REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Poslovni broj: P-471/2021-42

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mileni Blagonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČHR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Iva Simić, odvjetnica u Puli, protiv tuženika OPĆINA FAŽANA, 43. istarske divizije 8, Fažana, OIB: 47321571460, koju zastupa punomoćnica Lara Tončić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Lara Tončić i Filip Simić u Puli, radi naknade vrijednosti oduzetog dijela nekretnine, nakon glavne rasprave zaključene dana 3. prosinca. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice Ive Simić, odvjetnice u Puli i punomoćnice tuženika Lare Tončić, odvjetnice u Puli, dana 22. siječnja 2025., objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Nalaže s tuženiku da tužiteljici na ima naknade vrijednosti nekretnine isplati iznos od 33.719,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 13. svibnja 2020.g. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za period do 31. lipnja 2023.g. te po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za period od 01. srpnja 2023.g. do isplate, kao i da joj naknadi trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici ČHR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici OPĆINA FAŽANA, 43. istarske divizije 8, Fažana, OIB: 47321571460,, naknadi parnični trošak u iznosu od 4.787,87 EUR EUR, u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena u dijelu radi isplate iznosa od 324,40 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od kojih nekretnina je temeljem rješenja Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižni odjel Pula, od 12. svibnja 2020.g. cijepan dio ukupne površine 171 m2 kao nerazvrstana cesta te je otpisom te površine na novoformiranu kč. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uknjiženo pravo vlasništva u korist Općine Fažana, javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu. Navodi da su k. č. br. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uključujući i navedeni dio u površini od 171 m2, bile u isključivom posjedu tužiteljice te se iste nisu koristile za promet vozilima. Na toj površini koja je otpisana kao nerazvrstana cesta bila je ulegnuta trava i nastao je zemljani utor iz razloga što je tužiteljica na tom dijelu svojih nekretnina parkirala svoje vozilo uvijek prilikom dolaska u svoj maslinik. Nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], koje graniče sa k. č. br. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] su poljoprivredna zemljišta na koja nitko nije dolazio vozilom, a k. č. br. [katastarska čestica] koje također graniče sa navedenim nekretninama imaju pristup sa druge strane iz Ulice Matije Vlačića. Na poljoprivrednom zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] naknadno je bespravno sagrađena kuća te je krajem 2017.g. tužiteljica primijetila da vlasnici te nekretnine povremeno prolaze vozilom tim utabanim dijelom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], u čemu ih tužiteljica nije spriječila te su oni nastavili povremeno tuda prolaziti vozilom. Nakon toga, tužiteljica je u svibnju 2020. zaprimila spomenuto rješenje kojim se utvrđuje da dio k. č. br. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] u površini od 171 m2 predstavlja nerazvrstanu cestu te je isti odcijepljen od ove nekretnine i prenesen u vlasništvo tuženika. Ubrzo nakon provedbe ovog rješenja na zemljani dio ove nekretnine u tom dijelu nasut je šljunak, sve kako bi se tuda moglo nesmetano prolaziti vozilima. Naknadno je i vlasnik susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] počeo koristiti taj prolaz i još daljnji dio nekretnine tužiteljice u duljini od 15 m do svoje nekretnine te se obratio tužiteljci radi osnivanja nužnog prolaza u tom dodatnom dijelu koji se nastavlja na dio koji je upisan kao nerazvrstana cesta. Stoga je dana 15.3.2021. sklopljen Ugovor o zasnivanju služnosti temeljem kojeg je tužiteljici isplaćena naknada za služnost. Tuženik nije proveo postupak izvlaštenja niti je tužiteljici isplatio naknadu za oduzeti dio k. č. br. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini 171 m2, koji se od 2017. koristi za promet vozilima i koji je od svibnja 2020. upisan kao vlasništvo u korist tuženika, javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu. Tužiteljica se 9.12.2020. obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu, na koji zahtjev tuženik nije odgovorio. Tužiteljica za ukupnu površinu od 171 m2 kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], potražuje naknadu u iznosu od 256.500,00 kn SPP, sada 34.043,40 EUR SPP. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 2.7.2024. potražuje isplatu iznosa od 33.719,00 EUR SPP.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama evidentirana je kao nerazvrstana cesta i upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Fažana temeljem prijavnog lista DGU-Područnog ureda za katastar Pula-Pola klasa: 932-06/2020-02/352, URBROJ: 541-27-02/2-20-5 od 20. travnja 2020. i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Fažana, klasa: 361- 01/15-01/85 od 28. prosinca 2015., a sve temeljem čl. 131. Zakona o cestama. Predmetna nekretnina već više od desetljeća u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu koja kao takva predstavlja javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženice te da je evidentirana je kao nerazvrstana cesta i upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Fažana na temelju odredbe iz čl. 131. Zakona o cestama, odnosno time je u zemljišnim knjigama i katastru samo usklađeno zemljišnoknjižno i stvarno vlasničko stanje predmetne nekretnine. Iz fotografija s aplikacije Google Earth Pro koje prikazuju snimke iz 2007. i 2010. godine razvidno je kako je prije stupanja na snagu Zakona o cestama predmetna nekretnina već predstavljala cestu koja se koristila za promet vozila i bila pristupačna većem broju korisnika. Od trenutka kada je određeno zemljište prenamijenjeno u prometnicu prijašnji vlasnici ne mogu tražiti predaju u posjed te nekretnine već samo naknadu, s time da od dana izvršene prenamjene teče rok zastare za predmetno potraživanje. Tuženica stoga ističe prigovor zastare potraživanja tužiteljice jer je od prenamjene predmetnog zemljišta u prometnicu proteklo više od pet godina. Tuženica osporava i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kako neosnovan i obveže tužitelja da joj nadoknadi prouzročeni parnični trošak. 3. U dokaznom postupku pročitani su rješenje ovog suda posl. br. Z-5904/2020 od 12.5.2020. (5,6), prijepis posjedovnog lista (7), ugovor o zasnivanju uslužnosti i uređenju međusobnih odnosa od 18.5.2021. (8-10), kopija katastarskog plana (11), povijesni ZK izvadak (12-18), fotografija (18), kopija katastarskog plana (19), zamolba za naknadu od 8.12.2020. i povratnica (20-21), fotografije sa google earth pro iz 2007. i 2010. (30-31), kopija katastarskog plana (42), povijesni ZK izvadak (43-45), kopije katastarskog plana (46,47), rješenje Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove od 10.7.2017. (49-51), lokacijska dozvola od 7.2.2007. (52,53), rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo od 5.1.2022. (57), kopija katastarskog plana (58), preslik predmeta ZK odjela posl. br. Z-5904/20 (63-99), preslik spisa ZK odjela posl. br. Z-5904/2020, nalaz i mišljenje vještaka VETING d.o.o. Pula od 2.11.2023. (119-132), dopuna nalaza i mišljenja vještaka VETING d. o. o. Pula od 8.4.2024. (171-174), nalaz i mišljenje vještaka Milice Gavranović od 29.2.2024. (141-156), iskaz vještaka Milice Gavranović, iskaz tužiteljice i zz tuženika.

4. Očitujući se na navode iz odgovora na tužbu, tužiteljica u podnesku od 12.10.2021. navodi da je netočan je navod tuženika da predmetna nekretnina već više od desetljeća u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu. Predmetni dio nekretnine tužiteljice koristio se za promet vozila i bio pristupačan većem broju korisnika samo u ograničenom periodu do izgradnje ceste u ulici Matije Vlačića, nakon čega je prestala potreba za korištenjem iste i faktično stanje je izmijenjeno. Tužiteljica radi jasnijeg prikaza izmijene stanja predmetne nekretnine iznosi sljedeći povijesni slijed događaja: od 1970. do 1980. obitelj tužiteljice prodala je ukupno 6 građevinskih nekretnina i 3 nekretnine proglašene kao zeleni pojas u građevinskoj zoni. U tom trenutku jedini mogući prilaz nekretninama bio je iz smjera [adresa] uz sjeverozapadni rubni dio k. č. br. [katastarska čestica] u širini cca.1,5-2m, u posjedu i vlasništvu obitelji tužiteljice. Prostornim planom za naselje Fažana, koji je 70-tih godina stupio na snagu, u tom je prostoru planirana prometnica, buduća ulica Matije Vlačića. Sastavni dio prometnice trebale su postati nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], nastale parcelacijom matične k. č. br. [katastarska čestica], sve u posjedu i vlasništvu obitelji tužiteljice, a izgradnjom ulice Matije Vlačića i njenim spajanjem sa [adresa]-županijskom cestom znalo se da prestaje i nužnost privremenog prilaza. 1990.g. započele su pripremne radnje oko rješavanja imovinsko pravnih odnosa radi izgradnje ulice Matije Vlačića. 31.01.1990.g. majci tužiteljice ČH prestaje pravo korištenja i posjeda k. č. [katastarska čestica], temeljem Rješenja Skupštine općine Pula Klasa:UP/I-944-05/90-01/8 Ur.Br.2168-06-05-90-1. Nije određena naknada, koja se prema obrazloženju u Rješenju, trebala odrediti naknadno. 18. 07. 1997.g. kao zakonski nasljednik, nakon smrti majke, tužiteljica je podnijela Zahtjev radi određivanja naknade za izvlaštenu nekretninu k. č. [katastarska čestica]., Uredu za imovinsko pravnu službu u Puli te je 21.10.2003. sklopljena Nagodba Klasa:UP/I-943-04/99-01/23 Ur.br.: 2163-04-04-03 radi određivanja naknade za izvlaštenu k. č. [katastarska čestica]. Pripremne radnje radi postavljanje infrastrukture u ulicu Matije Vlačića započele su 2001., na način da su stvoreni uvjeti za spoj iste s [adresa] cestom otvaranjem koridora za prolaz vozila. Time je pored već prethodno izvlaštene k. č. [katastarska čestica], u tom trenutku već u posjedu i vlasništvu Općine Fažana, obuhvaćena i k. č. [katastarska čestica], u posjedu i vlasništvu tužiteljice. Po završetku radova na postavljanju cijevi ulica Matije Vlačića je spajanjem na [adresa] postala slobodna za prometovanje stanara. 15.10 2001.g. Rješenjem Ureda državne uprave, Ureda za imovinskopravne poslove u Puli Klasa UP/I-943-04/01-01/61 Ur.Br.:2163-10/1-01-20, određeno je nepotpuno izvlaštenje k. č. [katastarska čestica] za potrebe Vodovoda u postavljanju vodovodnih cijevi glavnog voda [adresa] jug. Radovi na postavljanju vodovodnih cijevi i poravnavanja prometnice trajali su cca. 10 dana. 18.02.2005.g. potpisan je Ugovor o služnosti s Herculaneom radi postavljanja kanalizacijskih cijevi na k. č. [katastarska čestica] u posjedu i vlasništvu tužiteljice te općinskoj 1167/17 i ostalim k.č. Radovi, prolaz vozila i mehanizacije uvijek su kretali se iz smjera [adresa] prema navedenim parcelama. Nakon iskopa i postavljanja cijevi iskopi su se uredno zatrpavali stoga su stanari mogli svojim vozilima neometano koristiti utabanu cestu. Na potezu prometnice OH [adresa] uslijedilo je postavljanje javne rasvjete i telefona. Od završetka radova na postavljanju vodovodnih cijevi i spoja [adresa] s [adresa] prestala je i funkcija ranije opisanog privremenog prilaznog puta. Dakle, 2005.g, od trenutka izgradnje drugog dijela ceste u ulici Matije Vlačića predmetni dio nekretnine tužiteljice prestao se koristiti za promet vozila te je tužiteljica uspostavila samostalan posjed. Od tada pa sve do 2017.g. tužiteljica je bila u isključivom i samostalnom posjedu i koristila je predmetni dio nekretnine za parkiranje svog vozila, a tijekom 2017.g. godine vlasnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povremeno su počeli prolaziti dijelom njene nekretnine k. č. [katastarska čestica]. Tijekom 2021.g. i vlasnik susjedne nekretnine k. č. [katastarska čestica] počeo je koristiti taj prolaz i još daljnji dio nekretnine tužiteljice u duljini od 15 m do svoje nekretnine te se obratio tužiteljici radi osnivanja nužnog prolaza pa je dana 15. ožujka 2021.g. sklopljen Ugovor o zasnivanju služnosti koji je dostavljen uz tužbu. Obzirom na navedeno, budući je tijekom 2017.g. prestao samostalan posjed tužiteljice na predmetnom dijelu nekretnine, koji je tek od tada postao pristupačan većem broju korisnika, tužiteljica ističe da je tužbu podnijela u zakonskom roku te je neosnovan prigovor zastare. Tuženik je znao da je predmetna nekretnina u vlasništvu tužiteljice i samim time smatra se nepoštenim stjecateljem pa je dužan tužiteljici platiti zakonsku zateznu kamatu od dana stjecanja13. svibnja 2020.g.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je nova k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama evidentirana kao nerazvrstana cesta i upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Fažana, nastala cijepanjem od ranijih nekretnina u vlasništvu tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] površine od 171 m2, a na temelju prijavnog lista DGU-Područnog ureda za katastar Pula-Pola klasa: 932- 06/2020-02/352, URBROJ: 541-27-02/2-20-5 od 20. travnja 2020. i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Fažana, klasa: 361-01/15-01/85 od 28. prosinca 2015.

7. Sporno je kada je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala kao nerazvrstana cesta (cesta u naravi). Sporno je i kada je tužiteljici počeo teći rok zastare potraživanja s osnove naknade za izvlaštenje.

8. Provedenim uviđajem na licu mjesta i mjerničnim vještačenjem po vještaku Veting d.o.o. Pula (TH) utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] upisana je kao nerazvrstana cesta površine 171 m2 koja je nastala geodetskim elabotratom izrađenim u svrhu evidentiranja izvedenog stanja ceste br. 272/2019 dijelom od k. č. [katastarska čestica] i dijelom od k. č. [katastarska čestica]. Izrađena je Skica lica mjesta na kojoj je oker bojom prikazana sporna katastarska čestica br. [katastarska čestica]. Izrađene su ortofoto karte iz 2011, 2016, 2018 i 2020 godine na kojima je crvenom linijom prikazana k. č. [katastarska čestica].

9. Tuženica je na provedeno mjernično vještačenje imala primjedbi o kojima se očitovala u podnesku od 20.12.2023., jer je mjernični vještak na ortofotokartama iz 2011.g. i 2016.g. pogrešno prikazao smještaj novonastale k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na terenu. Tuženica pretpostavlja da je do omaške došlo zbog tzv. pomaka katastarskog plana, odnosno iz razloga što se katastarski plan na ortofotokartama ne podudara uvijek sa stvarnim stanjem na terenu. Naime, iz svih ortofotokarti u nalazu i mišljenju vještaka vidljivo je da je sporna prometnica od 2011. do 2020. uvijek na istom mjestu, ali je prikaz novonastale k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na terenu na različitim ortofotokartama drugačiji zbog tzv. pomaka katastarskog plana.

10. Očitujući se o primjedbama tuženice mjernični vještak Veting d.o.o. (TH) je u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 8.4.2024. izvršio je ispravak uklopa kopija katastarskog plana u ortofoto karte iz 2011. god. i 2016. prema postojećem stanju u naravi. Do pomaka katastarskog plana dolazi iz razloga što je kopija katastarskog plana nastala početkom 19 stoljeća i lošeg je mjerila.

11. Sud prihvaća provedeno mjernično vještačenje jer je izrađeno stručno i objektivno, a u dopuni nalaza i mišljenja mjernični vještak je prihvatio primjebe tuženice, čime su iste otkonjene, te nakon toga stranke više nisu imale primjedbi na provedeno mjernično vještačenje.

12. Provedenim graditeljskim vještačenjem po vještaku Milici Gavranović, iz nalaza i mišljenja od 29.2.2024. utvrđeno je da procijenjena tržišna vrijednost predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 171,00m2, na dan 12.05.2020. iznosi 33.719,00 €. Objekt na kućnom broju 81 bio je već sagrađen 2011. godine što je utvrđeno uvidom na digitalnoj ortofoto karti iz 2011.

13. Tužiteljica je na provedeno graditeljsko vještačenje imala primjedbe o kojima se očitovala u podnesku od 20.3.2024., jer je graditeljski vještak u nalazu i mišljenju propustio utvrditi je li predmetni put vidljiv u periodima do 2017.g. te u periodu nakon 2017. Nadalje, da je nejasno utvrđenje vještaka da je kuća na kućnom broju 81 bila sagrađena još 2011. s obzirom da je na ortofoto kartama iz 2011. vidljiva mala građevina-baraka, dok je tek na snimkama iz 2017. i 2018. vidljiva građevina veće površine, odnosno kuća koja se i danas nalazi na kbr. 81. Ukoliko ove okolnosti vještak nije mogao nedvojbeno utvrditi temeljem predmetnih snimki tada je trebao izvršiti uvid u dodatnu dokumentaciju (datum izdavanja uporabne dozvole, izdavanja kućnog broja i sl.) kao bi utvrdio točan datum izgradnje, odnosno dovršetka izgradnje i početka uporabe kuće na kbr.81.

14. Tuženica je na provedeno graditeljsko vještačenje imala primjedbe o kojima se očitovala u podnesku od 2.4.2024., jer vještak nije u cijelosti postupio sukladno zadatku koji je dobio od suda, već je samo izvršio procjenu nekretnine i utvrdio da je zgrada na kućnom broju 81 bila sagrađena 2011. godine. Tuženica je predložila da vještaci na temelju uvida u ortofoto karte i snimke katastra te aplikaciju Google Earth Pro utvrde kada je predmetna nekretnina prenamjena u prometnicu, a sud je raspravnim rješenjem od 17. veljače 2022. i odredio da će se vještačenja provesti radi utvrđenja te okolnosti. Tuženica stoga predlaže da se vještakinja očituje o tome kada je predmetna nekretnina najkasnije prenamijenjena u prometnicu.

15. Očitujući se o primjedbama stranaka graditeljski vještak Milica Gavranović u svom iskazu na zapisniku od 1.7.2024. navodi da je iz ortofoto karti za 2019. i 2020. godinu vidljivo da se put na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristi. I prema orotofoto karti iz 2016. vidi se put i vidi se da se put koristi jer se vidi prilaz objektima na kućnom broju 81, k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Stoga smatra da se prema ovim ortofoto snimkama iz 2016. godine ta nekretnina koristila kao put. I 2011. godine prema ortofoto karti nekretnina se koristila kao put. Navodi da ovo što se vidi na ortofoto karti iz 2016. nisu stabla nego sjene. Već 2011. godine k. č. br. [katastarska čestica] imala je kućni broj 81, što znači da je već tada bio izgrađen objekt, a vidljivo je da je izgrađen objekt i da postoji pristupni put i da je pored tog objekta vjerojatno bio izgrađen i pomoćni objekt koji je poslije spojen s glavnim objektom. Nema podatak kada je dobivena građevinska dozvola za objekt na kućnom broju 81.Navodi da se do kuće na kućnom broju 81 pristupalo putem preko predmetne k. č. [katastarska čestica] i onda desno, te da je prilaz prema samom objektu jasno vidljiv na ortofoto snimkama. Od 2011. pa do danas radi se o makadamskom putu na k. č. [katastarska čestica]. taj put na k. č. [katastarska čestica] nastao je najkasnije 2011. godine prema dostupnoj dokumentaciji, jer za ranija razdoblja nemamo dokumentaciju. Navodi da je prema orotofo snimci iz 2011. utvrdila da je već tada k. č. [katastarska čestica] imala kućni broj 81, gdje se taj kućni broj vidi na orotofoto snimci kao što je prikazano na str. 10 nalaza i mišljenja. Nije provjeravala kada je dodijeljen kućni broj, ali objekt je definitivno postojao. 16. Nakon saslušanja graditeljskog vještaka stranke više nisu imale primjedbi na provedenog graditeljsko vještačenje te ga i sud u cijelosti prihvaća s obzirom da je izrađeno stručno i objektivno, kao i da su saslušanjem graditeljskog vještaka otklonjene sve primjedbe na provedeno vještačenje.

17. Tužiteljica u svom iskazu navodi da su dvije parcele koje su bile njeno vlasništvo, postale nerazvrstana cesta, sada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ta današnja k. č. [katastarska čestica] da se kao put nije koristila još od 2001. kada su započeli radovi na izgradnji [adresa] u [adresa] u prvom mjesecu te godine kada je stvoren koridor od [adresa] prema ulici Matije Vlačića i postavljene su vodovodne cijevi za glavni vodovod Fažana Jug. Tada su se stvorili preduvjeti da stanari ulice Matije Vlačića i ljudi koji su tamo imali parcele se koriste tom ulicom za prolaz osobnim automobilima, a isto tako se koristila za prolaz strojeva koji su tamo izvodili radove. Ulica Matije Vlačića je u cijelosti dovršena 2005. godine. Međutim i dok su se radovi izvodili, oni su se izvodili po 10 do 15 dana, svejedno je postojala mogućnost prolaska vozilima jer je taj koridor bio širok od 5,6,7 metara. Parcela koja je prethodno bila njeno vlasništvo, sada k. č. [katastarska čestica] je u naravi bila poljski put širine 1,5-2 m, koju su koristili stanari ulice Matije Vlačića za dolazak do svojih parcela, kao privremeni put od [adresa] do spoja sa ulicom Matije Vlačića gore, ali to je bilo samo do 2001. godine. Nakon 2001. godine, taj poljski put je koristila samo ja radi dolaska u svoj maslinik na parcele k. č. [katastarska čestica]. Taj put koristio je i vlasnik parcele k. č. [katastarska čestica], koja je tada bila poljoprivredno zemljište i nije imala drugi prilaz, s time da su vlasnici te parcele dolazili jako rijetko jer su živjeli negdje vani. Tada je na toj parceli bio jedan pomoćni objekt, dok su oni tek naknadno nadogradili kuću, što je bilo negdje između 2015. ili 2016. godine. Taj privremeni put, odnosno te parcele u njenom vlasništvu, a koje su današnja k. č. [katastarska čestica], koristio se za pristup do glavne ceste – [adresa], a koristili su ga samo vlasnici koji su tamo imali kuće, dakle to nije bio put kojim je svatko prometovao. Međutim, oni taj privremeni put nisu više koristili nakon što su se stvorili uvjeti da se može prolaziti ulicom Matije Vlačića, jer su svi oni imali izlaze iz svojih kuća na ulicu Matije Vlačića. Izgradnja ulice Matije Vlačića bila je planirana još prostornim planom iz 1970-ih godina, zato je njena obitelj i prodavala parcele na toj lokaciji jer se znalo da će biti izgrađena cesta OH [adresa], a sama cesta se počela graditi 2001. godine. Od 2001. nadalje, taj put su koristili samo oni, dolazili su tamo vozilima i strojevima kojima su obrađivali njihov maslinik i parkirali su svoja vozila na tom putu, dakle na današnjoj k. č. [katastarska čestica]. Nitko im nikada nije prigovarao što tamo parkiraju svoja vozila. Od 2017. godine tim putem pješke, a možda koji put i automobilom prolazi i vlasnik poljoprivredne parcele k. č. [katastarska čestica], s time da ga tužiteljica osobno nikad nije vidjela da prolazi automobilom. Vlasnik te parcele ju je 2021. godine tražio da sklope ugovor o nužnom prolazu i to su i napravili. Rješenje o upisu nerazvrstane ceste na toj parceli primila je u svibnju 2020. godine. Do tada uopće nije smatrala da jojje na bilo koji način ograničeno pravo vlasništva na toj nekretnini, to je bilo njeno prvo saznanje o tome. Taj put dok se u cijelosti koristio, dakle sve do [adresa], koristili su ga vlasnici susjednih nekretnina. Na pitanje da pokaže na ortofoto karti iz 2011. na strani 125 spisa na što misli kada govori o "privremenom putu", pokazuje da se radi o putu koji ide od ulice Matije Vlačića do [adresa] u cijeloj svojoj dužini, dakle ne samo dio današnje k. č. [katastarska čestica], nego taj put u cijelosti, s time da je taj put koristila samo ona jer je jedino ona vlasnica parcela k. č. [katastarska čestica] do kojih je tamo pristupala. Taj put koristila je samo ona od 2001. do danas. Sada koristi samo put na k. č. [katastarska čestica] jer pristupa iz ulice Matije Vlačića i taj put tako koristi od 2001. godine. Prije 2001. godine koristili su i produžetak tog puta koji je išao sve do [adresa]. Na pitanje jesu li to na ortofoto karti iz 2011. godine parkirana vozila na tom putu, odgovara da jesu i da su ta vozila mogla ući na taj put iz ulice Matije Vlačića i da nije tamo bila stalno prisutna. 2011. godine su uglavnom ta vozila na taj put pristupala iz [adresa], a sa [adresa] su mogla pristupiti jedino "po kampanji" (preko njiva). Taj "privremeni put" postojao je od kad su se počele prodavati parcele u ulici Matije Vlačića, otprilike od sredine 1970-ih godina ili početkom 1980-ih godina. Taj put naziva "privremenim" iz razloga zato što nakon što se probila cesta OH više nije bilo potrebe da se taj put koristi. Taj put nije bio makadamski put nego zemljani, on se stalno morao nasipavati da bi vozila mogla prolaziti. Taj put se nasipavao sa zemljom, nije se nasipavao sa pijeskom. Zapravo to nitko nije nasipavao, nego je voda ispirala zemlju i onda je ostajalo kamenje na putu. Taj put se danas više ne koristi u cijelosti od ulice Matije Vlačića do [adresa], jer svi pristupaju iz ulice Matije Vlačića, odnosno samo oni koji su i vlasnici i oni koji imaju pravo prolaza. Na tom putu stavila je prepreke, odnosno napravila je suhozid u vrijeme kada je tamo napravljeno parkiralište. Otprilike na granici između k. č. [katastarska čestica] stavila je jedno deblo. To deblo stavila je na svojoj nekretnini k. č. [katastarska čestica]., možda 2005. ili 2006. godine. Na pitanje kako to da se to deblo ne vidi na ortofoto snimci iz 2011. godine, odgovara da deblo s vremenom istrune, s time da je to uvijek jedno te isto deblo koje je zatečeno na uviđaju. To je inače deblo bora koje ima neki svoj vijek trajanja i postepeno trune. To je uvijek jedno te isto deblo otkad su ga postavili, nisu ga zamijenili. Postavljanjem tog debla bila im je namjera zatvoriti put, ali nisu htjeli zatvoriti prilaz parcelama k. č. [katastarska čestica] jer je to jedini prilaz koji te parcele imaju. Kada joj se predočava da se na ortofoto snimci iz 2011. godine deblo ne vidi, odgovara da se sada doista ne mogu sjetiti kad smo ga postavili. Taj put nije bio nasipan 2011. godine. Taj put je nasipan nakon što je 2020. upisan kao razvrstana cesta. Taj pristupni put se od 2005. više nije mogao faktički koristiti za pristup sa [adresa] u [adresa]. Ta vozila koja su vidljiva na ortofoto snimci iz 2011. parkirana na tom putu, pristupala su su iz ulice Matije Vlačića, preko današnje k. č. [katastarska čestica]. Ne zna jesu li put koristili i gosti vlasnika okolnih nekretnina jer to nije vidjela, a tim putem mogli su pristupiti i vatrogasci i hitna služba, jer su jedino tim putem mogli doći do njihovih kuća do 2001. godine kad su se stvorili uvjeti izlaska na glavnu cestu. Tada je ulica Matije Vlačića nasipana i stvoreni su uvjeti da se ona koristi kao kolnik. Nakon 2001. se današnja k. č. [katastarska čestica] više nije koristila za te svrhe. Od 2001. godine današnju k. č. [katastarska čestica] koristili su vlasnici k. č. [katastarska čestica], tužiteljica i njezina obitelj. Vlasnik k. č. [katastarska čestica] je taj put uglavnom koristio pješke. Vlasnik k. č. [katastarska čestica] je taj put koristio pješke, a pretpostavlja ponekad i vozilom, no ja to nisam vidjela, ali je vidjela i da je parkirao vozila u ulici Matije Vlačića. Taj put koristili su oni mi kao vlasnici puta za prolazak pješke i vozilima. Ova vozila koja se vide parkirana na tom putu na ortofoto snimci iz 2011., pretpostavlja da je ta ortofoto snimka nastala po ljeti i da to nisu vozila stanara, nego nekih drugih osoba jer stanari ulice Matije Vlačića nisu imali potrebe tu parkirati. Pretpostavlja da su to vozila turista, a svi su oni dolazili iz ulice Matije Vlačića preko k. č. [katastarska čestica].

