REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3435/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. FV, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. FVMV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. PV, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Alen Ivković, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika: 1. RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Miljenko Jekić, odvjetnik u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2950/2023-2 od 8. siječnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno broj Psp-61/2022-19 od 14. studenoga 2023., u sjednici održanoj 22. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se revizija tužitelja protiv rješenja Županijskog suda Splitu poslovni broj Gž-2950/2023-2 od 8. siječnja 2024., zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14., dalje: Ustav RH).

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2950/2023-2 od 8. siječnja 2024. zbog pravnih pitanja navedenih u prijedlogu te su uz navedena pitanja istaknuli i to da su im u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđena temeljna ljudska prava iz prava iz Ustava RH i Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija), i to prava na obrazloženu sudsku odluku, pravo na pristup sudu i pravo na pošteno suđenje.

2. Tuženici nisu odgovorili na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Postupajući po odredbi čl. 385.a st. 2. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH ocijenilo je da su tužitelji učinili vjerojatnim da im je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 375. ZPP povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, zajamčeno čl. 29. Ustava RH i čl. 6.1. Konvencije, a koje obuhvaća i pravo na obrazloženu sudsku odluku. Naime, pobijanom drugostupanjskom odlukom nije odgovoreno na žalbene navode tužitelja (čl. 375. st. 1. ZPP) da iz iskaza samih stranaka u ovome postupku proizlazi kako su tuženici promijenili položaj dotadašnje ograde, tj. da su do počinjenog smetanja posjeda tužitelji slobodno prolazili predmetnom nekretninom, a što im je sada zbog čak dvije postavljene ograde u potpunosti onemogućeno. Također, pobijanom odlukom nije odgovoreno niti na žalbeni navod tužitelja da su oni smetanje posjeda koje je učinjeno od strane tuženika deklarirali s dva čina, i to postavljanjem ograde sa vratašcima i zabranom prolaza, pa im samim time nije jasan stav prvostupanjskog suda „kako ne postoji tužbeni zahtjev u odnosu na ozbiljne prijetnje od strane tuženika koje su pokolebale očito tužitelje da se koriste svojim pravom prolaza“.

4. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da drugostupanjski sud u pobijanoj odluci nije obrazložio svoja postupanja, utvrđenja i zauzeta pravna stajališta, pa je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno kao u izreci ovog rješenja.

5. U skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP uzima se da je prijedlog u odnosu na ostale povrede temeljnih ljudskih prava i postavljena pitanja povučen.

Zagreb, 22. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek