REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4265/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva d.o.o., OIB 03744272526, Zagreb, Savska cesta 1, kojeg zastupa punomoćnik Marko Bujić, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž-447/2024-3 od 29. svibnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2870/2019-27 od 6. travnja 2022., u sjednici održanoj 22. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž-447/2024-3 od 29. svibnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2870/2019-27 od 6. travnja 2022., s tvrdnjom da mu je drugostupanjskom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
2. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete, koju je pretrpio uslijed pada na neosvijetljenom stubištu petog kata stambene zgrade u [adresa], a za koji događaj drži da je odgovoran tuženik, kao upravitelj zgrade. Navedeno stoga, što na stubištu zgrade nije radilo rezervno sigurnosno svjetlo tzv. „panik lampa“, a tuženik je propustio osigurati njezin popravak u okviru poslova redovnog održavanja zgrade.
3. Prihvaćajući utvrđenja prvostupanjskoga suda: da je ugovorom o upravljanju zgrade od 22. rujna 2004. tuženik preuzeo, između ostaloga, i obvezu da organizira redovno održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, u graditeljskom i funkcionalnom smislu te da obavlja povremeni godišnji pregled nekretnine i o tome sačini zapisnik; da je 2. svibnja 2018. proveden godišnji pregled stambene zgrade u [adresa], da je zapisnikom o obavljenom pregledu konstatirano, između ostaloga, kako su suvlasnici obaviješteni da u sljedećem razdoblju mogu aplicirati za sredstva za izradu toplinske ovojnice s time da je u zapisniku rukom dopisano kako nema „panik rasvjete“; da je godišnji redovni pregled zgrade izvršen po stručnim službama tuženika, uz sudjelovanje predstavnika suvlasnika; da u zgradi postoji rezervno sigurnosno svjetlo, da do petog kata (na kojem stanuje tužitelj) postoji priprema za takvu rasvjetu; da „panik lampa“ ne radi najmanje od 2015., da je tužitelj na sastancima stanara koji su se održavali jednom godišnje, tražio da se to svjetlo popravi, ali da nije na tome inzistirao s obzirom da je u zgradi bilo drugih problema, a o sastancima stanara nije vođen zapisnik; da je 13. ožujka 2019. na ulazu u kojem stanuje tužitelj nestalo struje, da je popravak struje trajao oko jedan sat, a da je tužitelj u tom periodu izašao na stubište u mraku te je pri vraćanju u stan zapeo na stepenicu iznad nivoa kata, pao i zadobio tjelesne ozljede - drugostupanjski sud je shvaćanja da ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju, u smislu odredbe čl. 379. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 53/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZOVO). Navedeno pozivom i na odredbe čl. 93. ZV-a te čl. 45. ZOVO-a, jer da je upravitelj zgrade pri obavljanju poslova redovne uprave (a što bi osposobljavanje „panik svijetla“ i predstavljalo) dužan postupati po uputama većine suvlasnika, koju uputu tuženik u trenutku štetnog događaja nije imao.
4. Ovaj sud je ocijenio da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je u postupku koji je prethodio reviziji, povrijeđeno njegovo pravo na pošteno suđenje. U obrazloženju svoga prijedloga tužitelj se poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da drugostupanjski sud nije cijenio dokaz iz spisa - zapisnik o godišnjem pregledu stambene zgrade od 2. svibnja 2018. Suprotno proizlazi iz obrazloženja pobijane odluke, iz koje je razvidno da je drugostupanjski sud prihvatio utvrđenja prvostupanjska suda, između ostaloga, i u odnosu na sadržaj zapisnika od 2. svibnja 2018. Nadalje, iz obrazloženja pobijane odluke je također razvidno da je drugostupanjski sud zaključak o tome da ne postoji odgovornost tuženik za naknadu nastale štete tužitelju, donio temeljem dokaza prema stanju spisa. Sadržaj tužiteljevog prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji je drugostupanjski sud izveo pravne zaključke. U pobijanoj presudi drugostupanjski sud je odgovorio na sve činjenične navode tužitelja, presuda je obrazložena, ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumljivom.
4.1. Stoga, ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj ne bi imao pravo na pravično suđenje. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije problematizira pravni stav o potrebi postojanja naloga za poduzimanjem konkretne radnje od strane tuženika kao upravitelja zgrade, međutim, niti ne tvrdi da bi postojala drugačija sudska praksa pa tako niti da bi koristio mehanizam za ujednačavanje sudske prakse u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, te postavio i obrazložio pitanje kojim bi pozivom na eventualno neujednačenu praksu problematizirao pravni stav drugostupanjskoga suda iz pobijane odluke.
5. Kako dakle, tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu u postupku pred drugostupanjskim sudom bilo povrijeđeno temeljno pravo na pravično suđenje na koje se poziva u prijedlogu za dopuštenje revizije, to je prijedlog valjalo odbaciti temeljem odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a.
Zagreb, 22. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
