nema saznanja o smetanju tužitelja na predmetnoj nekretnini, dok je ista svjedokinja po tvrdnji žalitelja na ročištu 12. svibnja 2022. izjavila „..to sam čula da je FĐ dolazio na predmetnu nekretninu, da je uznemiravao radnike da su s njegove strane bile neke prijetnje…“, čime je po tvrdnji žalitelja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11., jer postoji proturječnost između zapisnika o iskazima i razlozima koji se navode u presudi.

11.1. Naime, iz iskaza navedene svjedokinje sa ročišta 12. svibnja 2022. proizlazi da ista zaista nema neposredna saznanja o činu uznemiravanja izvršenog od strane 2. tuženika na predmetnoj nekretnini, već da svoja saznanja crpi iz pričanja drugih osoba (pri čemu je navela da ne zna od koga). Stoga, pravilno je prvostupanjski sud u pobijanoj odluci utvrdio da ista svjedokinja nema saznanja da bi radnici tužitelja prilikom izvođenja radova bili ometani od strane tuženika, budući da se po ocijeni ovog suda ne radi o neposrednom saznanju navedene svjedokinje, tim više što ista ne zna niti izvor tih saznanja. Dakle, ne postoji proturječnost između zapisnika o iskazima i razlozima koji se navode u presudi, kako to pogrešno navodi žalitelj u žalbi, čime nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP.

12. Navodi žalitelja da je prvostupanjski sud u pobijanoj odluci počinio povredu postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP, jer je pogrešno primijenio članak 343. stavak 3. ZPP, odnosno članak 242. ZPP, jer je na zapisniku od 12. svibnja 2022. prvostupanjski sud rješenjem prvo odustao od predloženih dokaza saslušanjem svjedoka VĐ da bi na istom tom ročištu odredio izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka VĐ i svjedokinje RĐ za dan 30. lipnja 2022., dok navedenog svjedoka nije niti pozvao na isto to ročište, su po ocjeni ovog suda apsolutno neosnovani i proizvoljni.

12.1. Naime, evidentno je da se radi o omašci u pisanju na zapisniku od 12. svibnja 2022., odnosno „copy paste“ pogrešci, budući da je na ročištu 24. veljače 2022., prvostupanjski sud rješenjem odredio izvođenje dokaza za saslušanjem navedenih svjedoka za dan 12. svibnja 2022., na kojem ročištu je i izveo dokaz saslušanjem svjedoka RĐ, dok je upravo žalitelj odustao od izvođenja dokaza za saslušanjem svjedoka VĐ, što je sud i konstatirao raspravnim rješenjem na navedenom ročištu, kada je i zaključio glavnu raspravu i odredio ročište za objavu presude za dan 30. lipnja 2022. u 10.00 sati. Činjenica što je na raspravnom zapisniku od 12. svibnja 2022., nakon zaključenja glavne rasprave sud ponovo odredio izvođenje dokaza navedenih svjedoka (kojeg je već saslušao, dok je od drugog dokaza odustao žalitelj), nedvojbeno upućuje da se radi o omašci u pisanju. Stoga su po ocijeni ovog suda neosnovani žalbeni navodi žalitelja da je u pobijanoj presudi počinjena povreda postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP, u svezi sa primjenom članka 343. stavak 3.

ZPP i članka 242. ZPP.

13. U odnosu na daljnje žalbene navode da je činjenično stanje u pobijanoj presudi ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer da je 1. tužena u svom iskazu navela da je ona osobno prijavila tužitelja građevinskoj inspekciji i da se ne zna koristiti računalom, kojem iskazu je sud poklonio vjeru, dok je predmetna prijava napisana upravo na računalu, pa je očito da je 2. tuženik napisao istu prijavu i sudjelovao u uznemiravanju prava vlasništva žalitelja, valja reći da je po ocijeni ovog suda takav žalbeni navod irelevantan za sam meritum spora, jer se svodi na iscrpljivanje nebitnih činjenica.

13.1. Također žalbeni navod tužitelja da je činjenično stanje u pobijanoj presudi ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer da je prvostupanjski sud izjave svjedoka predloženih po tužitelju cijenio kao neistinite, dok je izjave samih tuženih sud prihvatio u cijelosti, valja reći da je i taj žalbeni navod po ocijeni ovog suda u cijelosti neosnovan, budući da prvostupanjski sud sukladno načelu neposrednosti, a temeljem članka 8. ZPP, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocijene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Stoga, neosnovan je i taj žalbeni navod tužitelja, budući da je prvostupanjski sud dao jasne, razumljive i logične razloge, zašto je pojedinom iskazu poklonio ili nije poklonio vjeru.

14. Nadalje, neosnovan je i žalbeni navod tužitelja da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, budući da je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio članak 167. stavak 1. ZV i utvrdio temeljem izvedenih dokaza da tuženici nisu uznemiravali tužitelja u vršenju njegovih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, već naprotiv upravo je tužitelj taj koji je bespravno počeo izvoditi građevinske radove na istoj nekretnini, koji su obustavljeni od strane građevinske inspekcije. Kako tužitelj na kome je teret dokaza nije dokazao uznemiravanje od strane tuženih na predmetnoj nekretnini, što po ocijeni ovog suda predstavlja osnov za naknadu štete koju tužitelj potražuje tužbenim zahtjevom to je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je neosnovano potraživanje tužitelja s osnova naknade štete koja se po tvrdnji tužitelja sastoji od umanjenja imovine i izmakle koristi pa nije niti bilo mjesta primjeni članka 167. stavak 3. ZV, kako to pogrešno smatra žalitelj.

15. Slijedom svega naprijed navedenog, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev, primjenom pravila o teretu dokazivanja, koje je na strani tužitelja.

16. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka pravilna je kako po osnovi (članak 154. stavak 1. ZPP-a) tako i po visini (članak 155. stavak 1. ZPP-a) troškova koji su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 112/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. - dalje; Tarifa).

17. Pravilno je prvostupanjski sud odmjerio tuženicima trošak pristupa na pripremno ročište u iznosu od 1.100,00 kn, koja visina je pravilno odmjerena sukladno Tbr 9/1 Tarife pa su po ocijeni ovog suda neosnovani žalbeni navodi tužitelja s tog osnova. Također je pravilno prvostupanjski sud dosudio trošak za sastav podneska od 4. travnja 2019., također u iznosu od 1.100,00 kn, koja visina je odmjerena sukladno Tbr 8/1 Tarife, budući da se radi o obrazloženom postupku kojim su se tuženici očitovali na dostavljenu dokumentaciju koja je pribavljena u spis od strane suda. Nadalje, neosnovano tužitelj navodi da je tuženicima priznat trošak za pristup na ročite za objavu presude u iznosu od 500,00 kn, koji prigovor ovaj sud ocjenjuje kao neosnovan i paušalan, budući da tuženicima isti trošak nije niti priznat.

18. Slijedom iznesenog ocjenjujući žalbu tužitelja, valjalo je istu temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

19. Odluka o trošku žalbenog postupka temelji se na članku 166. stavak 1. ZPP-a, pa je odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

U Karlovcu 22. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Alenka Laptalo