REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-466/2023-92
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Željku Petrišiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT, Zagreb, Savska cesta 143, OIB: 29059177553, zastupanog po punomoćniku Marku Hrabaru, odvjetniku u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Patricie Begrošić, odvjetnice, i punomoćnika tuženika Maraka Hrabara, odvjetnika, 22. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je nedopuštena i nezakonita tuženikova odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu br. Z-VI-4-84/16 od 14.1.2016. i odluka br. Z-VI- 4-638/16 od 15. veljače 2016. god.
II. Nalaže se tuženiku da vrati tužitelja dr. sc. ĐZ na rad i omogući mu obavljanje poslova koje je ugovorio ugovorom o radu na neodređeno vrijeme br. Z-VI- 4-8010-4/07 od 5.3.2007 god., aneksom ugovora o radu br. Z-VI-4-26206-6/07 od 13.7.2007. god. i aneksom ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 21.4.2011. god. br. Z-VI-4-1450/5/11, i to do 1.3.2020. god., u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT, Zagreb, Savska cesta 143, OIB: 29059177553, da tužitelju ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 23. siječnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
2 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
Obrazloženje
1. Presudom ovog suda poslovni broj Pr-525/2016 od 21.4.2017. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja kao nedopuštene i nezakonite tuženikove odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužitelju te radi vraćanja tužitelja na rad, na obavljanje poslova koje je ugovorio ugovorom o radu na neodređeno vrijeme od 5.3.2007. i njegovim aneksima. Tužitelj je uložio žalbu protiv citirane prvostupanjske presude a odlučujući o istoj Županijski sud u Rijeci je uvažio žalbu tuženika i preinačio prvostupanjsku presudu te je usvojen tužbeni zahtjev i utvrđena kao nezakonita i nedopuštena odluka o poslovno uvjetovanom otkaz ugovora o radu tužitelju te je tuženiku naloženo vratiti tužitelja na rad, na poslove koje je tužitelj obavljao na temelju otkazanog ugovora o radu i njegovih aneksa. U obrazloženju presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-343/2017 od 6.11.2019. navodi se da je u konkretnom slučaju trebalo imati u vidu odredbu čl. 112 Pravilnika o radu tuženika kojom je propisano da je poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten samo ako Institut na može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako na može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, a to znači obvezu poslodavca u konkretnom slučaju da prilikom otkazivanja ugovora o radu utvrdi tko čini usporednu skupinu radnika koji rade iste poslove te da usporedi te radnike, vodeći računa o kriterijima iz Zakona o radu, i onim koje je eventualno sam propisao, a tuženik je takvu usporedbu vršio samo između tužitelja i radnika koji je radio u istom laboratoriju, IZ (Laboratorij za patologiju), što je pogrešno formirana usporedna skupina, odnosno mjerodavno skupinu čine svi patolozi zaposleni u Odjelu za morfološku patologiju, koji je ustrojen od Laboratorija za patologiju, Laboratorija TSE i Laboratorija za patologiju riba. Tužitelj je izjavio reviziju protiv naprijed navedene drugostupanjske presude, a odlučujući o istoj Vrhovni sud RH je rješenjem poslovni broj Rev-410/2020 od 4.7.2020. ukinuo presudu Županijskog suda u Rijeci, uz obrazloženje da nije utvrđeno u dosadašnjem tijeku postupka što je spadalo u opis poslova pojedinog radnog mjesta znanstvenika, zaposlenih u tri laboratorija Odjela za patološku morfologiju. Polazeći od popisa znanstvenih radnih mjesta u Odjelu za patološku morfologiju i dovodeći ih u vezu s nazivom radnog mjesta tužitelja iz aneksa ugovora o radu na temelju kojega je tužitelj radio kod tuženika u Laboratoriju za opću patologiju na radnom mjestu viši asistent nije moguće ocijeniti u kojem je položaju bio tužitelj kao znanstvenik I. vrste, odnosno je li bio u položaju višeg znanstvenog suradnika ili znanstvenog suradnika, odnosno u kojem je položaju bio s njim uspoređivani znanstvenik IZ, kao i ostali znanstvenici u laboratorijima Odjela za patološku morfologiju. Drugostupanjski sud je izrazio pravno shvaćanje da je u postupku koji je prethodio otkazu tuženik trebao tužitelja uspoređivati sa svim znanstvenicima u Odjelu za patološku morfologiju (iz sva tri laboratorija), ali sadržaj opisa poslova i radnih zadataka za radno mjesto I. vrste (znanstveno radno mjesto) iz popisa i opisa poslova Pravilnika o ustroju radnih mjesta na to ne daje jasan odgovor, niti je utvrđeno što je ulazilo u opis poslova znanstvenika zaposlenih u tri laboratorija, odnosno obuhvaćaju li i poslove razudbe lešina. Županijski sud u Rijeci je presudom poslovni broj Gž R-186/2021 od 13.1.2022. utvrdio da je nedopuštena i nezakonita tuženikova odluka o otkazu ugovora o radu tužitelju te je naloženo tuženiku vratiti tužitelja na rad i omogućiti mu obavljanje poslova koje je ugovorio ugovorom o radu i pripadajućim aneksima, uz obrazloženje da mjerodavnu usporednu skupinu čine svi zaposlenici u Odjelu za patološku morfologiju, koji je ustrojen od Laboratorija za patologiju, Laboratorija TSE i Laboratorija za patologiju riba, odnosno zaposlenika u tom Odjelu na radnom mjestu I. vrste (suradnička radna mjesta-
3 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
asistent/poslijedoktorand). Opisi i popis poslova jednako su vrijedni za sva suradnička radna mjesta asistenta i poslijedoktoranda te je čl. 16 Pravilnika o ustroju radnih mjesta iz prosinca 2015. utvrđeno u Laboratoriju za patologiju preživača i TSE radno mjesto suradnik, od asistenta do poslijedoktoranda. Na temelju izjavljene revizije tuženika Vrhovni sud RH je rješenjem poslovni broj Rev-504/2022 ukinuo presudu Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-186/2021 od 13.1.2022. uz obrazloženje da je prema odredbi čl. 15 st. 2 Zakona o radu pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu od strane poslodavca potrebno voditi računa o trajanju radnog odnosa, obvezama uzdržavanja koje terete radnika i starosti radnika, a u primjeni tih kriterija potrebno je usporediti radnike koji obavljaju istovrsne poslove. Drugostupanjski sud smatra da mjerodavnu skupinu čine svi zaposlenici u Odjelu za patološku morfologiju, dok je pri otkazivanu ugovora o radu tuženik uspoređivao tužitelja samo s radnikom IZ, te je stoga otkaz nedopušten, no ostaje nejasno iz čega proizlazi da je tužitelj obavljao istovrsne poslove kao i svi prije navedeni zaposlenici u Odjelu za patološku morfologiju.
2. Županijski sud u Rijeci je rješenjem poslovni broj Gž R-67/2023 od 3.3.2023. ukinuo prvostupanjsku presudu uz obrazloženje kako prvostupanjski sud nije raspravio tužiteljeve prigovore vezane za nezakonitosti tuženikovih akata, Pravilnika koje se odnose na unutarnje ustrojstvo tuženika i sistematizaciju radnih mjesta, te je potrebno utvrditi je li i tko poimence u razdoblju prije donošenja pobijane odluke o otkazu radio u Odjelu za patološku morfologiju na radnom mjestu I. vrste (suradnička radna mjesta- asistent/poslijedoktorand) te će u nastavku postpuka biti potrebno dostaviti ugovore o radu tadašnjih zaposlenika na tom radnom mjestu.
3. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je bio u radnom odnosu kod tuženika na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 5. ožujka 2007., te aneksa od 13. srpnja 2007. i 21. travnja 2011. Tuženik je 14. siječnja 2016. donio odluku kojom je tužitelju otkazao ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih razloga. Tužitelj je podnio zahtjev za zaštitu prava kojeg je tuženik odbio odlukom od 15. veljače 2016. Tužitelj ističe da je poslove obavljao u Laboratoriju za patologiju, a isti se sastoje od znanstvenoistraživačke djelatnosti i visokostručne djelatnosti, te su se poslovi tijekom godina povećavali, kako po opsegu, tako i po vrsti. Ističe da je on uveo imunohistokemijske pretrage i obavljao isključivo histopatološke pretrage koje nitko iz laboratorija ne može i ne zna obavljati, a koje se svakodnevno povećavaju. Otkazivanjem ugovora o radu u Laboratoriju za opću patologiju trebao bi raditi samo jedan patolog i jedan pomoćni djelatnik, tehničar te tužitelj smatra da oni ne mogu obavljati sve poslove i zaduženja, neki poslovi ne mogu se samostalno obavljati, te je potrebna stalna prisutnost patologa u laboratoriju, što je s jednim patologom nemoguće organizirati. Prema saznanju tužitelja u Laboratoriju za opću patologiju već sada rade patolozi iz drugih laboratorija, a što dokazuje da postoji jasan trend rasta opsega poslova koje je obavljao tužitelj. Tuženik u odluci o otkazu pokušava marginalizirati i obezvrijediti rad tužitelja, manipulira s podacima, ne opisuje sve poslove koje obavljaju patolozi, pogrešno prikazuje opseg poslova te otkaz ne može opravdati promjenom Pravilnika, iz razloga što nije došlo do nikakve reorganizacije posla, niti prestanka potrebe za radom tužitelja. Također se otkaz ne može opravdati navodnim gubicima Laboratorija za opću patologiju, jer tuženik ima jedno knjigovodstvo i jedan žiro račun i ne može financijski iskazivati rad pojedinih laboratorija. Kroz posljednjih nekoliko godina tuženik je zaposlio veći broj djelatnika, pa je i nakon otkaza tužitelju objavio oglas za prijem tri veterinara, iz čega proizlazi da je tuženik izmislio poslovne razloge 4 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
za otkazivanje ugovora o radu tužitelja. Tužitelj prigovora da tuženik nije proveo propisanu proceduru otkazivanja ugovora o radu i nije obavijestio sindikat o pravim razlozima otkazivanja, nije mu dao pravu informaciju, zbog čega sindikat nije objektivno mogao utjecati na donošenje odluke poslodavca. Tuženik je naveo da je vodio računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja, ali ništa od toga poslodavac nije učinio, pa tužitelj tvrdi da ne postoje opravdani razlozi za donošenje odluke o otkazu i predlaže da sud presudom utvrdi da je nedopuštena i nezakonita odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu broj: Z-VI-4-84/16 od 14. siječnja 2016. i odluka broj: Z-VI-4-638/16 od 15. veljače 2016., da naloži tuženiku da ga vrati na rad, kao i da mu nadoknadi parnični trošak za zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
4. Tužitelj nadalje navodi da je bilo nepravilno sastavljeno Upravno i Znanstveno vijeće tuženika, što je utvrđeno upravnim nadzorom. Iz nalaza i mišljenja provedenog upravnog nadzora proizlazi da je poništen postupak izbora predstavnika radnika za člana Upravnog vijeća tuženika, a na koje je bio izabran UZ, isti je bio izabran u razdoblje od 1.1.2015. do 31.12.2018., no postupak je poništen 10.1.2017. Dakle, Upravno vijeće je donijela i odluku o zahtjevu za zaštitu prava tužitelja i koje je donosilo Pravilnike i njihove izmjene, koji su u konačnosti ukinuti pravomoćnom odlukom Visokog upravnog suda, a koje je i prije otkazivanja ugovora o radu bilo nepravilno sastavljeno, iz čega proizlazi da je o tužiteljevim pravima odlučivalo tijelo koje je bilo nepravilno sastavljeno.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tvrdnju tužitelja da su se poslovi u Laboratoriju za patologiju povećavali, već naprotiv ističe da je prema podacima dobivenim iz računalnog sustava VetLabPro razvidno smanjenje poslova te da se većina pretraga odnosi na lešine lisica s kojima patolozi nemaju nikakvih doticaja, već te pretrage obavlja tehnički suradnik. Nakon otkazivanja ugovora o radu u Laboratoriju za patologiju ostali su raditi jedan stručnjak (dr. sc. IZ) i dva tehničara (ZZ i AZ) te nije točno da u Laboratoriju rade zaposlenici drugih laboratorija. Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu od 26. listopada 2016., koji se počeo primjenjivati 1. siječnja 2016., korigirana su imena laboratorija na način da je Laboratorij za opću patologiju preimenovan u Laboratorij za patologiju, a Laboratorij za patologiju preživača i TSE je preimenovan u Laboratorij za transmisivne spongioforne encefalopatije. Odluka o objedinjavanju poslova vezanih uz patologiju u jedan laboratorij pokazala se u potpunosti ispravnom, jer su svi poslovi od 1. siječnja 2016. obavljani na vrijeme, po svim pravilima struke i bez potrebe za radom izvan radnog vremena ili angažmanom stručnjaka iz drugih laboratorija. Netočan je navod tužitelja da su poslovi Laboratorija za transmisivne spongioforne encefalopatije u znatnom padu, već je u siječnju i veljači 2015. obrađeno 5402 uzoraka, a siječnju i veljači 2016. 5458 uzoraka. Netočan je navod da tuženik manipulira podacima, budući tuženik u poslovanju koristi informatički sustav VetLabPro. Kod tuženika je u vrijeme podnošenja tužbe zaposleno 254 radnika, a samo za 36 radnika, između kojih je tužitelj, sredstva za plaće i ostala materijalna prava financiraju se iz državnog proračuna. Laboratorij za patologiju ostvaruje svakogodišnje gubitke, a ostvario je prihode u 2013. u iznosu od 41.324,50 kuna, u 2014. u iznosu od 45.016,00 kuna i u 2015. u iznosu 54.922,50 kuna. Redovita je pojava fluktuacija zaposlenika, zapošljavanja se vrše u laboratorijima u kojima raste opseg poslova i to su zapošljavanja na određeno vrijeme, dok traje potreba, te je točno da se na web stranici tuženika nalazi natječaj za izbor na znanstveno radno mjesto znanstveni suradnik za
5 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
podružnicu Veterinarski zavod Križevci te za izbor na stručno radno mjesto viši stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za središnjicu i za podružnicu Centar za peradarstvo. Ne radi se o novom zapošljavanju, već radnici koji su u radnom odnosu kod tuženika, ispunjavanjem određenih uvjeta, imaju pravo na napredovanje, pa time nema povećanja broja radnika. Netočan je navod da tuženik nije proveo propisanu proceduru otkazivanja te tuženik tvrdi da je 11. siječnja 2016. izvijestio sindikalnog povjerenika o namjeri donošenja odluke o otkazu, savjetovanje je provedeno 12. siječnja 2016. te je istog dana sindikalni povjerenik u pisanom obliku dostavio prethodnu suglasnost u kojem navodi kako tuženik ima opravdani razlog za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu. Prilikom donošenja odluke kojem će se od dva stručnjaka otkazati ugovor o radu, tuženik se vodio činjenicom da je tužitelj otac jednog malodobnog djeteta, a dr. sc. IZ otac dvoje malodobne djece, zatim godinama života, trajanju radnog odnosa te činjenicom da se plaća i materijalna davanja za dr. sc. OZ financiraju iz državnog proračuna te bi davanjem otkaza njemu tuženik ostao bez financijskih sredstava za jedno radno mjesto. Nadalje, tuženik je tužitelja mogao uspoređivati prema zakonskim kriterijima jedino s radnikom IZ, koji radi u istom Laboratoriju kao i tužitelj, a zaposlenici u drugim Laboratorijima nisu usporedni radnici jer ne rade iste poslove kao i tužitelj. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.
6. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u Aneks ugovora o radu od 13.07.2007. (str. 6 spisa), Aneks ugovora o radu od 21.4.2011. (str. 7 spisa), Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 14.01.2016. (str. 8-9 spisa), Zahtjev za zaštitu prava s povratnicom (str. 10-12 spisa), Odluku tuženika od 15.02.2016. (str. 13-15 spisa), rješenje tuženika od 26.06.2015. (str. 16 spisa), izvadak iz podataka informatičkog sustava VetLabPro (str. 27-87, 136-153, 178-181 spisa), Rješenje o prestanku radnog odnosa za dr. sc. HZ (str. 88 spisa), Ugovor o djelu za HZ (str. 89-90 spisa), Ugovor o radu od 05.03.2007. (str. 91-93 spisa), Ugovor o radu od 04.04.2007. (str. 94-96 spisa), Pravilnik o izmjeni Pravilnika o unutarnjem ustroju od 26.10.2015. (str. 97-99 spisa), suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 25.11.2015. (str. 99 spisa), prikaz vrta pretraga prema Ugovoru o terenskoj i laboratorijskoj dijagnostici s Ministarstvom poljoprivrede (str. 100-103 spisa), rekapitulacija računa za 2015. (str. 104-106 spisa), rekapitulacija računa za 2014. (str. 107-109 spisa), rekapitulacija računa za 2013. (str. 110-112 spisa), lokacijsku dozvolu (str. 113-117 spisa), Odluku tuženika od 14.04.2011. (str. 118-119 spisa), Odluku tuženika od 28.01.2014. (str. 120-121 spisa), očitovanje sindikalnog povjerenika od 12.01.2016. (str. 123 spisa), dopis tuženika Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja (str. 124-125 spisa), dopis Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva od 26.02.2008. (str. 159-160 spisa), dopis tuženika od 27.12.2007. upućen Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (str. 161-162 spisa), ispis internetske stranice tuženika (str. 173 spisa), Pravilnik o ustroju radnih mjesta (str. 190-211 spisa), dopis Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa od 24.07.2006. (str. 212 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o ustrojstvu radnih mjesta od 08.04.2009. (str. 213-215 spisa), dopis Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa od 17.04.2009. (str. 216 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o ustrojstvu radnih mjesta od 29.12.2011. (str. 217-219 spisa), dopis Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 16.01.2012. (str. 220 spisa), saslušao je svjedoka RZ (str. 230-231 spisa), svjedoka dr. sc. IZ (str. 231-232 spisa), svjedoka dr. sc. GZ (str. 232-233 spisa), tužitelja (str. 234-
6 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92 235 spisa), svjedoka ZZ (str. 251-252 spisa), svjedoka JZ (str. 253 spisa), svjedoka BZ (str. 253-254 spisa), svjedoka DZ (str. 254-255 spisa), godišnji izvještaj dr. sc. GZ od 25.11.2011. (str. 259-260 spisa), ugovor o radu za PZ (str. 261-263 spisa), aneks ugovora o radu za PZ (str. 264 spisa), ugovor o radu za DZ (str. 265-267 spisa), aneks ugovora o radu za DZ (str. 268 spisa), ugovor o radu za ČZ (str. 269-271 spisa), aneks ugovora o radu za ČZ (str. 272 spisa), ugovor o radu za IZ (str. 273-275 spisa), Odluku tuženika od 26.07.2016. (str. 284 spisa), zahtjev tužitelja za upravni nadzor od 23.02.2017. (str. 285-287 spisa), Pravilnik o ustroju radnih mjesta od 14.12.2015. s opisom poslova (prilog spisu), Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu s izmjenama (prilog spisu), Pravilnik o radu (prilog spisu), Statut s izmjenama (prilog spisu) i Protokol za imunohistokemijsku pretragu (prilog spisu), nalaz i mišljenje od 8. lipnja 2020. Ministarstva znanosti i obrazovanja (str. 429-469 spisa), presudu Visokog upravnog suda poslovni broj Usoz-71/2021 od 24.10.2022. (str. 470-472 spisa), presudu Visokog upravnog suda poslovni broj Usoz-104/2019 od 29.11.2021. (str. 473-475 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru 26.8.2020. (str. 491-498 spisa), ugovore o radu i anekse ugovora o radu za radnike IZ, ČZ, DZ, Đ, MZ, ĐZŽ, ĐZŽ i PZ (str. 510-535 spisa), dopunskim saslušanjem tužitelja (str. 545-546 spisa), liste dužnosti djelatnika (str. 551- 554 spisa), dopunskim saslušanjem svjedoka GZ (str. 555-556 spisa), dopunskim saslušanjem svjedoka ZZ (str. 556 spisa), dopunskim saslušanjem svjedoka DZ (str. 610-611 spisa).
7. Odbijeni su dokazni prijedlozi tužitelja da se saslušaju svjedokinje SZ i dr. ŽZ koje su zaposlene u Odjelu za virusologiju jer, tužitelj nije iznio okolnosti na temelju kojih bi sud mogao zaključiti da navedene svjedokinje imaju relevantnih saznanja za predmet spora posebno stoga što rade u sasvim drugoj ustrojstvenoj jedinici tuženika.
8. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. ZPP-a ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.
9. Nije sporno da je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika zaposlen na suradničkom radnom mjestu "viši asistent" i da je tuženik 14. siječnja 2016. donio odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu te odluku od 15. veljače 2016. kojom je odbio zahtjev tužitelja za zaštitu prava. Člankom 133. stavak 1. i 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14. - dalje: ZR) propisano je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od 15 dana od dana dostave odluke, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava, a ako poslodavac u roku od 15 dana ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Tuženik je na pripremnom ročištu održanom 11. travnja 2016. učinio nespornim da je tužitelj sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa zatražio na način i u rokovima određenim člankom 133. stavak 1. i 2. ZR-a.
10. Člankom 150. ZR-a propisana je obveza poslodavca da se prije donošenja odluke važne za položaj radnika savjetuje s radničkim vijećem, odnosno sindikatom koji preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća. Tužitelj prigovara da tuženik nije 7 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
sindikalnog povjerenika obavijestio o pravim razlozima otkazivanja i informirao ga o svim bitnim činjenicama neophodnim da bi se provelo pošteno i zakonito savjetovanje. Saslušan na okolnost provedenog savjetovanja sindikalni povjerenik RZ iskazao je da je tuženik zatražio njegovo mišljenje u postupku savjetovanja na namjeravanu odluku o otkazu, da je na uvid imao dokumentaciju, ali se ne sjeća koju točno dokumentaciju te da se nije protivio namjeravanoj odluci o otkazu. Ovakav iskaz potvrđuju dopisi tuženika od 11. i 12. siječnja 2016. (list 124-125 spisa) i dopis sindikalnog povjerenika od 12. siječnja 2016. (list 123 spisa). Iz navedenog ovaj sud zaključuje da je sindikalni povjerenik smatrao da ima potpunu informaciju i sve podatke na temelju kojih može dati svoje očitovanje u odnosu na namjeru tuženika da otkaže tužitelju ugovor o radu, pa su prigovori tužitelja na provedeni postupak savjetovanja ocijenjeni kao neosnovani.
11. Tijekom postupka kao sporno valjalo je utvrditi postoji li opravdani razlog za redoviti poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, odnosno razlog koji je tuženik naveo u odluci o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, budući je člankom 120. ZR- a propisano da otkaz mora imati pisani oblik te da poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti razlog za otkaz. Tuženik u odluci o otkazu navodi da je znatno smanjen opseg poslova koji se obavlja u Laboratoriju za patologiju te da taj laboratorij kontinuirano financijski negativno posluje, zbog čega je tuženik prisiljen racionalizirati poslovanje koje se ogleda i u smanjenju broja radnika te da je zbog toga prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je tužitelj radio. Tuženik je primjenom članka 135. stavak 3. ZR-a dužan dokazati opravdane razloge za redoviti poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu propisan člankom 115. stavak 1. točka 1. ZR-a. Nadalje, potrebno je utvrditi je li tuženik postupio u skladu s obvezom koju propisuje čl. 115 st. 2 ZR važećeg u vrijeme donošenja odluke o otkazu, odnosno čl. 113 Pravilnika o radu tuženika te tko ulazi u krug osoba, odnosno radnika tuženika koje je prema zakonskim kriterijima trebalo uspoređivati s tužiteljem. Naime, iz odluke o otkazu i navoda tuženika tijekom postupka proizlazi da je tužitelj uspoređivan s radnikom IZ iz istog Laboratorija u kojem je bio i tužitelj, dok iz navoda tužitelja proizlazi da ga je trebalo uspoređivati sa svim zaposlenicima Odjela za patološku morfologiju, ustrojenom od Laboratorija za patologiju, Laboratorija TSE i Laboratorija za patologiju riba, i to na radnom mjestu I. vrste (suradnička radna mjesta-asistent/poslijedoktorand)
12. Radi utvrđenja postoje li opravdani razlozi za otkaz sud je saslušao svjedoka dr. sc. IZ koji je iskazao da je zaposlen u Laboratoriju za patologiju koji se do siječnja 2016. zvao Laboratorij za opću patologiju te je radio zajedno s tužiteljem. Do 31. prosinca 2015. u tom Laboratoriju radili su on i tužitelj, a šef im je bio dr. sc. GZ koji je s 1. siječnja 2016. otišao u mirovinu. Radio je iste poslove kao i tužitelj, a jedina razlika bila je u tome što je on više radio patologiju divljih životinja. Opseg posla godinama je kontinuirano u padu i zna se desiti da ima dana da niti jedna životinja ne dođe na sekciju. Postoji informatički sustav u koji se upisuje sve što se radi te se iz njega može vidjeti broj sekcija. Trenutno u Laboratoriju radi on i voditelj dr. sc. DZ te njih dvojica mogu obaviti sav posao.
13. Svjedok dr. sc. GZ iskazao je da je od 1. siječnja 2016., a prije toga je bio voditelj Laboratorija za opću patologiju. U Laboratoriju je radilo tri znanstvenika i to tužitelj, dr. sc. IZ i on. U razdoblju njegovog rada od 37 godina drastično je pao broj sekcija, unazad nekoliko godina ne može reći da se radilo o drastičnom padu, a u razdoblju 2013.-2016. pao je broj razudbi domaćih životinja, ali 8 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
se drastično povećao broj mesoždera, tj. pasa, mačaka i lisica. Uže područje interesa njega i tužitelja bila je patologija svinja i zbog općeg stanja u gospodarstvu smanjio se broj tih životinja. S tužiteljem je surađivao na nekoliko projekata i u tom znanstvenom dijelu posla nije došlo do smanjenja opsega posla. Laboratorij za opću patologiju radio je svaku subotu i to je obuhvaćalo rad patologa. Tužitelj je radio na metodama imunohistokemije, insitu hibridizacije i insitu PCR, dok drugi radnici Laboratorija za to nisu obučeni.
14. U dopunskom iskazu svjedok GZ je naveo da je radio kao patolog, odnosno kao voditelj Odjela za patologiju. Prije nego što je tužitelj dobio otkaz, osim svjedoka tamo je radio i viši znanstveni suradnik IZ, a svjedok GZ je bio znanstveni savjetnik. Koncem 2015. otišao je u mirovinu i u razdoblju prije njegova odlaska u mirovinu došlo je do smanjenja sekcija, pri čemu se ne može izjasniti o postotku smanjenja. U Odjelu se nisu radile samo sekcije, već se obavljao i znanstveni rad. Osim Odjela koji je vodio, bio je i Odjel TSE, koji se bavi pretragom bolesti preživača. U tom Odjelu su radili ČZ, DZ, zatim g. I koji je otišao 2010., kolega U, a nakon njega je došla kolegica PZ, ali ne zna kad se to točno dogodilo. I djelatnici iz Odjela TSE ponekad su obavljali poslove sekcije ili razudbe u svjedokovom odjelu, a gdje je radio i tužitelj. Patolozi se bave razudbom i rade takve poslove. Isto tako je tužitelj radio i poslove djelatnika u Odjelu preživača i bio je za to kvalificiran. Tužitelj je osim rada u Odjelu po pozivu išao raditi na teren isto kao i svjedok. Osim poslova razudbe, odnosno seciranja lešina, tužitelj je radio i poslove molekularne dijagnostike, a to je metoda koja je upravo uvedena u svjedokovom Odjelu, no veći dio poslova otpadao je na dijagnostiku uzoraka prikupljenih u postupku razudbe. Nakon svjedokovog odlaska u mirovinu i tužiteljeva otkaza u Odjelu je zamrznut postupak dijagnostike. Ne zna odgovoriti na pitanje koji je bio pretežni dio poslova u Odjelu TSE. Kolega IZ obavljao je u Odjelu poslove razudbe, ali ne i dijagnostike. Od tužitelja je doznao da je posao dijagnostike nakon njegova odlaska praktički zamro u odjelu, nije ga imao više tko obavljati.
15. Svjedok ZZ iskazao je da je zaposlen na radnom mjestu tehničkog suradnika u Laboratoriju za patologiju. Prije otkaza tužitelju u Laboratoriju su radila tri patologa i to tužitelj, dr. sc. IZ i voditelj dr. sc. GZ, a sada rade dva patologa i to dr. sc. IZ i voditelj dr. sc. DZ. Njegovo mišljenje je da je od 2013. rastao ukupan broj životinja pristiglih u Laboratorij, a ne može se izjasniti je li broj razudba bio veći ili manji. U Laboratoriju mora biti patolog, pa tako i subotom i subote su "pokrivali" patolozi iz Laboratorija za patologiju ili drugih laboratorija. Ne može se izjasniti o značaju metoda imunohistokemije, insitu hibridizacije i insitu PCR. Broj pretraga na bjesnoću iznosi oko 60-70% od ukupnih pretraga, te pretrage smatraju se tehničkim poslom i on ih je samostalno obavljao uz pomoć EZ, a patolozi rade pretrage bjesnoće samo kada trebaju napraviti razudbu životinje iz drugih razloga, dok je on na godišnjem odmoru, kao i subotama kada nije radio. Svjedok navodi da ako se traži pretraga na bjesnoću tada patolog nema ništa za raditi, već samo potpisuje nalaz.
16. U dopunskom iskazu svjedok ZZ je nadodao konkretne podatke za ukupan broj pristiglih lešina koje su se podvrgavale razudbi. Tuženik svake godine izdaje pregled rada za prethodnu godinu, i tu su navedene cjelokupne pretrage cijelog instituta. Na Laboratoriju za opću patologiju je 2013. pristiglo 4028 lešina i organa. Iz drugih odjela, odnosno laboratorija, u Laboratorij u kojem je radio svjedok dolazili su 9 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
raditi i drugi patolozi poslove koje su oni radili u Laboratoriju, odnosno poslove razudbe. To nije bilo uskakanje u pomoć, nego redovni posao tih patologa. Svjedok i danas radi kod tuženika i navodi da se poslovi razudbe i danas obavljaju. Međutim, patolozi danas ne rade poslove vezano za molekularnu dijagnostiku, ali rade histološke poslove. Molekularnu dijagnostiku radi tužitelj, ali svjedok ne zna na kojem radnom mjestu, ali ih svakako radi u Laboratoriju za patologiju. Tužitelj je radio prije otkaza poslove razudbe preživača. Tužitelj je najviše radio na razudbi leševa, ali i analizi istih, to je jedan povezan posao. Dr. IZ i dr. DZ su radili u istom ili sličnom opsegu kao i tužitelj. Opseg poslova patologa u 2016. se povećao za 3 puta. U 6. mjesecu 2016. se dogodio drastičan porast poslova, a to se znalo već u 2015. Patolozi svi obavljaju iste poslove, ako su se povećali poslovi patologa, povećao se i posao tužitelju.
17. Svjedok JZ iskazao je da je u razdoblju od 2014. do travnja 2016. bio predsjednik Upravnog vijeća tuženika, poznato mu je da je tužitelj dobio otkaz, jer je Upravno vijeće kao drugostupanjsko tijelo odlučivalo o žalbi tužitelja na odluku o otkazu. Poznate su mu metode imunohistokemije, insitu hibridizacije i insitu PCR, radi se o dodatnim pretragama koje su važne i trebale bi biti dio pretraga laboratorija, ali to nisu pretrage bez kojih laboratorij ne može raditi. Laboratorij za patologiju unazad zadnjih nekoliko godina ne može funkcionirati kao prihodovni odjel, jer ne može pokriti svoje troškove.
18. Svjedok BZ iskazao je da je zaposlen na radnom mjestu predstojnika Centra za peradarstvo koji ima pet jedina od kojih je jedna Laboratorij za patologiju i u tom Laboratoriju zaposlen je jedan patolog i jedan tehničar. Tijekom 2015. ovaj Laboratorij je dostavljao materijal za histološke pretrage Laboratoriju za opću patologiju, Odjela za patološku morfologiju, jer je tehničarka bila na porodiljinom, a te pretrage je naplaćivao Centar za peradarstvo.
