Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-eu-3/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Juriše, predsjednika vijeća te mr.sc. Marijana Bitange i dr.sc. Leona Kovačića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog OŽ, zbog kaznenog djela iz glave 13. članka 3. stavka 1. Kaznenog zakonika Kraljevine Švedske i drugih, odlučujući o žalbi osuđenika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Zagrebu od 24. listopada 2024., broj Kv-eu-23/2024., u sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba osuđenog OŽ kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom pod točkom I. izreke utvrđeno je da je osuđeni OŽ, osuđen presudom Prvostupanjskog suda Solna poslovni broj B 533-23 od 7. srpnja 2023., koja je preinačena u odluci o kazni presudom Žalbenog suda Svea poslovni broj B 9669-23 od 4. listopada 2023. zbog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz glave 13. članka 3. stavka 1. Kaznenog zakonika Kraljevine Švedske, te teškog kaznenog djela neovlaštenog rukovanja zapaljivim i eksplozivnim materijalima iz članka 29.a stavka 1. Zakona o zapaljivim i eksplozivnim materijalima na način da je osuđeni OŽ osuđen na kaznu zatvora u trajanju pet godina jer je:
1) skupa i u dogovoru s drugima izazvao eksploziju aktiviranjem konstrukcije bombe, koja se sastojala od 1-3 kg eksplozivnog sredstva dinamit, ispred jednog restorana koji se nalazio u stambenoj zgradi sa više stanova u gusto naseljenom području. Eksplozija je izazvala oštećenja prostorija restorana i zgrade, oštećenja prozorskih stakala u području, kao i na u blizini parkiranim automobilima. Ovim kaznenim djelom je izazvana opasnost za život i zdravlje ljudi te imovinu većeg opsega. To se dogodilo 17. siječnja 2023. na adresi [adresa]. OŽ je ovo djelo počinio s umišljanjem.
2) neovlašteno, skupa i u dogovoru s drugima, rukovao eksplozivnom napravom koja se sastojala od kablova, upaljača, baterije te eksplozivne materije, kao sastavnih dijelova konstrukcije bombe. Konstrukcija bombe je sadržavala 1-3 kg eksplozivnog sredstva dinamit, i upotrijebljena je za izazivanje eksplozije 17. siječnja 2023. na adresi [adresa]. To se dogodilo 17. siječnja 2023. u području [adresa]. OŽ je ovo djelo počinio s umišljanjem.
te je time je time počinio u vezi s točkom 1) kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz glave 13. članka 3. stavka 1. KZ, i u vezi s točkom 2) teško kazneno djelo neovlaštenog rukovanja zapaljivim i eksplozivnim materijalima iz članka 29.a stavka 1. Zakona o zapaljivim i eksplozivnim materijalima.
1.1. Pod točkom II izreke pobijane presude utvrđeno je da kazneno djelo opisano u stavku 1) točke I izreke presude sadrži bitna obilježja kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. - dalje: KZ/11.), za koje kazneno djelo je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
1.2. Pod točkom III utvrđeno je da kazneno djelo opisano u stavku 2) točke I izreke presude sadrži bitna obilježja kaznenog djela rukovanja općeopasnim tvarima iz članka 220. stavka 1. KZ/11., za koje kazneno djelo je propisana kazna zatvora do tri godine.
1.3. Pod točkom IV, na temelju članka 89. u vezi s člankom 91. stavkom 1. točkom 2. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije ("Narodne novine" broj: 91/10., 81/13., 124/13., 26/15., 102/17., 68/18., 70/19., 141/20. – dalje: ZPSKS-EU), priznaje se presuda Prvostupanjskog suda Solna poslovni broj B 533-23 od 7. srpnja 2023., koja je preinačena u odluci o kazni presudom Žalbenog suda Svea poslovni broj B 9669-23 od 4. listopada 2023., te se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju 5 godina (1.825 dana) zbog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz glave 13. članka 3. stavka 1. KZ te teškog kaznenog djela neovlaštenog rukovanja zapaljivim i eksplozivnim materijalima iz članka 29.a stavka 1. Zakona o zapaljivim i eksplozivnim materijalima, nad osuđenim OŽ
1.4. Pod točkom V, na temelju članka 98. stavka 2. ZPSKS-EU, osuđenom OŽ u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne od 26. svibnja 2023. pa nadalje.
2. Protiv te presude žalbu je podnio osuđenik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te, iako to izrijekom ne navodi u žalbi, zbog odluke o kazni, te predlaže "…da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske uvaži žalbu i preinači presudu na način da prizna izvršenje presude Kraljevine Švedske, kaznena djela podvede pod jedno kazneno djelo iz članka 215. stavka 1. KZ/11, te potom uskladi kaznu zatvora čije se izvršenje traži na način da izrekne sankciju propisanu domaćim zakonom za isto kazneno djelo".
3. Sukladno članku 132. ZPSKS-EU u vazi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP/08.) spis je prethodno dodjeli u rad sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Naime, ne protiveći se izvršenju kazne zatvora u Republici Hrvatskoj, osuđenik žalbom nastoji dovesti u sumnju ispravnost dva aspekta prvostupanjske presude - po žalitelju, prvostupanjski je sud glede kazne morao primijeniti odredbu članka 91. stavka 5. ZPSKS-EU, te dva kaznena djela iz pravomoćne i izvršne presude nadležnog suda Kraljevine Švedske tretirati kao jedno kazneno djelo, jer je po mišljenju osuđenika, u pitanju prividni stjecaj kaznenih djela u obliku njihove konsumpcije, a s druge strane izreći izvršenje kazne u skladu s "domaćim pravnim sustavom bliže donjoj ili srednjoj granici propisane kazne".
5.1. No, protivno navedenoj žalbenoj argumentaciji osuđenika, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud u skladu s člankom 89. stavkom 1. ZPSKS-EU, koji se primjenjuje na sva, a ne samo tzv. kataloška kaznena djela, provjerio dvostruku kažnjivost kaznenih djela na način da je u djelima iz presude nadležnog suda Kraljevine Švedske našao zakonski pandan u kaznenim djelima dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. stavka 1. KZ/11. i rukovanja općeopasnim tvarima iz članka 220. stavka 1. KZ/11. (točke II i III pobijane presude). Naime, riječ je o sui generis sudskom postupku kojem je cilj omogućavanje provedbe kaznenog progona ili izvršenja kaznene presude (vidi Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-351/2014 od 24. siječnja 2014.), te kada dovodi u pitanje ocjenu jesu li u pitanju dva zasebna kaznena djela u realnom stjecaju ili je u pitanju njihov prividni stjecaj u obliku konsumpcije, žalitelj gubi iz vida da u postupku priznanja presude i izvršenja kazne, domaći, konkretno hrvatski sud ne provodi suđenje, niti meritorno preispituje presudu suda druge države članice Europske unije, jer se pravosudna suradnja u kaznenim stvarima država članica Europske unije temelji upravo na načelu uzajamnog priznavanja (članak 3. ZPSKS- EU).
5.2. S tim u svezi neosnovano se osuđenik poziva na odredbu članka 91. stavka 5. ZPSKS-EU koja obvezuje sud da kaznu zatvora iz presude koju priznaje uskladi s domaćim pravom, ako kazna zatvora koja se ima izvršiti nije po svojoj prirodi u skladu s domaćim pravom, pri čemu žalitelj ne propituje primjenu članka 91. stavka 4. ZPSKS- EU, koji regulira situaciju u kojoj kazna zatvora iz dostavljene presude prelazi najveću domaćim pravom propisanu kaznu zatvora, o čemu ovdje očito nema riječi. Naime, prvostupanjski sud nije ovlašten u postupku priznavanja presude i izvršenja kazne utvrđivati olakotne okolnosti koje bi utjecale da kazna bude manja, jer, kako je već navedeno, u ovom postupku se ne provodi suđenje koje bi uključivalo izvođenje ili drugačije ocjenjivanje dokaza i okolnosti relevantnih za izbor vrste i mjere kazne.
6. Obzirom na navedeno, osnovano je prvostupanjski sud priznao presudu nadležnog suda Kraljevine Švedske, te je osnovano nad osuđenikom određeno izvršenje kazne zatvora u trajanju od pet godina.
7. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 478. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nije utvrdio da bi bile ostvarene ni bitne povrede odredaba kaznenog postupka kao ni povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Temeljem izloženog, primjenom članka 482. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 22. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Juriša