18. Sud ne prihvaća iskaz tužiteljice jer je isti subjektivan i usmjeren ka postizanju uspjeha u ovoj parnici, posebice u dijelu u kojem tužiteljica iskazuje da se nakon 2001. taj put nije koristio za promet vozila. Iskaz tužiteljice suprotan je stanju prikazanom na ortofoto karti iz 2011. Naime na ortofoto karti iz 2011. godine na str 125 spisa vidi se sa obje strane predmetnog putu parkiran veći broj vozila i to od oko 20-ak vozila, a vidi se i jedno vozilo koje prometuje, dakle vozi tim putem, što potvrđuje da se taj put koristio za prometovanje, a očito i parkiranje većeg broja vozila. Također na ortofoto karti iz 2011. godine na str 125 ne vidi navodna prepreka – deblo za koje tužiteljica tvrdi da ga je još 2005. ili 2006. postavila na taj put kako bi onemogućila prolazak vozilima, već se ta prepreka vidi se tek na ortofoto karti iz 2016. godine, pa proizlazi da je sigurno do 2011. godine, a očito i kasnije taj put bio dostupan za prolazak i prometovanje vozila kako iz pravca [adresa], tako i iz pravca ulice Matije Vlačića. Ne prihvaća se ni iskaz tužiteljice da se radilo o zemljanom, a ne o makadamskom putu, jer je ortofoto karti iz 2011. i 2016. godine na str. 125-126 spisa jasno vidljivo da se radi o bijelom makadamskom putu, a ne o zemljanom putu, a tek na ortofoto kartama iz 2018. i 2020. godine na str. 127-128 spisa vidi se da je dio puta postao zemljani put, ali ne predmetni dio koji čini današnja k. č. [katastarska čestica], koji je prema stanju na ortofoto kartama u razdoblju od 2011. do 2020. uvijek bio bijeli makadamski put i u istom obliku.

19. ZZ tuženika NH u svom iskazu navodi da je načelnik Općine Fažana osam godina, a prije toga da je osam godina bio zamjenik načelnice. Zna da se ovaj put koristio dosta godina i da se kasnije više nije koristio, jer su vlasnici tih parcela na početak tog puta stavili jedan balvan, no to je bilo negdje 2013. ili 2014. godine. Zna da su taj put koristili vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], koji je tamo sagradio kuću i vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], misli da su to Č. Zna da je došlo do problema kada je taj čovjek koji je tamo sagradio kuću trebao dobiti vodu, struju i sve ostalo što ga pripada. Zna da se tim putem prije nego je taj balvan postavljen pristupalo s jedne i druge strane, dakle i sa [adresa] i iz [adresa]. Znam da su po tom putu bila parkirana vozila i to je i njemu smetalo, a isto tako bi mu i smetalo kao vlasniku nekretnine. Izgradnja ulice Matije Vlačića planira se već 20 godina, no ona još uvijek nije izgrađena, ima samo makadam po sebi. Na pitanje li je li se taj put koristio samo kao prilaz vlasnicima susjednim parcelama ili ga je koristio svatko kao cestu, odgovaram da mu je poznato da ga u zadnje vrijeme koriste samo vlasnici parcela 1200/4 i 1200/5, dok je nekada je taj put koristio svatko, no ne znam do kada je to bilo, je li to bilo do 2001. ili 2005. godine. Parcele k. č. [katastarska čestica] su građevinska zemljišta. Otkad je on u Općini Fažana, to su sigurno građevinska zemljišta. Radi prilaza na te parcele obraćali su mu se vlasnici k. č. [katastarska čestica] sigurno 50- ak puta. Vlasnik k. č. [katastarska čestica] na kojoj nije ništa sagrađeno mu se obraćao jer zbog tog balvana nije mogao dolaziti vozilima na svoju parcelu i nije mogao sagraditi ništa, na kraju je to riješio tako što je sa tužiteljicom sklopio sporazum o nužnom prolazu. Vlasnik k. č. [katastarska čestica] na kojoj je sagrađena kuća mu se obraćao jer nije mogao dobiti ni struju, ni vodu, ni kanalizaciju za tu kuću, a između ostalog je bio problem što na tom putu nije bilo vlasništvo 1/1. Nakon toga je to riješeno u vrijeme kada su se u Općini Fažana radili elaborati za nerazvrstane ceste, te je prema ortofoto karti iz 2011. godine utvrđeno da se ista koristila, prihvaćen je takav elaborat i upisana je nerazvrstana cesta i to samo do k. č. [katastarska čestica]. Ne zna je li se 2011. tim putem moglo prolaziti u cijelosti. Zna samo da je na tom putu bila parkirana masa automobila.

20. Sud prihvaća iskaz zz tuženika NH jer je iskazivao životno i logički uvjerljivo i u skladu sa ostalim provedenim dokazima, a posebice u skladu sa stavrnjim stanjem predmetnog puta koje je prikazanio ortofoto kartama iz 2011., 2016., 2018. i 2020. godine na str. 122-128 spisa.

21. Odredbom iz čl. 131. st. 1. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14,, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23, dalje u tekstu ZC), propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

22. Provedenim mjerničnim i graditeljskim vještačenjem, kao i prema stanju prikazanom na ortofoto karti iz 2011. godine na str. 125 spisa utvrđeno je da se predmetni put nedvojbeno 2011. godine kao cesta koristio za prometovanje većeg broja vozila, što potvrđuje činjenica da je uz predmetni put parkirano oko 20-ak vozila, da se čak i vidi jedno vozilo koje prometuje predmetnim putem, da nema prepreke (debla) na putu o kojoj je tužiteljica iskazivala, što sve potvrđuje da je put bio slobodan za prometovanje vozila većeg broja vozila kako iz pravca [adresa], tako i iz pravca ulice Matije Vlačića. Upravo s obzirom na činjenicu da se na spomenutoj ortofoto karti uz put vidi parkiran veći broj vozila, kao i s obzirom na općepoznate probleme s parkingom u [adresa] u tijeku ljetne sezone, može se zaključiti da je predmetna ortofoto snimka nastala u ljetno doba 2011. godine, što također potvrđuje da se predmetni put u cijeloj svojoj dužini, pa i sporni dio koji čini današnju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je tijekom razdoblja od 2011. do 2020. ostao nepromijenjen u svojem obliku i izgledu, dakle uvijek kao makadamski put, kao cesta koristio za prometovanje i da je bio dostupan većem broju vozila, pa je nesporno da je današnja k. č. br. [katastarska čestica] kao nerazvrstana cesta postojala 2011. godine, dakle i na dan stupanja na snagu ZC odnosno 28.7.2011., a dugi niz godina i prije toga s obzirom da je sama tužiteljica navela da se taj put kao jedini pristup koristio otprije izgradnje ulice Matije Vlačića još od početka1980-ih godina.

23. Ne prihvaćaju se navodi tužiteljice da se predmetni put prestao koristiti od 2001. godine kada je izgrađena ulica Matije Vlačića, jer iz stanja na ortofoto karti iz 2011. godine proizlazi da se predmetni put i 2011. godine koristio za prometovanje većeg broja vozila u cijeloj svojoj dužini od [adresa] do ulice Matije Vlačića te na putu nema prepreke, debla, o kojoj tužiteljica iskazuje, već je ta prepreka vidljiva tek na ortofoto karti iz 2016. godine, pa je očito da je ta prepreka postavljena tek negdje u razdoblju između 2011. i 2016. godine.

24. U tom smislu neosnovano je pozivanje tužiteljice na odluke Vrhovnog suda posl.br. Rev 763/2022-2 od 12.7.2023. i Rev 6/2022-2 od 7.11.2023. jer s obzirom na činjenicu da je iz ortofoto karte iz 2011. godine utvrđeno da je predmetni put na dan stupanja na snagu ZC-a bio pristupačan većem broju korisnika, radi se o nerazvrstanoj cesti u smislu odredbe iz čl. 131. st. 1. ZC-a te nisu točni navodi tužiteljice da su taj put koristili samo vlasnici okolnih nekretnina, kao ni da se radilo o običnom zemljanom putu jer se nedvojbeno radio o bijelom makadamskom putu.

25. Iz provedenih dokaza je utvrđeno da se predmetni put, pa i u spornom dijelu koji predstavlja današnju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koristio kao cesta pristupačna većem broju korisnika još od početka 1980-ih godina te da se tako koristi sve do danas. Stoga je od trenutka kada je današnja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] faktički postala cesta pristupačna većem broju korisnika, dakle javno dobro u općoj uporabi, nekretnina faktički oduzeta iz posjeda tužiteljice, što je bilo već početkom 1980-ih godina pa je tada tužiteljica stekla mogućnost zahtijevati naknadu za oduzeto joj zemljište te se od tog trenutka ima računati zastarni rok za isplatu novčane naknade za oduzetu nekretninu.

26. Uzimajući u obzir da je k. č. br. [katastarska čestica] kao cesta pristupačna većem broju korisnika faktički postojala već početkom 1980-ih, a svakako je postojala 2011. godine, to je u odnosu na bilo koju od navedenih godina do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari dana 9.6.2021. protekao petogodišnji zastarni rok iz čl. 225. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, u daljnjem tekstu ZOO) u kojem je tužiteljica mogla zahtijevati isplatu naknade za oduzeto zemljište, pa je tužbeni zahtjev zbog zastare valjalo odbiti kao neosnovan.

27. Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju odredbe iz čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) i odredbi Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/13, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, u daljnjem tekstu Tarife), a tuženici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku za sastav odgovora na tužbu 250 bodova prema tbr. 8.1.; za zastupanje na ročištima od 17.2.2022., 2.10.2023., 1.7.2024. i 3.12.2023. po 250 bodova za svako ročište, za sastav podnesaka od 20.12.2023. i 2.4.2024. po 250 bodova za svaki podnesak prema tbr. 8.1., odnosno ukupno 1750 bodova, uz vrijednost boda od 2,00 EUR i PDV od 25% iznosi 4.375,00 EUR. Tuženici je priznat i trošak provedenog uviđaja i vještačenja u iznosu od 412,87 EUR, pa ukupno trošak tuženice iznosi 4.787,87 EUR.

28. Tužiteljica je ovu parnicu u cijelosti izgubio, pa je u cijelosti odbijen i sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

29. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 2.7.2024. tužiteljica je djelomično povukla tužbeni zahtjev za iznos od 324,40 EUR SPP, a tuženica se povlačenju nije protivila pa je an temelju odredbe iz čl. 193. st. 2. ZPP-a valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

30. Slijedom svega navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude i rješenja.

U Puli 22. siječnja 2025.

Sudac

Milena Blagonić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave presude za uredno obaviještenu stranku, a od primitka ovjerenog prijepisa iste za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

- Tužitelju po pun. uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu

- Tuženiku po pun.