19. Svjedok DZ iskazao je da je od listopada 2016. zaposlen u Laboratoriju za patologiju kao voditelj, a prije toga je bio zaposlen u Laboratoriju za TSA. Tijekom godina smanjivao se broj lešina koje su dolazile na razudbu, a taj broj povećao se u listopadu 2016. U Laboratoriju za patologiju radi on i njegov zamjenik IZ te nije nužno da jedan od patologa ostane u Laboratoriju, ako treba izaći na teren.
20. U dopunskom iskazu svjedok DZ je naveo da je radio na razudbi životinjskih leševa. Na Odjel za patologiju otišao je raditi jer je dobio takav ugovor i na to je pristao. Tužitelj bio zamjenik voditelja za opću patologiju. Ne zna odgovoriti na pitanje je li u vrijeme otkaza tužitelj radio patologiju svih životinja ili samo preživača, ali zna da je bio osposobljen za rad na svim životinjama. Ne sjeća se jesu li drugi doktori iz drugih laboratorije mijenjali tužitelja kad je bio odsutan. Osim razudbi, tužitelj je radio i poslove dokazivanja virusa u tkivu svinja. Misli da je to radio i 2015., ali nije siguran. 21. Tužitelj je iskazao da je prije siječnja 2016. radio u Laboratoriju za opću patologiju u kojem su još radili IZ i voditelj GZ, a on je bio zamjenik voditelja. U to vrijeme postojao je i Laboratorij za patologiju preživača i transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE) u kojem je radilo troje patologa. Od 1. siječnja 2016. laboratoriji su formalno podijeljeni na način da su poslovi patologije iz Laboratorija za patologiju preživača i TSE prebačeni kao poslovi Laboratorija za
1 0 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
patologiju. Dakle, od 1. siječnja postoji Laboratorij za patologiju i Laboratorij za TSE. U vrijeme kada mu je otkazan ugovor o radu poslove patologa radili su on i IZ. U odnosu na opseg poslova tužitelj navodi da je 2010. značajno pao broj pretraga svinja, ali od tada je taj broj isti, 2014. bilo je više obdukcija, a 2015. malo manje s time da je generalni broj uzoraka 2013. -2015. porastao. Tvrdi da se generalno opseg posla povećao i to od siječnja 2016. za tri puta, jer su tada on i IZ preuzeli poslove tri patologa iz ranijeg Laboratorija za patologiju preživača i TSE. Mišljenje je tužitelja da jedan patolog ne može obaviti sve poslove. Laboratorij za opću patologiju radio je subotom s time da su tri subote bile "pokrivene" od strane patologa iz tog Laboratorija, a četvrta od strane patologa iz Laboratorija za patologiju preživača i TSE. Patolozi redovito izlaze na teren i tada u laboratoriju treba biti drugi patolog te tehničar ne može zamijeniti patologa, ne može samostalno uzorokovati plodove i ne može raditi samostalno. Tužitelj tvrdi da su se njegovi poslovi razlikovali od poslova IZ koji nema završen postdiplomski iz patologije, već iz bolesti divljački i lovstva, zaposlen je u lovištu, a na poslove patologa prebačen je negdje u rujnu 2009. Nakon što je prebačen na patologiju IZ se, obzirom na način financiranja njegove plaće, trebao 70% radnog vremena baviti znanošću, a 30% dijagnostikom te u 30% radnog vremena ne može obaviti sve poslove patologije.
22. U dopunskom iskazu tužitelj je naveo da ga tuženik nije pokušao prije otkaza zaposliti na nekim drugim poslovima, nije mu ni ponudio rad na nekim drugim radnim mjestima. Poslodavac ga nije uspoređivao s drugim radnicima, odnosno patolozima koji su radili iste poslove kao i tužitelj, niti primjenom zakonskih kriterija, niti bilo kojih drugih. Radio je iste poslove kao i drugi patolozi, na tjednoj bazi rotirao se s još dva druga patologa, s g. DZ i g. IZ. Prije njegova otkaza kod tuženika je postajao Odjel za patološku morfologiju, koji je imao u svom sastavu tri laboratorija, a na tužiteljevom radnom mjestu svih 6 patologa obavljali su iste poslove. Režim radnih mjesta se razlikovao te je tužitelj bio viši asistent- poslijedoktorand u zvanju znanstvenog suradnika, a nisi to bili svi drugi. Nakon što je Laboratorij za preživače i TSE prestao obavljati poslove patologije, patolozi u tom laboratoriji su ostali u njemu, a poslove patologije tog laboratorija preuzeo je obavljati tužitelj u laboratoriju za patologiju s kolegom IZ. Nakon toga im se opseg posla povećao. Patolozi iz drugih laboratorija mogli su zamijeniti tužitelja u poslovima koje je obavljao, a isto tako i on njih. Obavljao je i druge poslove osim poslova obdukcije lešina, i to poslove: uzorkovanje organa životinja koje su dolazile na pretragu, histopatološku pretragu i pretrage molekularne patologije. Često je izlazio na terenski rad, primjerice na farme. S g. IZ obavljao je poslove patologije u laboratoriju za patologiju u vrijeme otkaza. Gđa. Z bila je zaposlena na suradničkom radnom mjestu s nazivom radnog mjesta kao i tužiteljevo. 70% poslova radnog mjesta tužitelja otpada na vođenje obdukcija i pisanje mišljenja, jer se nakon obdukcije piše nalaz i mišljenje.
23. Uvidom u aneks ugovora o radu kojeg su tužitelj i tuženik sklopili 21. travnja 2011. (list 7 spisa) utvrđeno ja da je tužitelj bio zaposlen na suradničkom radnom mjestu "viši asistent" u Laboratoriju za opću patologiju Odjela za patološku morfologiju. Također je rješenjem od 26. lipnja 2015. tužitelj imenovan zamjenikom voditelja Laboratorija za opću patologiju Odjela za patološku morfologiju (list 16 spisa).
24. Člankom 15. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Odjel za patološku morfologiju ustrojen je od laboratorija: (1) Laboratorij za opću patologiju, (2) Laboratorij za patologiju preživača i transmisivne spongiformne encefalopatije i (3) Laboratorij za
1 1 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
patologiju riba. Upravno vijeće tuženika je 26. listopada 2015. donijelo Pravilnik o izmjeni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu kojim je došlo do izmjena u ustrojstvu Odjela za patološku morfologiju na način da su ustrojena tri laboratorija: (1) Laboratorij za patologiju, (2) Laboratorij za transmisivne spongiformne encefalopatije i (3) Laboratorij za patologiju riba. Tužitelj je tijekom postupka isticao da je ovim izmjenama došlo do spajanja dva laboratorija (Laboratorija za opći patologiju i Laboratorija za patologiju preživača i transmisivne spongiformne encefalopatije) zbog čega je došlo do povećanja poslova u Laboratoriju za patologiju, jer su poslovi patologije iz ranijeg Laboratorija za patologiju preživača i transmisivne spongiformne encefalopatije prebačeni u Laboratorij za patologiju.
25. Iz iskaza svjedoka GZ proizlazi da je u Laboratoriju za opću patologiju u vrijeme otkazivanja ugovora o radu tužitelju on bio voditelj istog, a osim njega su radili znanstvenici, tužitelj i IZ. Isto proizlazi i iz iskaza tužitelja. Iz iskaza svjedoka DZ proizlazi da je počeo raditi u Laboratoriju za patologiju od listopada 2016., a prije tog razdoblja bio je zaposlen u Laboratoriju za TSE.
26. Uvidom u ugovore o radu koje je tuženik dostavio utvrđeno je da su u Laboratoriju za patologiju riba bili CZ kao viši znanstveni suradnik i MZ kao znanstveni savjetnik i Gordana Bašić kao tehnički suradnik, i to CZ od **.**.2012., MZ od 27.2.2015. Nadalje u Laboratoriju za TSE bili su zaposleni kao znanstveni savjetnik ČZ, od **.**.2009., DZ kao viši znanstveni suradnik od **.**.2014., ĐZŽ kao znanstveni suradnik od **.**.2006., PZ kao asistent-znanstveni novak od 29.6.2011., dok su ostali zaposlenici tehnički suradnici.
