REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-5190/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. OIB: 23057039320, Rijeka, Jadranski trg 3a, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Buterin&Posavec, Zagreb, Masarykova ulica 3, protiv tuženika PZ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Luki Tomuliću, odvjetniku u Rabu, Poslovni centar Mali Palit, Palit 68 – p.p. 63, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-216/2024-2 od 21. kolovoza 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Povrv-957/19 od 15. studenoga 2023., na sjednici održanoj 22. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e :

I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

II. U odnosu na povredu temeljnih prava prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-216/2024-2 od 21. kolovoza 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Povrv- 957/19 od 15. studenoga 2023. postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Da li se u domaćem nacionalnom pravu prilikom suđenja od strane hrvatskih sudova mora primjenjivati opće pravno načelo rimskog prava koje se primjenjuje u čitavom kontintentalnom europskom pravnom krugu prema kojem poseban zakon (lex specialis) koji podrobnije regulira određenu specifičnu materiju a vezano i u okviru nastalih specifičnih okolnosti mora primjenjivati i ima primat prije generalnog – općeg zakona (lex generalis) koji bi se primjenjivao na materiju da nisu nastale specifične okolnosti (lat. lex specialis derogat legi generali). Drugim riječima da li u hrvatskom pravnom sustavu u slučaju ispunjenja uvjeta nastalih specifičnih okolnosti pravna norma specialnog zakona utječe na način primjene pravne norme generalnog zakona.

2. S prethodnim pitanjem povezano nastavno pitanje; da li se u slučaju ne primjene posebnog zakona u uvjetima kada su nastale specifične okolnosti koje regulira specijalan zakon može smatrati da je stranka nije imala pravično i pošteno suđenje?“ pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da je riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i razvoj prava kroz sudsku praksu.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud je zaključio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

3.1. Prilikom postavljanja prethodno citiranih pravnih pitanja tuženik zanemaruje okolnosti konkretnog slučaja, odnosno da tužitelj svoj zahtjev prema tužitelju temelji na ugovoru o solidarnom jamstvu.

3.2. Nadalje, tuženik u odnosu na postavljena pravna pitanja nije dostavio niti odluke (čl. 387. st. 3. ZPP) iz kojih bi proizlazilo da pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana odluka nije u skladu sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda, odnosno da praksa viših sudova nije jedinstvena niti je uputio na bilo koji drugi razlog koji bi doveo u pitanje pravilnost tumačenja relevantnih zakonskih odredbi nižestupanjskih sudova prilikom donošenja odluke u ovom sporu.

4. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

5. Člankom 389.a st. 3. ZPP je propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije koji ne sadrži određeno naznačenu povredu temeljnog ljudskog prava. Tuženik se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvao na čl. 385.a (dakle i na razloge iz stavka drugog) međutim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije određeno naznačio povredu temeljnog ljudskog prava.

6. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja (čl. 385.a st. 1. ZPP) odbijen. U odnosu na razloge predviđene čl. 385.a st. 2. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije je temeljem čl. 389.a st. 3. ZPP je odbačen.

Zagreb, 22. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek