Poslovni broj: Usž-3148/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Marine Kosović Marković predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Marina Ibacom d.o.o., Banjole, Glavica 7, kojega zastupa opunomoćenik Aleksandar Puh, odvjetnik u Puli, Leharova 1, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1805/2023-9 od 12. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1805/2023-9 od 12. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/785, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 6. rujna 2023. (točka I. izreke) te se odbija zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora (točka II.). Rješenjem tuženika naređeno je tužitelju kao vlasniku da u roku od 90 dana ukloni osam predgotovljenih konstrukcija (kontejnera), tlocrtnih dimenzija 6,0 m x 2,4 m, koji služe za stanovanje djelatnika, dvije predgotovljene konstrukcije (kontejnere), tlocrtnih dimenzija 4,0 m x 2,4 m, koji služe kao sanitarni čvorovi i metalnu konstrukciju (spremište), tlocrtnih dimenzija 4,8 m x 2,8 m, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te drvenu nadstrešnicu tlocrtnih dimenzija 5,0 m x 5,0 m i drvenu zgradu (zatvorenu), tlocrtnih dimenzija 3,0 m x 3,0 m, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve izgrađeno unutar izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko – turističke namjene, prema PPU Općine Ližnjan, bez građevinske dozvole.
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu kojom pobija njezinu zakonitost u cijelosti iz svih žalbenih razloga. U žalbi osporava da se u konkretnom slučaju radi o građevini, već smatra da se radi o sklopu koji je namijenjen za obližnje gradilište. Ukazuje da je iz nalaza sudskog vještaka vidljivo da se drvena kučica nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], dok se drvena nadstrešnica nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga zaključuje da se drvena nadstrešnica ne nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je navedeno u osporenom rješenju radi čega je ono ništavo. Nije suglasan sa zaključkom prvostupanjskog suda da je rješenje tuženika dovoljno individualizirano za izvršenje obzirom da mora maknuti nešto s određene katastarske čestice što se na njoj ne nalazi. Smatra da je takvo rješenje neprovedivo, odnosno njegovo izvršenje je stvarno i pravno neizvršivo. Upućuje da je podneskom od 29. rujna 2023. zatražio provođenje građevinskog vještačenja na okolnost jesu li mobilni kontejneri i građevine koje nisu trajno povezane s tlom, građevine u smisli Zakona o gradnji, o čemu se prvostupanjski sud nije očitovao u presudi. Stoga smatra da njegovi navodi nisu u cijelosti ispitani od strane prvostupanjskog suda radi čega mu nije omogućena stvarna i efikasna pravna zaštita, odnosno pravično suđenje. Ističe da se pobijana presuda uopće ne može ispitati, jer nije vidljivo iz kojeg razloga nisu prihvaćeni njegovi navodi da se ne radi o građevinama, odnosno da mu nije potrebna građevinska dozvola uzimajući u obzir njegov prijedlog za izvođenjem građevinskog vještačenja. Pozivajući se na praksu Ustavnog suda i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ističe važnost valjano obrazložene sudske odluke, koja je u konkretnom slučaju izostala obzirom da prvostupanjski sud nije odlučio o njegovim prijedlozima za provođenje građevinskog vještačenja i za odgodnim učinkom tužbe. Napominje da drvena nadstrešnica koja se sastoji od četiri grede, nije namijenjena za smještaj radnika niti je tuženik u osporenom rješenju naveo da predmetne građevine imaju tu namjenu radi čega je zaključak prvostupanjskog suda da se radi o građevinama za smještaj radnika preuranjen. Predlaže da ovaj Sud uvaži žalbu, preinači prvostupanjsku presudu te mu dosudi troškove sastava žalbe u iznosu od 1.562,0 €.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu tužitelja.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja čime nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Prema članku 66. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. dalje ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu izjaviti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi.
8. Naime, osporeno rješenje doneseno je u inspekcijskom postupku na temelju članka 113. stavka 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, 115/18. i 117/21. dalje ZDI), kojim je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
9. Prema podacima spisa predmeta, odnosno zapisniku o očevidu od 9. kolovoza 2023., bez građevinske dozvole je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, izvedeno osam predgotovljenih konstrukcija (kontejnera), tlocrtnih dimenzija 6,0 m x 2,4 m, koji služe za stanovanje sezonskih turističkih djelatnika, dvije predgotovljene konstrukcije (kontejnere), tlocrtnih dimenzija 4,0 m x 2,4 m, koji služe kao sanitarni čvorovi za potrebe navedenih osam kontejnera i metalna konstrukcija (spremište), tlocrtnih dimenzija 4,8 m x 2,8 m, zatim drvena nadstrešnica tlocrtnih dimenzija 5,0 m x 5,0 m i drvena zgrada (zatvorena), tlocrtnih dimenzija 3,0 m x 3,0 m, namijenjene iznajmljivanju bicikala.
10. Tužitelj naprijed utvrđeno činjenično stanje osporava svojim žalbenim navodima da se ne radi o građevinama u smislu članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), kojim je propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem
11. Međutim, taj žalbeni prigovor je već valjano otklonio prvostupanjski sud obrazlažući da predmetne građevine kako su opisane u rješenju tuženika i zapisniku o očevidu od 9. kolovoza 2023., te prikazane na fotografijama s očevida, predstavljaju skup građevina, u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji, jer se radi o sklopu nastalom građenjem na način da je osam predgotovljenih konstrukcija prenamijenjeno u objekte za privremeno stanovanje, uz koje su smješteni sanitarni čvorovi i popratni objekti. Pored navedenog, citiranom odredbom Zakona o gradnji građevinom se smatraju i objekti nastali postavljanjem od gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije prema ocjeni i ovog Suda nije odlučna, jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine.
12. Nije osnovan niti prigovor tužitelja o neprovedivosti rješenja tuženika obzirom da se drvena nadstrešnica ne nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], kako je utvrđeno rješenjem tuženika, već na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovo iz razloga što je izreka rješenja tuženika odrediva, odnosno dovoljno individualizirana i konkretizirana da je sasvim izvjesno na koje se građevine nalog o uklanjanju odnosi pa se izreka rješenja tuženika može izvršiti.
13. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovoga Suda činjenično stanje u postupku je pravilno i potpuno utvrđeno te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo.
14. Pravilno tužitelj upućuje da je prvostupanjski sud propustio odlučiti o zahtjevu tužitelja za odgodnim učinkom tužbe u kojem je predloženo provođenje građevinskog vještačenja, međutim ovaj propust prvostupanjskog suda kraj utvrđenog činjeničnog stanja ne utječe na drugačije rješenje ove upravne stvari.
15. Kako, dakle, tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
16. Slijedom navedenog, trebalo je, temeljem članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke, a kako tužitelj nije uspio sa svojom žalbom, trebalo je u skladu s člankom 79. stavkom 4. ZUS-a odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe (točka II. izreke).
U Zagrebu 22. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