27. Prileže i ugovori o radu za tužitelja i IZ koji je zaposlen od 10.2.2014. u Laboratoriju za opću patologiju.
28. Nadalje, proizlazi da je DZ prebačen iz Laboratorija za TSE u Laboratorij za patologiju u listopada 2016., a to je više od devet mjeseci nakon otkaza ugovora o radu tužitelju. Ova okolnost nije relevantna za predmet spora, jer se radi o okolnosti koja je nastala više od devet mjeseci nakon donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu. Sud u ovom sudskom sporu utvrđuje činjenice koje su postojale u trenutku donošenja odluke o otkazu, jer su samo te činjenice relevantne za utvrđivanje da li postoje opravdani razlozi za takvu odluku. Člankom 115. stavak 5. ZR- a propisano je da poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu na istim poslovima zaposliti drugog radnika. U konkretnom slučaju DZ nije novozaposleni radnik, već je on prethodno radio u Laboratoriju za TSE te je imenovan voditeljem Laboratorija za patologiju u listopadu 2016. Do siječnja 2016. u Laboratoriju za opću patologiju radila su dva patologa (tužitelj i dr. sc. IZ) te kao treći patolog voditelj Laboratorija dr. sc. GZ. Neovisno o naprijed navedenome, tj. o proteku roka od 6 mjeseci, valja reći da poslodavac koji prije isteka roka od 6 mjeseci zaposli drugog radnika na poslovima za koje je utvrdio da je prestala potreba za njihovim obavljanjem, a nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga, čini teži prekršaj iz članka 228. stavak 1. točka 18. ZR-a. Pri tome je ugovor s novim radnikom pravno valjan, jer je jedina sankcija za poslodavca prekršajna odgovornost. Takvo postupanje poslodavca protivno članku 115. stavak 5. i 6. ZR-a ne utječe na zakonitost otkaza ugovora o radu, te naknadnim zapošljavanjem 1 2 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
drugog radnika, otkaz radniku koji je prethodno obavljao iste poslove nije nedopušten. Dakle, sve i pod pretpostavkom da je tuženik na iste poslove zaposlio ĆZ ne znači da je otkaz tužitelja nedopušten, već predstavlja prekršajnu odgovornost tuženika iz članka 228. stavak 1. točka 18. ZR-a (tako i VSRH u Revr-68/06 od 10.05.2006.).
29. U odnosu na navode tužitelja o zapošljavanju Danka Dežđeka 2007., njegovom radu u lovištu Šumbar, o njegovom školovanju i treningu, osposobljenosti da obavlja imunohistokemijsku metodu, da 70% radnog vremena treba obavljati znanstveni rad, a 30% poslove patologa, ističe se da sve navedeno nije relevantno za predmet ovog spora, jer je sam tužitelj u iskazu naveo da IZ od 2009. obavlja poslove patologa, pa ranije razdoblje i raniji poslovi koje je obavljao nisu pravno odlučni. Stoga sud nije posebno cijenio dokaze koje je priložio tuženik, a odnose se na lovište Šumbar (list 159-162 spisa). Također nije relevantno mišljenje tužitelja o osposobljenosti i stručnosti IZ kao i u kojem postotku radnog vremena treba obavljati određenu vrstu posla, jer tužitelj nema ovlaštenja davati radne zadatke i poslove drugom radniku, već to radi tuženik. Ako tuženik od IZ zahtijeva da većinu radnog vremena obavlja poslove patologa, a trebao bi raditi na znanstvenim projektima, tada je to pitanje zaštite prava iz radnog odnosa koje može zahtijevati IZ, a ne može ih osnovano isticati tužitelj. Poslodavac je taj koji organizira proces rada te u smislu članka 7. ZR-a radniku daje posao i pobliže određuje mjesto i način obavljanja rada te takvo ovlaštenje nemaju radnici, a posebno nisu ovlašteni isticati prigovore koji se odnose na prava i obveze drugih radnika.
30. Nadalje tužitelj tvrdi da je on obavljao metode imunohistokemije, insitu hibridizacije i insitu PCR te da drugi patolozi nemaju potrebna znanja za obavljanje tih metoda. Sud prihvaća ovakve tvrdnje tužitelja, ali ocjenjuje da iste nisu pravno odlučne za predmet ovog spora iz razloga što nije utvrđeno da Laboratorij za patologiju ne može raditi bez tih metoda. Osim toga, na tuženiku je odgovornost organizacije posla i pretraga u skladu s pravilima struke i propisima pa tako i u slučaju da nema stručnu osobu za pretrage po metodama koje su nužne za funkcioniranje njegove djelatnosti.
31. Nije sporno da tuženik koristi informatički sustav VetLapPro u koji se upisuju podaci o broju i analizi prispjelih lešina i ostalih uzoraka (list 27-87, 137-153, 178-181 spisa). Prema podacima iz tog sustava za razdoblje 01.01.2013. -31.12.2015. tuženik navodi da je tijekom 2013. zaprimljeno 4146 lešina od kojeg broja su 3138 bile lešine lisica upućene na pretragu na bjesnoću, da je tijekom 2014. zaprimljeno 4333 lešina od kojeg broja su 3401 bile lešine lisica upućene na pretragu na bjesnoću, dok je tijekom 2015. zaprimljeno 5741 lešina od kojeg broja su 4976 bile lešine lisica upućene na pretragu na bjesnoću. Tužitelj nije osporavao podatke iz informacijskog sustava te iskaz svjedoka ZZ potvrđuje da se većina pretraga odnosi na pretragu lisica na bjesnoću. Tužitelj tvrdi da prebrojavanje izvršenih obdukcija, pregleda lešina i uzoraka ne može biti jedini kriterij za ocjenjivanje potreba za njegovim radom budući prema Pravilniku o ustroju radnih mjesta tužitelj obavlja čitav niz drugih poslova, stekao je znanstveno zvanje "znanstveni suradnik" i ovlašten je raditi poslove znanstvenog radnog mjesta.
32. Pravilnikom u ustroju radnih mjesta (prilog Pravilnika) opisani su poslovi radnog mjesta I vrste (suradnička radna mjesta) - viši asistent ( list 207 spisa) te tuženik niti ne osporava da je tužitelj ovlašten obavljati i druge poslove osim obdukcija,
1 3 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
pregleda lešina i uzoraka, ali tvrdi da nije bio pozvan, niti je mogao utjecati na znanstveno zvanje tužitelja. Sud smatra da je tužitelj obavljao znanstveni rad, jer je o tome iskazivao svjedok GZ, te prihvaća tvrdnje tužitelja da on može obavljati poslove znanstvenog radnog mjesta.
33. U sudskom sporu radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza sud utvrđuje postoje li opravdani razlozi za otkaz i to oni razlozi koje je poslodavac naveo kao otkazne razloge. Tuženik je kao razlog otkaza naveo smanjenje opsega poslova razudbe lešina životinja i kontinuirano financijsko negativno poslovanje, stoga treba utvrditi jesu li takvi razlozi opravdani razlozi za otkaz. Smanjenje opsega posla nedvojbeno proizlazi iz podataka iz informatičkog sustava Vetl apPro, obzirom na dostavljene podatke o broju i analizi prispjelih lešina i ostalih uzoraka, te navedeni podaci potvrđuju iskaze svjedoka IZ, GZ i ĆZ koji su naveli da se smanjivao opseg posla. Budući iskaze ovih svjedoka potvrđuju i podaci iz informatičkog sustava, to u navedenom dijelu sud ocjenjuje te iskaze kao uvjerljive, a ne iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da se opseg posla povećao u razdoblju kada mu je otkazan ugovor o radu iz poslovnih razloga.
34. Tuženik tvrdi da Laboratorij za patologiju kontinuirano financijski negativno posluje te je u 2013. ostvario minus od 1.310.786,00 kuna, 2014. minus od 1.354.111,00 kuna i u 2015. minus od 1.370.455,00 kuna, dok su prihodi u 2013. iznosili 41.324,50 kuna, u 2014. u iznosu 45.016,00 kuna i u 2015. u iznosu 54.922,50 kuna sve uvećano za iznos PDV-a (list 104-112 spisa). Nasuprot tome tužitelj tvrdi da Laboratorij za patologiju nije samostalna jedinica koja samostalno nastupa na tržištu, pa predmetni financijski pokazatelji ne mogu biti razlog otkaza. Točne su tvrdnje tužitelja da Laboratorij za patologiju nije samostalna jedinica, već je ustrojstvena jedinica u pravnoj osobi tuženika. Međutim, to ne znači da tuženik ne može pratiti financijsko poslovanje pojedine ustrojstvene jedinice i na temelju financijskih pokazatelja donositi poslovne odluke u odnosu na te ustrojstvene jedinice. Razumno je i logično da pravna osoba prati poslovanje pojedinog svog dijela, pa u tom smislu i donosi odluke koje se odnose na organizaciju rada, a što može utjecati i na smanjenje broja potrebnih radnika u toj jedinici. Stoga sud prihvaća tvrdnje tuženika da je zbog kontinuiranog financijskog negativnog poslovanja odlučio racionalizirati poslovanje Laboratorija za patologiju smanjivanjem broja radnika, između ostalog patologa. Poslovanje s gubitkom opravdani je razlog za racionalizaciju poslovanja smanjenjem broja radnika, a koje će radno mjesto ocijeniti nepotrebnim, autonomno je pravo tuženika (tako VSRH u Revr-187/08 od 22.04.2008.).
35. Na temelju navedenog, ovaj sud nalazi utvrđenim da je tijekom godina kontinuirano padao opseg poslova u Laboratoriju za patologiju (ranije Laboratorija za opću patologiju) da je taj Laboratorij financijski negativno poslovao zbog čega je tuženik odlučio racionalizirati poslovanje i smanjiti broj radnika, što predstavlja njegovo autonomno pravo. Taj broj radnika smanjen je odlaskom dr. sc. GZ i tehničarke AZ u mirovinu te je tuženik zaključio da je za obavljanje poslova dovoljan jedan patolog.
36. U Laboratoriju za patologiju bila su zaposlena dva patologa, i to tužitelj i dr. sc. IZ, a tuženik je nesporno jednom patologu odlučio otkazati ugovor o radu te je radi donošenja odluke o tome kojem će raniku otkazati ugovor o radu uspoređivao prema zakonskim kriterijima tužitelja i drugog radnika u istom
1 4 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
Laboratoriju, IZ. Prema kriterijima iz članka 115. stavka 2. ZR-a. uzeo je u obzir da je tužitelj otac jednog malodobnog djeteta, a dr. sc. IZ otac dvoje malodobne djece, da oboje imaju 43 godine života, da dr. sc. IZ ima godinu dana više radnog staža. Također je uzeo u obzir dodatni kriterij da plaću i materijalna davanja za tužitelja osigurava tuženik, dok se za dr. sc. IZ financiraju iz državnog proračuna i da bi davanjem otkaza njemu tuženik ostao bez financijskih sredstava za jedno radno mjesto.
37. Međutim, u konkretnom slučaju tuženik na naprijed opisani način nije udovoljio obvezi koja je propisana čl. 115 ZR-a kao i u čl. 112 Pravilnika o radu, odnosno poslovno uvjetovani otkaz je dopušten samo ako institut ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima, ili ako ne može obrazovati ili zaposliti radnika za rad na nekim drugim poslovima, te poslodavac u konkretnom slučaju mora utvrditi radnike koji čine usporednu skupinu u smislu da obavljaju iste poslove i usporediti ih, vodeći računa o kriterijima iz ZR-a. Obzirom je poslodavac uspoređivao na navedeni način tužitelja samo s radnikom IZ, koji je bio u vrijeme otkaza tužitelju zaposlen u istom Laboratoriju kao i tužitelj, što proizlazi iz dokaza provedenih u ovom postupku i iz odluke o otkazu, to nije postupio sukladno obvezi koja proizlazi iz Zakona o radu i Pravilnika o radu. Naime, iz dokaza provedenih u ovom postupku proizlazi da su iste poslove kao i tužitelj obavljali ne samo radnik IZ iz Laboratorija za patologiju, već i zaposlenici patolozi iz Laboratorija za TSE i Laboratorij za patologiju riba (sva tri laboratorija bila su u sastavu Odjela za morfološku patologiju). Valja ukazati na iskaz svjedoka GZ koji je naveo da su djelatnici iz Laboratorija TSE ponekad obavljali poslove sekcije i razudbe u Laboratoriju za patologiju u kojem je radio i tužitelj, pri čemu je i tužitelj radio poslove u Laboratoriju za preživače, a za što je bio kvalificiran. Nadalje iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se patolozi bave razudbom i rade takve poslove te da je tužitelj osim poslova razudbe, odnosno seciranja životinjskih lešina obavljao i poslove molekularne dijagnostike. Isto potvrđuje iskaz svjedoka ZZ, koji je bio tehnički suradnik u Odjelu za patologiju, koji je naveo da su u laboratorij u kojem je radio dolazili raditi i patolozi iz drugih laboratorija, i to poslove koje su oni radili u svom laboratoriju, odnosno poslove razudbe. I svjedok IZ je iskazao da je, primjerice g. ĆZ, prije nego što je u 2016. prešao u Laboratorij za patologiju, obavljao iste poslove kao i tužitelj, a prije je radio u Laboratoriju za patologiju preživača. Svjedok ĆZ je iskazao da je tijekom 2014. i 2015. obavljao poslove razudbe svih vrsta životinja, a radi se o razdoblju prije otkaza tužitelju te se radi o poslovima koje je obavljao i tužitelj, što proizlazi iz iskaza tužitelja i drugih svjedoka. Navedeni iskazi potvrđuju iskaz tužitelja koji je naveo da je radio iste poslove kao i svi drugi patolozi te su patolozi iz drugih laboratorija mogli mijenjati tužitelja u poslovima koje je obavljao, a isto tako i on njih.
38. Tuženik navodi da je izvršen preustroj Odjela na način da je isključivo novoformirani Laboratorij za patologiju preuzeo obavljanje razudbi lešina. Međutim, iz iskaza naprijed navedenih svjedoka nedvojbeno je utvrđeno da su i drugi patolozi iz drugih laboratorija dolazili u Laboratorij u kojem je radio tužitelj obavljati i razudbu lešina. Dakle, obavljali su iste poslove kao i tužitelj i u Laboratoriju u kojem je tužitelj radio. Pritom valja navesti da iz iskaza svjedoka ĆZ nedvojbeno proizlazi da je obavljao razudbu svih vrsta životinja i to tijekom 2014. i 2015., dakle, u razdoblju prije otkaza tužitelju, pri čemu svjedok ĆZ nije u 2014. i 2105. bio u istom Laboratoriju u kojem je bio tužitelj, već u drugom, pa iz navedenog iskaza proizlazi da su se u razdoblju prije otkaza tužitelju poslovi razudbe lešina obavljali i u drugim 1 5 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
laboratorijima, ne samo u Laboratoriju za patologiju, neovisno o tome kad je izvršen preustroj Odjela i na koji način.
