Poslovni broj: Usž-2935/2024-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Auto za treće tisućljeće d.o.o. Split, Put Duja 16, koje zastupa odvjetnik Saša Lalić iz Odvjetničkog društva Vuković & Lalić d.o.o. Split, Hrvatske mornarice 1D protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije, Split, Mike Tripala 6, klasa: UP/I-362-02/23-02/513, urbroj: 443-02-03-12-01-23-8 od 9. listopada 2023., radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-2934/2023-8 od 2. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI- 2934/2023-8 od 2. svibnja 2024
II. Poništava se rješenje tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije, klasa: UP/I-362-02/23-02/513, urbroj: 443-02-03-12- 01-23-8 od 9. listopada 2023.
III. Nalaže se tuženiku Državnom inspektoratu, Područni ured Split, Službi građevinske inspekcije, Odjelu građevinske inspekcije da tužitelju Auto za treće tisućljeće d.o.o. Split naknadi troškove upravnog spora u iznosu od 4.062,50 € (četiritisućešezdesetdva euraipedesetcenti) u roku od 60 dana od dana dostave ove presude, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/23-02/513, urbroj: 443-02-03-12- 01-23-8 od 9. listopada 2023., kojim je tužitelju naređeno uklanjanje bespravno rekonstruiranoga dijela novoformirane stambene jedinice sve pobliže navedeno u točki 1. izreke rješenja tuženika.
2. Tužitelj u žalbi navodi da presudu pobija iz svih žalbenih razloga. Upire na odredbu članka 3. točka 28. Zakona o gradnji te navodi da u konkretnom slučaju nije sporno da radovi ne utječu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu pa se ne može ovdje govoriti niti o rekonstrukciji. Također ne može se govoriti o izmjeni usklađenosti građevine s lokacijskim uvjetima jer ovdje lokacijski uvjeti na temelju kojih je zgrada izgrađena ne postoje. Tuženik u pobijanom rješenju navodi da su stambenoj jedinici pripojeni zajednički dijelovi zgrade što međutim nije točno budući da zgrada nije etažirana i ne postoji elaborat etažiranja. Također, osporava da u spisu prileže bilo kakvi izvorni projekt zgrade jer takav dokument za tu zgradu ne postoji. Ne postoji lokacijska niti građevinska dozvola niti se tuženik pri donošenju pozvao na te akte. Navodi da je on kupio predmetni prostor i preuzeo ga od prijašnjeg vlasnika te je pristupio unutarnjem uređenju zatečenog stanja pri čemu upire na odredbu članka 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Predlaže presudu poništiti te usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i potražuje trošak sastava žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), Sud nalazi da time što je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja povrijedio je zakon na njegovu štetu.
5. Rješenje tuženika doneseno je pozivom na odredbu članka 113. stavka 1. točka 1. i stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.). Tom odredbom je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.
6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja utvrđeno, a o čemu spisu predmeta prileže zapisnici o očevidu od 14. veljače 2023. i 5. svibnja 2023. sa skicama i fotografijama, zapisnici o saslušanju stranke od 17. veljače 2023., 27. veljače 2023., 12. svibnja 2023., da je tužitelj na sjeverozapadnom i južnom dijela etaže podruma stambene zgrade izgrađene na k. č. zgr. [katastarska čestica] (zaštićeno kulturno dobro na temelju rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 23. srpnja 2012.) izveo radove na način da je u dijelu etaže podruma (E-7) koji se prema podacima iz zemljišne knjige sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i hodnika, ukupne površine 71,13 m2, uklonio sve pregradne zidove, uključujući i pregradni zid između navedene stambene jedinice i zajedničkog dijela zgrade – praone. Nadalje, uklonio je pregradni zid između dijela stambene jedinice upisane kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-5) i zajedničkog dijela zgrade – praone nakon čega je u stambenoj jedinici upisanoj u (E-7) izgradio nove pregradne zidove, u novom pregradnom zidu između navedene stambene jedinice i zajedničkog dijela zgrade – praone ostavio otvor (vrata) čime je ostvario pristup iz navedene stambene jedinice u praonu, te je unutar zajedničkog dijela zgrade između drvarnice i praone u pregradnom zidu zazidao otvor (vrata) i onemogućio pristup iz zajedničkog dijela zgrade u prostor praone. Na taj način povećao je površinu stambene jedinice (E-7) s upisanih u zemljišne knjige 71,13 m2 u sada 100,02 m2.
7. Nadalje, uvidom u dio tehničke dokumentacije izvornog projekta zgrade (Split- juni 1932.) koji prileži spisu predmeta, proizlazi da je u predmetnom podrumskom prostoru projektirana praona, prostor koji se nastavlja iz drvarnice te da je predmetnim radovima ta praonica pripojena stanu tužitelja, sve vidljivo usporedbom izvornog tlocrta podruma i novog stanja, što je sve detaljno skicirao tuženik i koja dokumentacija prileži spisu predmeta.
8. Imajući u vidu opis izvedenih radova ostaje nejasno temeljem čega je tuženik i prvostupanjski sud zaključio da bi se ovdje radilo o rekonstrukciji objekta za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, a ne o radovima koje je moguće izvoditi temeljem i u skladu s glavnim projektom u smislu odredbe članka 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22.) na koju tužitelj u žalbi upire.
9. Naime, prema odredbi članka 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.
10. Kako u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nije obrazloženo da li se predmetnim radovima na postojećoj građevini utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (izvođenje radova radi promjene namjene građevine) to činjenica pripajanja zajedničkih dijelova zgrade – praone i dijela druge stambene jedinice sama za sebe, bez utvrđivanja da se izvedeni radovi u smislu naprijed citirane odredbe Zakona o gradnji imaju smatrati rekonstrukcijom, nije dostatna za zaključak da ima mjesta primjeni naprijed citirane odredbe članka 113. Zakona o Državnom inspektoratu. Stoga, nije moguće otkloniti žalbene prigovore tužitelja da je predmetnim radovima bilo moguće pristupiti temeljem glavnog projekta koji prileži spisu upravnog predmeta.
11. Kako je tužitelj uspio u sporu valjalo mu je sukladno odredbi članka 79. stavka 1. i stavka 2. ZUS-a, kao i temeljem Tbr. 27. točka 1. alineja 2., točka 2. i točka 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23.) priznati troškove spora za sastav tužbe, zastupanja na raspravi te sastavljanja žalbe, dok trošak sastava podneska od 18. travnja 2024. nije priznat budući je navode iz podneska mogao iznijeti na ročištu za raspravu, a što je tužitelj i učinio pozivajući se na sadržaj tog podneska.
12. Slijedom navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 2. ZUS-a odlučiti kao u točki I. i II. izreke, a odluka o troškovima spora (točka III. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 1. istog Zakona.
U Zagrebu, 22. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
