Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-19/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Lucije Lasić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužiteljice ĐB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Slavku Pavloviću – Lučiću, odvjetniku u Makarskoj, protiv tuženica: 1. BB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. ĐBS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Mareli Puharić, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja i predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tuženica protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj P-3698/2019-41 od 18. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tuženica: 1. BB i 2. ĐBS, kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj P-3698/2019-41 od 18. listopada 2024.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"Usvajaju se tužbeni zahtjevi tužiteljice koji glase:

II. Utvrđuje se da je tužiteljica ĐB, rođena ĐBS, OIB: [osobni identifikacijski broj], pok. TB i VB, kao kćerka ostavitelja TB, rođenog **.**.1936., u [adresa], BiH, umrlog dana **.**.2010., u Splitu, njegova zakonska nasljednica prvog nasljednog reda kojoj pripada nasljedni dio od ¼ na njegovoj cjelokupnoj ostavinskoj imovini koja se sastoji od:

- nekretnina

u k. o. [katastarska općina], upisane u ZU [broj ZK uloška], č. zem. [katastarska čestica] za cijelo koja je u posjedovnom listu broj 783 za k. o. [katastarska općina] označena kao č. zem. [katastarska čestica], Kamena dvorište, sa 205 m2 i zgrada sa 141 m2,

- pokretnina

1. deviznog računa kod Zagrebačke banke d.d., broj [broj bankovnog računa],

2. tekućeg računa kod Zagrebačke banke d.d., broj [broj bankovnog računa],

3. Mastercard kartica Zagrebačke banke d.d., broj [broj bankovnog računa],

4. pravo korištenja grobnog mjesta na mjesnom groblju u [adresa],

5. potraživanja u neutvrđenom iznosu prema HZMO s osnova neisplaćene mirovine, pa je tužiteljica na temelju ove presude ovlaštena ishoditi u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] uknjižbu prava vlasništva u ZU [broj ZK uloška] na č. zem. [katastarska čestica] na svoje ime za ¼ idealnog dijela cjeline uz istodobno brisanja tog prava u tom dijelu sa imena tužene ad. 1., te brisanje sa svog suvlasničkog dijela pravo doživotnog plodouživanja koje je upisano na ime i korist tužene ad. 2., te je tužiteljica u grobnoj evidenciji mjesnog groblja u [adresa] ovlaštena upisati pravo korištenja za ¼ na grobnom mjestu koje je ranije bilo upisano kao pravo korištenja TB, pok. A, a sada je upisano kao pravo korištenja tuženica, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe".

III. Nalaže se tuženicama ad. 1. i ad. 2., u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno predati tužiteljici u suposjed nekretninu označenu kao č. zem. [katastarska čestica], zgrada i dvorište, 346 m2, ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te joj solidarno platiti ¼ novčanih sredstava koja su se u trenutku smrti TB pok. Marka, rođenog **.**.2010., nalazila na njegovim računima koji su naznačeni u točki I. izreke presude skupa sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 03. studenog 2010., do 31. srpnja 2015., po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015., pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

IV. Nalaže se tuženicama ad. 1. i ad. 2., u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici na ime troškova ovoga postupka iznos od 3.106,18 EUR-a."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu su podnijele tuženice: 1. BB i 2. BBS (u daljnjem tekstu: tuženice), pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11, 25/1, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev, podredno da je ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba tuženica nije osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje da tužiteljici, kao zakonskoj nasljednici prvog nasljednog reda – kćeri pok. TB pok. Marka, pripada nasljedni dio od ¼ dijela imovine koju je u trenutku smrti imao njen otac sada pok. TB i to nekretnina i pokretnina te predaja u suposjed predmetnih nekretnina.

6. Prema odredbi članka 232. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, u daljnjem tekstu:ZN) ono što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ZN-a nije vezan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. On to može pobijati u posebnoj parnici protiv osoba u čiju korist glasi rješenje čiju istinitost osporava. Rješenje o nasljeđivanju iza pok. TB je pravomoćno i veže osobe koje su sudjelovale u ostavinskom postupku dok ostali imaju pravo podnošenja nasljedničkih, vlasničkih i drugih tužbi.

7. Nadalje, prema odredbi članka 9. ZN-a, ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug na jednake dijelove. Tijekom ostavinskog postupka nije bilo sporno rodoslovlje iza pok. TB osim u dijelu u kojem tužiteljica nije navedena kao zakonska nasljednica što ona ovom tužbom traži. Pravni temelj tužbenog zahtjeva su odredbe članka 138. ZN-a, o pravu zahtijevati ostavinu. Odredbom članka 138. stavka 1. ZN-a propisano je da pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja, prema poštenom posjedniku koji tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od ostaviteljeve smrti, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Stavkom 2. istog članka određeno je da prema nepoštenom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20 godina.

8. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je tužiteljica kći TB pok. Marka kako to proizlazi iz rodnog lista, koji ima snagu javne isprave, a time i njegova zakonska nasljednica. Iz smrtovnice proizlazi da je OIB TB bio:[osobni identifikacijski broj], a JMBG [jedinstveni matični broj građana]. Iz njegovog smrtnog lista od **.**.2018., proizlazi da su mu roditelji bili NB i GB što proizlazi i iz izvoda iz matične knjige rođenih od **.**.2021., kao i njegov JMBG koji je istovjetan onom u smrtovnici gdje se navodi da je dana **.**.1972., u Slavonskom Brodu zaključio brak sa JB, majkom tuženica. Iz vjenčanog lista od 13.01.2021. proizlazi da je TB čiji su datum rođenja i OIB istovjetni podacima u smrtovnici, dana 10. studenog 1962., u Zagrebu, zaključio brak sa VB, koji je razveden 1966. VB je majka tužiteljice. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da je tužiteljičin otac TB iza kojeg je doneseno rješenje o nasljeđivanju broj O- 425/10, doneseno u postupku u kojem su tuženice i njihova majka znale da je tužiteljica kćer ostaviteljeva iz prethodnog braka sa VB. Ovo su potvrdile i sestre sada pok. TB i to ŠB i CB kao i PB koji je njihov rođak i koji živi u [adresa] pored njihove obiteljske kuće. Tetka parničnih stranaka ŠB saslušana kao svjedok u ovom postupku iskazala je da je baš ona obavijestila tužiteljicu o smrti njenog oca i dala joj smrtovnicu te da je to bilo u svibnju 2019., a da je tužiteljicu poznavala od rođenja s tim da je nije vidjela dugi niz godina sve do te 2019., kada je ugledavši je pomislila kako je slika i prilika njene sestre Đ. Ova svjedokinja iskazala je da su i druge njene sestre znale za tužiteljicu i poznavale istu sve do trenutka dok se nije udala kada je promijenila prezime i tada nisu imale komunikaciju s njom. Svjedokinja je iskazala da je na sprovodu svoga brata TB pitala tuženu 1. zašto nisu stavili u osmrtnicu tužiteljicu i njenog sina, a da joj je ista odgovorila da joj majka nije dala. Ova svjedokinja dostavila je sudu i fotografije i u dopisu tvrdi da je tužiteljica kćer njenog brata iz prvog braka i da su tuženice i njena majka znale za nju. Ovako je iskazala i druga sestra TB odnosno teta parničnih stranaka CB tvrdeći da je tužiteljica kći njenog brata koju je on dobio 1964., u braku s VB kao i da je tužiteljica neko vrijeme živjela kod oca u [adresa], i tu je živjela majka tuženica, a i same tuženice koje su bile nejaka djeca. PB pok. B rođak i susjed tuženica, potvrdio je da je tužiteljica radila u [adresa] i stanovala kod oca u njegovoj kući i da mu je baš tada pok. TB rekao da je tužiteljica njegova kćer i da je vidio da je ista živjela s njima u kućanstvu još dok je bila živa majka pok. TB, a tu su živjele i tuženice i njihova majka. Na ovakav način iskazala je i MR teta tuženica, odnosno sestra njihove majke JB koja nije u srodstvu s tužiteljicom, da joj je poznato da TB ima kćer koja se zvala ĐB i da je ista živjela s njima u [adresa] jedno vrijeme i da je tu živjela i njena sestra JB. Iz svjedodžbe koju je ŠB predočila sudu proizlazi da su [adresa] mjesto u sastavu Kotara Doboj, Općina Bosanski Brod pa i taj prigovor tuženica nema nikakvog osnove odnosno isti nije doveo u pitanje identitet TB pok. NB koji je rođen **.**.1936., s OIB [osobni identifikacijski broj]om i JMBG- om kako je prethodno rečeno.