39. Valja ukazati i na činjenicu da je ugovorom o radu od 5.3.2007. sklopljenim između tuženika i tužitelja u čl. 2 st. 2 navedeno da je detaljan opis poslova tužitelja određen u čl. 24 Pravilnika o ustroju radnih mjesta tuženika. Pravilnik o ustroju radnih mjesta od 6.7.2006., čl. 24, određuje kada isti stupa na snagu, a ne sadrži opis poslova radnog mjesta tužitelja, ali čl. 18 određuje da se za svako radno mjesto utvrđeno ustrojstvom radnih mjesta utvrđuje kratki popis ili opis poslova i radnih zadataka koji je sastavni dio Pravilnika, Prilog 1. Tužitelj je sklopio ugovor o radu na radnom mjestu stručnog suradnika, a aneksom od 21.4.2011. utvrđeno je njegovo radno mjesto kao suradničko radno mjesto višeg asistenta u Laboratoriju za opću patologiju, te su u prilogu 1 Pravilnika navedeni poslovi radnog mjesta I. vrste, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik, znanstveni suradnik te radno mjesto I. vrste (suradničko radno mjesto-viši asistent), a to je radno mjesto na kojem je prema aneksu ugovora bio zaposlen tužitelj u vrijeme predmetnog otkaza. Opis poslova radnih mjesta, naprijed navedenih, identičan je, te prema navedenom Pravilniku znanstveni savjetnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni suradnik, kao i viši asistent (suradničko radno mjesto) obavljaju iste poslove, s time što je u opisu poslova radnog mjesta višeg asistenta navedeno da jedan od suradnika ima i dodatna zaduženja, ali to u bitnome ne mijenja opis poslova te se primjerice ponavlja kao dodatno zaduženja višeg asistenta: da interpretira rezultate pretraga i analiza te razudbe lešina i u vezi s time daje mišljenja i prijedloge. Međutim i u opisu poslova za znanstvene savjetnike i više znanstvene suradnike i znanstvene suradnike navedeno je da interpretiraju rezultate pretraga i analiza te razudbe lešina i u vezi s time daju mišljenja i prijedloge. Iz ugovora o radu za djelatnika ČZ proizlazi da mu je detaljan opis poslova određen čl. 24 Pravilnika o ustroju radnih mjesta, odnosno kao i tužitelju (čl. 2 st. 2),a aneksom od 31.12.2015. izmijenjen je čl. 2 st. 1 tog ugovora, a ne i ostale odredbe istog, iz ugovora o radu za djelatnika DZ od 6.5.2014. proizlazi da mu je detaljan opis poslova određen čl. 24 Pravilnika, kao i tužitelju, a aneksom je 31.12.2015. izmijenjen čl. 2 st. 1, a iz ugovora za djelatnika CZ proizlazi da mu je detaljan opis poslova određen čl. 18 Pravilnika (koji upućuje na prilog 1 Pravilnika), iz ugovora o radu za djelatnicu MZ od 27.2.2015. utvrđeno je da joj je u čl. 2 st. 2 utvrđen detaljan opis poslova prema čl. 24 Pravilnika kao i tužitelju, a isto tako i djelatnici IZŽ prema ugovoru od 1.2.2006. Dakle, svima je opis poslova određen jednako kao i tužitelju, prema Pravilniku o ustroju radnih mjesta, pri čemu Pravilnik u prilogu na jednak način utvrđuje opis poslova radnih mjesta višeg asistenta (suradničko radno mjesto) na kojem je radio tužitelj te radnih mjesta znanstvenog savjetnika, znanstvenog suradnika i višeg znanstvenog suradnika, a navedeni drugi djelatnici nedvojbeno nisu bili raspoređeni na rad u Laboratorij za patologiju, već u druge laboratorije unutar Odjela za patološku morfologiju te navedeni ugovori o radu i Pravilnik na koji upućuju potvrđuju iskaz tužitelja i naprijed navedenih svjedoka da su isti, neovisno o tome u koji su laboratorij bili raspoređeni, obavljali iste poslove u razdoblju prije otkaza ugovora o radu tužitelju.
40. Iz iskaza tužitelja utvrđeno je da je obavljao poslove obdukcije lešina, odnosno razudbe, isto tako poslove uzorkovanja organa životinja, histopatološku pretragu i pretragu molekularne patologije, te je često izlazio na teren, a navedeno potvrđuju i iskazi svjedoka GZ, ZZ, DZ i IZ.
1 6 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
41. Redoviti otkaz ugovora o radu poslodavac može dati samo ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih i organizacijskih razloga. Gospodarski razlozi predstavljaju okolnosti koje su uglavnom nastale neovisno o poslovnim potezima poslodavca, ali koje zbog svog (negativnog) učinka utječu na poslodavca koji je radi smanjenja troškova proizvodnje prisiljen smanjiti broj radnika. Pod gospodarskim razlozima podrazumijeva se smanje opsega posla (VSRH, Revr-509/03 od 22. travnja 2004., Revr-786/07 od 12. ožujka 2008), smanjenja tržišta, neprofitabilnost određene djelatnosti pa i pojedinog radnog mjesta (VRSH, Revt-605/02 od 9. travnja 2003), te druge okolnosti koje dovode do prestanka potrebe za radom radnika.
42. Tuženik je po mišljenju suda u ovom postupku dokazao opravdane razloge za poslovno uvjetovani redoviti otkaz ugovora o radu propisan člankom 115. stavak 1. točka 1. ZR-a. Međutim, nije dokazao da je postupio sukladno obvezi da prije nego je otkazao ugovor o radu tužitelju usporedi tužitelja sa svim usporedivim radnicima koji su obavljali iste poslove kao i tužitelj sukladno zakonskim kriterijima (trajanje radnog odnosa, starost, invalidnost i obveze uzdržavanja koje terete radnika), odnosno proizlazi da je tuženik prema navedenim kriterijima uspoređivao tužitelja samo s radnikom IZ iz Laboratorija za patologiju, no kako je u ovom postupku utvrđeno da su i drugi patolozi u druga dva laboratorija u sastavu Odjela za morfološku patologiju obavljali iste poslove kao i tužitelj, to u konkretnom slučaju tuženik nije ispunio naprijed navedenu obvezu kada je tužitelja uspoređivao prije otkaza prema zakonskim kriterijima samo s radnikom IZ, a ne i drugim patolozima iz druga dva laboratorija, pa je iz navedenog razloga predmetna odluka o otkazu nedopuštena.
43. Među strankama nije sporno da je tuženik donio Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu te njegove izmjene od 13.10.2014. i 26.10.2015. Nije sporno da je navedeno interne akte ukinuo Visoki upravni sud odlukom Usoz-71/2021 od 24.10.2022. Isto tako ukinut je Pravilnik o izborima na znanstvena radna mjesta od 21.2.2007. odlukom Visokog upravnog suda RH poslovni broj Usoz-104/2019 od 29.11.2021. Međutim, navedeni interni akti su ukinuti. Odredbom čl. 86 st 4 Zakona o upravnim sporovima propisano je da ukinuti akt prestaje važiti danom objave presude Visokog upravnog suda u Narodnim novinama, ex tunc, pa slijedom navedenog odluka o ukidanju internog akata tuženika ne djeluje retroaktivno, iz čega slijedi da su naprijed navedeni akti bili na pravnoj snazi u vrijeme donošenja odluke o otkazu tužitelju.
44. Uslijed svega naprijed navedenog usvojen je tužbeni zahtjev kojim je utvrđeno kao nedopuštena predmetna odluka o otkazu te je naloženo tuženiku da vrati tužitelja na rad, radi obavljanja poslova sukladno otkazanom ugovoru o radu, i to do 1.3.2020., budući tužitelj od tada s tuženikom ima sklopljeni novi ugovor o radu, koju činjenicu tuženik nije osporavao u ovom postupku.
45. Tužitelj nije preinačio tužbeni zahtjev kada ga je uredio u podnesku od 20.9.2024. u odnosu na ranije postavljen tužbeni zahtjev, podneskom od 20.9.2024. tužitelj je vezano za vraćanje na rad zatražio da ga se vrati na rad do 1.3.2020., dok ranijim tužbenim zahtjevom je tražio vraćanje na rad, a navedeno ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 191 st. 1 ZPP-a, te se napominje da tužitelj i dalje nesporno traži vraćanje na rad, ali do 1.3.2020., budući od tog datuma i nadalje nesporno radi kod tuženika na odgovarajućim poslovima.
1 7 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 6
6 /
0 2 3 -92
46. Napominje se da je u odnosu na svjedoka DZ utvrđeno uvidom u dopis Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu od 31.10.2024. da protiv istog nije pokrenut kazneni postupak.
47. Odluka o parničnim troškovima temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12., 103/14. i 118/14.) i to u visini određenoj Tbr. 7/2, budući se radi o sporu iz radnog odnosa koji nije procjenjiv, tj. kao jednokratna nagrada od 200 bodova uvećana za 2,00 eura za jedan bod, što iznosi 400,00 eur, a uvećano za 25% PDV-a 500,00 eura.
48. Tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška prema naprijed navedenoj Tarifi a na prema Tarifi (NN 138/2023), obzirom na tarifni broj 52 (primjena tarife) kojom je u toč. 3 propisano da se za postupke iz Tbr. 7 toč. 2 i 3 primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. Postupak je pokrenut podnošenjem tužbe 3.3.2016. pa se slijedom navedenog primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, neovisno o tome kada je dovršen parnični postupak. Valja navesti da i u situaciji ako se računa da je novi postupak pokrenut od ukidne odluke Županijskog suda u Rijeci koja je donesena 3. ožujka 2023., navedena Tarifa se ne može primijeniti jer je objavljena u Narodnim novinama od 17.11.2023. Vrijednost boda obračunata je prema vrijednosti boda u trenutku dospijeća odvjetničke nagrade (2,00 eura za jedan bod).
49. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 22. siječnja 2025.
Sudac:
Dario Partl
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćniku
