Posl. broj: P-412/2024-11.
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po sucu Damiru Čižmeku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mladenu Juriću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženice OL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivici Škunca, odvjetniku iz Zaprešića, radi predaje nekretnina, nakon javne glavne rasprave zaključene 20. prosinca 2024. u prisutnosti z.z. punomoćnika tužitelja Nine Šuka, odvjetnika iz Oroslavja te tuženice i njenog punomoćnika, 22. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. N a l a ž e s e tuženici OL tužitelju ŽL preda u posjed nekretnine koje su upisane kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zlatar: 1) u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća br. 18 i dvorište u Peršavesi, ukupne površine 709 m[2] ; 2) u zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi,
2;
livada, pašnjak, kuća, voćnjak, oranice, i šuma, ukupne površine 8554 m 3) u zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak i oranica ukupne površine 942 m[2] ,
sve u roku od 15 dana.
II. N a l a ž e s e tuženici OL da tužitelju ŽL naknadi troškove postupka u iznosu od 2.147,19 EUR (dvijetisućestočetardesetsedam eura i devetnaeset centi) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Posl. broj: P-412/2024-11.
Obrazloženje
1. Tužitelj navodi da je vlasnik nekretnina koje su upisane kod Općinskog suda u Zlataru, zemljišnoknjižni odjel Zlatar: u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća br. 18 i dvorište u Peršavesi, ukupne površine 709 m[2] ; u zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi, livada, pašnjak, kuća, voćnjak, oranice, i šuma, ukupne površine 8554 m[2] te u zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak i oranica ukupne površine 942 m[2] . Tvrdi da je tuženica bez pravne osnove u posjedu nekretnina opisanih u točki I tužbe. Punomoćnik tužitelja je tuženici 12. srpnja 2024. godine uputio opomenu te ju pozvao da preda posjed nekretnine. Na tu opomenu je tuženica reagirala na način da je putem punomoćnika, odvjetnika Ivana Škunce uputila e-mail poruku u kojoj predlaže da tužitelj odustane od bilo kakvih pravnih radnji radi ulaženja u posjed nekretnina te nudi iznos od 16.750,00 EUR-a za otkup nekretnina od tužitelja. Tužitelj je vlasnik nekretnine, a tuženica nema pravnu osnovu za posjed nekretnine pa je tužitelj postavio tužbeni zahtjev kao u izreci presude.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da tužitelj ovdje ustaje pravom vlasničkom tužbom po čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima, tvrdeći da je vlasnik nekretnina koje tužena drži u posjedu bez osnove, stoga tužitelj zahtijeva njihovu predaju u posjed. Tuženica ističe da osnovna zakonska pretpostavka za podizanje ove tužbe koja se mora ostvariti na strani tužitelja jeste ta da je on kao vlasnik upisan u zemljišnoj knjizi. Međutim u zemljišnim je knjigama kao vlasnik predmetnih nekretnina upisan tužitelj kao vlasnik obrta [obrt]„ iz [adresa] , pa stoga predlaže sudu vratiti tužitelju tužbu na ispravak pod prijetnjom pravnih posljedica iz čl. 109. Zakona o parničnom postupku. Nadalje, tuženica tvrdi, da ona zaista drži predmetne nekretnine u posjedu bez osnove kako to tvrdi tužitelj, tada bi ovakva tužba bila podnijeta još davne 2015., kada su tužitelju kao vlasniku obrta [obrt]„ predmetne nekretnine dosuđene na javnoj dražbi u ovršnom postupku koji je vođen kod Naslovnog suda pod brojem Ovr - 948/2012. Suprotno tome, stranke su postigle dogovor da nekretnine ostaju u posjedu tužene dok tužena ne isplati tužitelju dogovornu visinu duga, a da bi tužitelj zauzvrat vratio vlasništvo tuženoj. Stranke su do sada bile u više takvih pregovora, međutim bezuspješno. Tužitelj sada požuruje ovaj postupak radi preuzimanja nekretnina u posjed kako bi nekretnine prodao trećoj osobi kao zainteresiranom kupcu. Sukladno tome, predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
3. Suprotno navodima tuženice, nema nikakvog razloga za vraćanje tužbe na ispravak tužitelju budući da ona sadržava sve što u smislu odredbi čl. 106. i čl. 186. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., proč. tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), treba sadržavati, a tuženica u tom smislu u biti prigovara aktivnoj legitimaciji tužitelja o čemu se odlučuje meritornom odlukom
4. U postupku su pročitani: ispisi izvadaka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], svi k. o. [katastarska općina] (stanje na dan 19. rujna 2024.) i ispis elektroničke poruke punomoćnika tuženice punomoćniku tužitelja od 23. srpnja 2024.,
Posl. broj: P-412/2024-11.
te je saslušana tuženica, a tužitelj nije saslušan budući da nije pristupio na ročište za glavnu raspravu 20. prosinca 2024. te se odrekao prava da bude saslušan kao stranka.
5. Na pripremnom ročištu 12. studenoga 2024. odbijeni su dokazni prijedlozi tuženica za saslušanje svjedoka BL, ĐL i ĆL budući da to nije potrebno za utvrđivanje odlučnih činjenica.
6. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
7. Tužbeni zahtjev je osnovan.
8. Iz isprava u spisu je vidljivo, a nije ni sporno:
- da je u zk. ulošcima [broj ZK uloška], sve kao Č, kao vlasnik predmetnih nekretnina upisan tužitelj ŽL "vlasnik UTD RAVLIĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]", a da je iste stekao kupnjom na javnoj dražbi u predmetu ovog suda posl. broj: Ovr-948/12;
- da je tužitelj po svom punomoćniku dopisom od 12. srpnja 2024. zatražio predaju navedenih nekretnina u posjed, a na što je tuženica po svom punomoćniku odgovorila elektroničkom porukom od 23. srpnja 2024. predlažući da tužitelj odustane od poduzimanja bilo kakvih radnji ulaženja u posjed predmetnih nekretnina, s obzirom da je ona voljna otkupiti iste za isti iznos za koji je tužitelj stekao predmetne nekretnine, tj. visine duga tuženice na dan donošenja rješenja o diobi kupovnine plaćene u iznosu od 126.273,00 kn pa nudi da protuvrijednost tog iznosa od 16.750,00 eura bude plaćan u 2 rate, 10.000,00 eura odmah po potpisivanju izvansudske nagodbe te preostali iznos u 9. mjesecu te godine pa bi na dan konačne isplate stranke sačinile ispravu podobnu za vraćanje vlasništva u zemljišnim knjigama na ime tuženice.
9. Očito nije sporno ni da do bilo kakvog dogovora među strankama u pogledu predmetnih nekretnina nije došlo te da tuženica i dalje te nekretnine drži u posjedu.
10. Sporno je, je li tuženica obvezna predmetne nekretnine predati u posjedu tužitelju.
11. Prema odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012. i 152/2014., dalje: ZV), vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a prema stavku 2. tog članka, pravo iz stavka 1. ovog članka ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno.
12. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZV-a, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelo ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništva i da se ona nalazi u tuženikovu posjedu.
13. Kao što je navedeno, nije ni sporno da tuženica drži u posjedu predmetne nekretnine, a budući da je tužitelj u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik istih, on je u smislu odredbi čl. 122. ZV-a te čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne
Posl. broj: P-412/2024-11.
novine", br. 63/2019., 128/2022., 155/2023. i 127/2024.) oslobođen bilo kakvog daljnjeg tereta dokazivanja svojeg prava.
14. Pri tome treba naglasiti da nije odlučna činjenica da je tužitelj u zemljišnoj knjizi upisan kao "vlasnik UTD RAVLIĆ" (odnosno vlasnik obrta ugostiteljsko-trgovačka djelatnost RAVLIĆ". Naime prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 143/2013.,127/2019. i 41/2020.), obrt u smislu ovog Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s člankom 8. ovog Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, a prema članka 4., obrtnik u smislu ovog Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovog Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Dakle, obrt je neodvojivo povezan sa fizičkom osobom koja ja obavlja te je tužitelja kao fizička osoba nepobitno aktivno legitimiran u ovom postupku.
15. Prema odredbi čl. 163. st. 1. ZV-a, posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).
16. Tuženica u ovoj parnici nije ni konkretizirala kakvo pravo na posjed predmetnih nekretnina bi ona uopće imala.
17. U svom iskazu tuženika navodi da je nekada imala obrt te je kroz to uzimala robu od firme Ravlić. S vremenom se stanje pogoršalo, odnosno obrt je sve lošije poslovao i počeli su se gomilati dugovi. Zbog toga obratila i "gospodinu ŽL kao firmi" te je rekla da onda puste zadužnicu i da se preko nje naplate koliko mogu, a da će ona dalje pokušati vraćati koliko bude u mogućnosti. Zadužnicu su onda aktivirali ali je osim toga pokrenut i ovršni postupak na njenim nekretninama i u tom postupku pokušavala se je dogovarati u vezi otplate ali to nije uspjelo, te su nekretnine u ovrsi prodane odnosno kupio ih je " ŽL kao firma Ravlić". I nakon te prodaje je ostala u posjedu svih tih nekretnina; imam ključ od kuće, i nitko ju u vezi toga 9 godina ništa nije tražio, sve do ove tužbe. U međuvremenu je i s tužiteljevom kćeri pokušala dogovarati obročnu otplatu duga ali to nije uspjelo. Ona bi se i dalje željela dogovoriti u vezi dugovanja i da joj se te nekretnine vrate. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja odgovara da nije nikada neposredno komunicirala s tužiteljem ŽL već s njegovom kćerkom i odvjetnicima, a na posebno pitanje njenog punomoćnika, odgovara da je zadnji s njom kontaktirao tužiteljev sin te se niti s njim nije mogla ništa dogovoriti u vezi tih nekretnina niti dugovanja.
18. Iskaz tuženice sud ocjenjuje neposredno uvjerljivim i nema razloga sumnjati u njegovu istinitost, ali i iz tog iskaza, osim prethodno navedenih činjenica da je tužitelj stekao vlasništvo predmetnih nekretnina kupnjom u ovršnom postupku te da ih ona i dalje drži u posjedu, jasno proizlazi da među strankama nije došlo ni do kakvog dogovora koji bi tuženici eventualno davao pravo na posjed predmetnih nekretnina.
19. Sud na dogovaranje stranaka ne može utjecati, a nije odlučno da tužitelj od stjecanja vlasništva nije zatražio predaju u posjed predmetnih nekretnina kao što nije odlučna niti njegova motivacija zašto to baš sada traži pri čemu treba istaknuti i da je sasvim legitimno i da to traži da bi ih prodao trećoj osobi kao zainteresiranom kupcu, kao što to navodi tuženica u odgovoru na tužbu.
Posl. broj: P-412/2024-11.
20. Budući da među strankama u pogledu posjedovanja predmetnih nekretnina ni do kakvog dogovora nije došlo, može se raditi samo o prekariju, odnosno izmoljenoj posudbi u smislu odredbe čl. 515. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023., dalje: ZOO), a sukladno toj odredbi, ako nije ugovoreno niti trajanje niti svrha uporabe, posudovnik je dužan vratiti posuđenu stvar čim to posuditelj zatraži.
21. Sukladno navedenom, tuženica je obvezna tužitelju predmetne nekretnine predati u posjed pa je tužbeni zahtjev u cijelosti usvojen.
22. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, budući da je tuženica u cijelosti izgubila parnicu pa joj je valjalo naložiti da naknadi parnični trošak tužitelju.
23. Troškovi zastupanja tužitelju su odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 138/2023., dalje: Tarifa), a kao potrebni su mu priznati troškovi: sastava tužbe po tbr. 7/1 Tarife u visini od 250 bodova te zastupanja na ročištima 12. studenoga 2024. i 20. prosinca 2024. po tbr. 9/1 u visinama od po 250 bodova, a što zajedno iznosi 750 bodova, odnosno, prema vrijednosti boda od 2,00 eura iz tbr. 54, 1.500,00 eura, čemu valja dodati i PDV u iznosu od 375,00 eura.
24. Osim troškova zastupanja, tužitelju su priznati troškovi sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 90,37 eura i presudu u iznosu od 181,46 eura pa je tuženici naloženo da mu na ime naknade troškova plati ukupno 2.147,19 eura.
25. Na troškove postupka dosuđena je i zakonska zatezne kamata od donošenja presude, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.
U Zlataru 22. siječnja 2025.
S u d a c:
Damir Čižmek
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove je presude dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana.
DNA:
1. punomoćniku tužitelja Mladenu Juriću, odvjetniku iz Osijeka
2. punomoćniku tuženici Ivici Škunca, odvjetniku iz Zaprešića