9. Zbog svega navedenog neosnovan je prigovor tuženica da tužiteljica nije aktivno legitimirana za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari kao i da njihov otac nije tužiteljičin otac. Iz dokaza izvedenih u ovom postupku proizlazi da je TB pok. NB otac tuženica, i otac tužiteljice te da su tuženice znale da je tužiteljica kćer njihovog oca iz prvog braka. S obzirom na navedeno, u smislu odredbe članka 138. ZN-a nije nastupila zastara tužiteljičinog prava da traži ostavinu. Tužbeni zahtjev pod točkom II. je po pravnoj prirodi nasljednička tužba jer tužiteljica zahtjeva ostavinu kao zakonska nasljednica. Kako je TB umro **.**.2010., a tužba u ovoj pravnoj stvari je podnesena 20. studenoga 2019., nije protekao rok od 10 godina. S obzirom da su tuženice i njihova majka znale za tužiteljicu i da je ista kćer njihovog supruga i oca iz prvog braka to ukazuje na njihovo nepoštenje pa zastara u tom slučaju iznosi 20 godina računajući od dana smrti TB (**.**.2010.), koji rok nije istekao.

10. S obzirom da je tužiteljica zakonska nasljednica svoga oca TB pok. NB ona je legitimirana tražiti uknjižbu prava vlasništva za svoj suvlasnički dio od ¼. Kako se pravo vlasništva nasljeđivanjem stječe otvaranjem nasljedstva tj. u trenutku smrti ostavitelja tužiteljica je ovlaštena ishoditi upis svog prava vlasništva za ¼ dijela u zemljišnim knjigama.

11. Tužbeni zahtjev pod točkom III., po svojoj pravnoj prirodi je vlasnički zahtjev koji je osnovan s obzirom da je nesporno da tuženice drže nekretnine u posjedu koje su činile ostavinu pok. TB. Kako je tužiteljica kći i zakonska nasljednica TB ona ima valjani pravni temelj i zakoniti način stjecanja suvlasništva imovine, sukladno članku 166., a u svezi s člankom 46. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 14312 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZV).

12. Predmet spora je kuća i dvorište u površini od 346 m2 koja je upisana u ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je upisano kao vlasništvo tuženice 1., s pravom plodouživanja tuženice 2. Dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu novca koji se nalazi na računima pok. TB nije određen u novčanom iznosu, ali je odrediv. Tužiteljica u postupku nije dokazala koliko novca ima na računu ili nema, ali je dokazala da ti računi postoje i da su to oni koji su navedeni u rješenju o nasljeđivanju iza pok. TB za koje joj pripada dio od ¼ koliko iznosi njen nasljedni dio.

13. Što se tiče odluke o trošku parničnog postupka o istom je odlučeno sukladno odredbi članka 154. stavka 5. ZPP-a, prema kojoj sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koji su protivna stranka i umješač imali, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

14. S obzirom na naprijed navedeno žalbeni razlozi i navodi tuženica su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo te za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tuženica prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Uvidom u predmetni spis utvrđeno je da je na ročištu za glavnu raspravu održanom 24. studenoga 2022., pred prvostupanjskim sudom saslušan svjedok DB, a ne da nije saslušan, kako se to neosnovano navodi u žalbi.

15. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tuženica kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 22. siječnja 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić