REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2214/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja LB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i drugotužiteljice JB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa majka MB, koju zastupa punomoćnica Tihana Gregov, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika Grad Zadar, Zadar, Narodni trg 1, OIB 09933651854, kojeg zastupaju gradonačelnik AB i punomoćnica RB, dipl. iur., djelatnica tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1459/2020-2 od 5. prosinca 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru broj P-3219/19-31 od 25. veljače 2020., u sjednici održanoj 22. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije i pravovremenu dopunu tog prijedloga protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1459/2020-2 od 5. prosinca 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru broj P-3219/19- 31 od 25. veljače 2020.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije, tužitelji su naveli da ga podnose zbog razloga propisanih odredbom čl. 385.a st. 1. alineja 4. i st. 2. Zakona o parničnom postupku, odnosno zbog toga što smatraju da su im zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Odredbom čl. 387. st. 2. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), propisano je da prijedlog za dopuštenje revizije mora, između ostaloga, sadržavati određeno naznačeno pravno pitanje iz čl. 385.a st. 1. ZPP ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz čl. 385.a st. 2. ZPP za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put.

4.1. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj sud je ocijenio da iz sadržaja podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije proizlazi da tužitelji nisu postavili određeno pravno pitanje sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP u vezi čl. 387. st. 2. toč. 2. ZPP.

4.2. Budući da tužitelji u prijedlogu nisu naznačili određeno pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu odbaciti.

5. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 55/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 i 6/24 - dalje: Konvencija), te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

5.1. Glede navoda tužitelja da je došlo do povrede njihovog prava na pravično suđenje zbog pogrešne primjene materijalnog prava u postupku pred drugostupanjskim sudom, treba istaći da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva prava na pravično suđenje. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. U postupku pred nižim sudovima tužiteljima je bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima tuženika, iznose činjenice i predlažu dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluju u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelji nisu imali pravično suđenje.

5.2. Što se tiče pritužbe koja se odnosi na povredu prava vlasništva zajamčenog čl. 48. Ustava RH odnosno prava na mirno uživanje imovine zajamčenog čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju, tužitelji nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo vlasništva odnosno pravo na mirno uživanje imovine.

5.3. Slijedom navedenog, budući da tužitelji nisu učinili vjerojatnim da su im u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava, pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6. st. 1. Konvencije te pravo vlasništva zajamčeno čl. 48. Ustava RH odnosno pravo na mirno uživanje imovine zajamčeno čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju, prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti i u dijelu u kojem je podnesen na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.

Zagreb, 22. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina